arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Tomislav Karamarko

Karamarko: Ćirilica neće biti prioritet

Vraćanje ćirilice u hrvatsko školstvo svakako neće biti prioritet nove vlade, poručio je danas na svom Fejsbuk profilu šef HDZ-a Tomislav Karamarko. “Nemam ništa protiv da ćirilica bude izborni predmet onome ko to hoće, ali to svakako nije reformska mjera”, napisao je Karamarko reagujući na inicijativu rektora Zagrebačkog univerziteta, najvećeg u Hrvatskoj, Damira Borasa. Karamarko je istakao da će se nova hrvatska vlada zasad koncentrisati na reforme u privrednom, finansijskom i socijalnom sektoru. “Spremni smo za sprovođenje reformi, ali ne i za one koje bi mogle dovesti do novih troškova ili slabljenja hrvatskog nacionalnog jedinstva i teritorijalne cjelovitosti. Prema tome, za sad ćemo se koncentrirati na reforme u privrednom, finansijskom

Odšteta porodicama žrtava

Odšteta porodicama žrtava ratnih zločina u Sisku

Hrvatska bi trebalo da isplati milionske iznose odštete porodicama žrtvama ratnih zločina u Sisku, za koje je, po komandnoj odgovornosti, osuđen ratni zamjenik načelnika Policijske uprave Sisak Vladimir Milanković, javljaju hrvatski mediji. Milanković je osuđen na osam godina zatvora zbog smrti 23 sisačka civila i jednog ratnog zarobljenika u 1991, te nezakonito pritvaranje i mučenje desetak civila, ali mu je Vrhovni sud Hrvatske kasnije povećao kaznu na 10 godina zatvora. Opštinski sud u Sisku je 15. januara presudio da Hrvatska mora isplatiti ukupno 86.000 evra za tri člana porodice Stanka Martinovića, koga su iz njegove kuće u Novom Selu, nedaleko Siska, 23. septembra 1991. odvela četvorica uniformisanih lica. Nestanak i

Ćirilica

Rektor Univerziteta u Zagrebu: Ćirilica je „starohrvatsko pismo“ i bilo bi lepo da je ponovo u nastavi

Na Univerzitetu u Zagrebu, pre svega na Filološkom fakultetu, već duže vreme se raspravlja o vraćanju ćirilice u nastavu, a rektor Damir Boras kaže da su to “starohrvatska pisma”, te bi bilo lepo ponovo ih videti u nastavi. Uveren da će u stručnoj javnosti mnogi misliti isto, Boras je za zagrebački “Jutarnji list” rekao da bi ćirilicu trebalo vratiti u škole, a da bi glagoljicu trebalo ponuditi kao izborni predmet. Davor Dukić, redovni profesor Odseka za kroatistiku – Katedre za stariju hrvatsku književnost, navodi dva razloga zbog kojih bi bilo dobro učiti ćirilicu. “Na ćirilici imamo niz starih tekstova, a poznavanje toga pisma pomaže učenju ruskog jezika. Drugi je razlog

Vladika Ilarion Alfejev

Sveci mogu biti samo ljudi koji su ostavili svijetlo sjećanje

Šef diplomatije Moskovske patrijaršije vladika Ilarion Alfejev ocijenio je da bi bilo pravilno da se kao sveci proslavljaju ljudi koji su iza sebe svima ostavili svijetlo sjećanje i naglasio da ni Srpska ni Ruska, kao nijedna od ostalih pravoslavnih crkava ne može uticati na procese kanonizacije koje sprovodi Rimokatolička crkva. Alfejev je u intervjuu za “Politiku”, koji će u cijelosti biti objavljen 24. januara, govoreći o procesu kanonizacije hrvatskog kardinala Alojzija Stepinca, rekao da želi da vjeruje u konstruktivne rezultate predstojećeg dijaloga Srpske pravoslavne crkve i Vatikana o tom pitanju i da će “mišljenje srpske braće biti saslušano”. “Slažem se sa mišljenjem koje su više puta iznijeli patrijarh srpski Irinej

Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima. FOTO: Prebilovci selo na internetu.

Izložba „Prebilovci“ u Banjaluci 19. januara u Banskom Dvoru

Izložba „Prebilovci“, koja svjedoči o zločinu ustaša 1941. godine kada su ubili 850 od ukupno 1.000 stanovnika tog srpskog sela u Hercegovini, biće otvorena u utorak 19. januara u 19 časova u galeriji Banskog Dvora u Banjaluci . Prema istraživanju japanskog lista „Asahi šimbun“, Prebilovci predstavljaju najstradalnije selo u Drugom svjetskom ratu u Evropi. Na otvaranju iložbe govoriće predsjednik Upravnog odbora Srpskog nacionalnog društva „Prebilovci“ Milenko Jahura i Dušan J. Bastašić, predsjednik Udruženja građana „Jadovno 1941“, koje je inicijator i uz Kulturni centar Novog Sada nosilac ovog projekta. Prisutnima će se obratiti i autori izložbe, Dragoslav Ilić i Predrag Lozo. Izložba je do sada bila postavljena u Novom Sadu, Beogradu

