arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Zoran Šaponjić

Drugog se ja u ova grdna vremena bojim…

Stegnutog srca slušam vesti iz Prištine, gledam slike, kako Šiptari uriniraju po zidinama hrama Hrista Spasa, dok sa strane stoje i sve to mirno posmatraju brojni pripadnici kosovske policije i među njima, verovatno, i predstavnici evropskih sila, emisari Euleksa! I, zaista, eto pred nama slike i prilike kosovske „države“ i onoga što ona predstavlja, eto pred nama slike i prilike Evrope i novog evropskog poretka koji to i takvo Kosovo podržava i koji svim silama stoji iza onih koji svesno skrnave hram Boga živoga! Eto im lica i jednih i drugih! Bez maski i bez skrivanja iz gomila floskula i gluposti koje i jedni i drugi izgovaraju pozivajući se na

Stanislava Pak Stanković

Kotromanoviću, ne stavljamo glave na panj

Odgovor savetnice predsednika Srbije odlazećem hrvatskom ministru odbrane Kotromanoviću: Niko ne treba da očekuje da Srbija na zveckanje oružjem stavi vrat svojih građana na panj i sačeka egzekuciju Predsednik je učestvovao u ratu 1991-1992. kao građanin Jugoslavije, koji je u to vreme pripadao opoziciji, i ni na koji način nije mogao da utiče na to da li će rata biti i koliko dugo će on da traje. Ovako je Stanislava Pak Stanković, savetnica za medije predsednika Tomislava Nikolića, juče reagovala na izjavu odlazećeg hrvatskog ministra odbrane Ante Kotromanovića. On je rekao da su “Vučić, Nikolić i Dačić bili prvaci u vođenju četiri rata na prostoru bivše Jugoslavije” i dodao da

Banja Luka: Nova godina po julijanskom kalendaruFoto: SRNA

Dočekana Nova 2016. po julijanskom kalendaru! (VIDEO)

Doček Pravoslavne nove godine, tradicionalni praznik kojim se obilježava početak nove godine po julijanskom kalendaru, održan je širom Srpske. U svim hramovima Srpske pravoslavne crkve, u ponoć je služen moleban. U Banjaluci su ispred Banskog dvora građani uživali u bogatom zabavnom programu i vatrometu, a u ponoć je u Hramu Hrista Spasitelja služen moleban za uspješnu i blagoslovenu Novu godinu. Slavilo se sinoć i u istočnoj Hercegovini. U Trebinju je organizovan doček Nove godine po julijanskom kalendaru upriličila uprava