Josif Visarionovič Staljin

Staljinu raste popularnost

Istraživanje pokazuje da Rusi cene vladare koji umeju da štite nacionalne interese POPULARNOST nekadašnjeg sovjetskog lidera Josifa Visarionoviča Staljina, koji je umro pre skoro 63 godine, dostigla je najviši nivo u poslednjih 10 godina. Sociolozi tvrde da su na to uticali povratak Krima matici i rat u Siriji. Najnovije ispitivanje „Levada centra“ pokazalo je da 34 odsto građana Rusije, bez obzira na to kakve greške pripisuju Staljinu, ocenjuje da je „pod njegovim rukovodstvom SSSR bio pobednik u velikom otadžbinskom ratu“. Predsednik Rusije Vladimir Putin u više navrata je isticao da rat protiv fašizma nije dobio Staljin, već narod Sovjetskog Saveza koji je dao ogromne žrtve. Petina stanovnika Rusije i dalje

Predstavljena nova edicija „Sveti Nemanjići“

Nova edicija knjiga “Sveti Nemanjići” u izdanju “Svetigore” i “Večernjih novosti” predstavljena je juce u beogradskom “Medija centru” u prisustvu mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija. Riječ je o osam zanimljivo napisanih i bogato ilustrovanih biografija članova dinastije Nemanjić, koja je dala najveći doprinos srpskoj državi i narodu – biografijama Svetog Save, Simeona Mirotočivog, kraljeva Vladislava, Dragutina, Stefana Dečanskog, Milutina, Stefana Prvovenčanog i careva Uroša i Dušana. Vladika Amfilohije rekao je da je ova edicija jedan od poklona Mitropolije crnogorsko-primorske povodom devet stotina godina od osnivanja Srpske pravoslavne crkve, a time i “ugrađivanja našeg u svesaborni hram našeg naroda, koji je nikao i raste u centru Beograda /hram Svetog Save/”. Vladika je istakao

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić

U Beogradu obilježeno sto godina od Mojkovačke bitke

U Beogradu je sinoć obilježeno 100 godina od Mojkovačke bitke u kojoj je malobrojnija Crnogorska vojska u Prvom svjetskom ratu zaustavila austrougarsku ofanzivu i omogućila povlačenje Srpske vojske preko albanskih i crnogorskih planina ka Jadranskom moru i kasnije ka Krfu. Svečana akademija pod nazivom “100 godina od Mojkovačke bitke” održana je u Sava centru, u prisustvu crkvenih velikodostojnika, predstavnika vlasti i Vojske Srbije, te javnih ličnosti Srbije, Republike Srpske i Crne Gore. Akademiji su prisustvovali Njegova svetost patrijarh srpski Irinej, Njegovo visoko preosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, specijalni izaslanik predsjednika Srbije načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Ljubiša Diković, princ Aleksandar Karađorđević, te Janko Vukotić, unuk slavnog serdar Janka iz Mojkovačke bitke.

Mira Bićanić

Mira Bićanić, profesorica pravoslavne gimnazije u Zagrebu: Đake nam kamenuju zatucani vršnjaci

ZAGREB – Učenike i učenice Srpske pravoslavne opšte gimnazije Kantakuzina Katarina Branković u Zagrebu vršnjaci iz susjedne strukovne škole kamenuju, verbalno ih provociraju i maltretiraju. Opisani incidenti događaju se od kad je Srpska pravoslavna gimnazija preselila u novu zgradu na Svetom Duhu. O ovim incidentima javnost je prvi put imala priliku čuti koncem prošle godine, kad je zabilježen posljednji slučaj kamenovanja. Nije to bio prvi takav napad. Za dosadašnje incidente javnost nije imala priliku čuti, jer uprava Srpske pravoslavne škole iz razumljivih razloga nije željela takvu vrstu pozornosti. O radu ove škole, o njezinom osnivanju i načinu djelovanja te o napadima kojima su izloženi njezini đaci razgovarali smo sa profesoricom

Major Milan Tepić

Petorica srpskih Leonida

Njihove smrti su dokaz da je u životu čoveka najvažnije kako će izdržati poslednju borbu i kakav će se u njoj pokazati. Jer kako tada bude umro, tako će se i za večnost roditi.  Ko čuva život svoj izgubiće ga; a ko izgubi život svoj Mene radi, naći će ga. (Mat. 10, 29). Slavna helenska istorija ostavila je čovečanstvu bogato nasleđe, veliki broj knjiga, umetničkih dela, građevina, ali i uspomenu na velike ljude, heroje i slavne bitke. Jedan od najslavnijih među starogrčkim herojima bio je spartanski kralj Leonida, koji je sa tri stotine svojih ratnika ostao do kraja u Termopilskim klancima u trodnevnoj bici protiv daleko brojnijeg azijatskog osvajača. Dok

Živko J Damnjanović

100 godina od velikog rata: Živko ’teo pos’o, kralj dao i kuću

Preci Živka J. Damnjanovića doselili su se u Mačvu krajem 18. veka iz valjevskog sela Kotešice. Familiju je u selo Glušci doveo Živkov pradeda Damnjan Ilić, poznatiji kao Damnjan Kotešinac, junak u čuvenom boju na Čokešini, koji se desio na Lazarevu subotu, 28. aprila 1804. godine. Iza Damnjana ostao je sin Milan, a u doba knjaza Miloša, kad se ustališe prezimena, postao je Damnjanović. Milanov sin Jakov vojevao je u srpsko-turskim ratovima 1876–1878. godine i srpskom-bugarskom 1885. godine. Jakov je pošao u rat ostavivši ženu Jelicu sa sinom Živkom od godinu dana. Posle ratova rađala su im se deca, a u životu ostaše Petar, poznati mačvanski zidar – čiji je

Vilijam Voker

Na mestu zločina: Kreator „slučaja Račak“ u Dečanima i pljuje po Srbima!

Režiser slučaja „Račak“ u Dečanima je na godišnjicu tog događaja ponovio da je „masakr“ u tom selu samo jedan od primera okrutnosti i varvarstva srpskih snaga na Kosovu 1999. godine. Vilijam Voker, nekadašnji izaslanik verifikacione misije OEBS–a na Kosovu, koji je fingirao humanitarnu katastrofu u selu Račak, što je bio neposredni povod za bombardovanje SRJ, ponovo je na Kosovu. Ovaj put u svojstvu gosta i to u Dečanima gde su mu povodom 17 godina od događaja u Račku (15. januar 1999.) albanske vlasti uručile dve nagrade — „Nagradu narodnog heroja Škeljzena Haradinaja“ i „Nagradu zahvalnosti grada“. Voker je ponovo govorio o događaju iz Račaka, ocenivši da je „masakr u tom

Miroslav Lazanski

Miroslav Lazanski: Ako Hrvatska dobije oružje, Srbija će ući u savez sa Rusijom!

Ako Vašington isporuči Zagrebu rakete zemlja-zemlja dometa od 300 kilometara Srbija će morati da nabavi od Rusije adekvatno protivoružje. Tu dileme više nema, iako će to Srbiju koštati manje, ili više para. Ako se Amerika odluči na takav korak, jer bez političke saglasnosti SAD Hrvatska ne može dobiti te rakete, onda je to jasna američka politička i vojna poruka Beogradu. U tom slučaju pretpostavljam da će i onom delu političke elite u Srbiji koji smatra da su nam Amerikanci iskreni prijatelji iluzije nestati. Ne možete stalno glasati protiv Srbije, povlačiti poteze protiv Srbije, uzeti deo teritorije Srbije, a ujedno tvrditi da ste prijatelj Srbije. To je ili potcenjivanje zdrave pameti

Sutra svečana akademija povodom 100 godina Mojkovačke bitke

U Beogradu će sutra biti obilježeno 100 godina od Mojkovačke bitke, u kojoj je malobrojnija Crnogorska vojska u Prvom svjetskom ratu zaustavila austrougarsku ofanzivu i omogućila povlačenje Srpske vojske ka Jadranskom moru. Svečana akademija pod nazivom “100 godina od Mojkovačke bitke” biće organizovana u Centru “Sava”, a prisustvovaće najviši državni zvaničnici i crkveni velikodostojnici. Akademiji će, kako je najavljeno, prisustvovati predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, Njegova svetost patrijarh srpski Irinej i Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji će se i obratiti prisutnima. Na svečanosti će premijerno biti emitovano devet igranih scena koje su posebno snimane povodom jubileja po scenariju Radoslava Pavlovića, u režiji Marka Marinkovića, a biće prikazan dokumentarni film po

Ko se plaši mrtvog kralja

Zašto se i danas krije prava istina o ubistvu Aleksandra Karađorđevića. Evropski arhivi nedostupni za istraživače, koji bi da reše misteriju marseljskog zločina POLITIČKA pozadina atentata na jugoslovenskog suverena, 9. oktobra 1934. godine, ostala je velika nepoznanica. Interes evropskih sila da se ne insistira na otkrivanju ko je zapravo bio organizator ovog krvavog događaja, u kontekstu rasporeda snaga s početka tridesetih godina prošlog veka, može biti lako shvaćen i objašnjen. Međutim, nejasno je i neobjašnjivo zašto su pojedini evropski arhivi, i to oni u kojima bi se, po svemu sudeći, pronašao odgovor ko su inspiratori i finansijeri ovog političkog zločina, i u 21. veku zatvoreni i nedostupni za istoričare istraživače.

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.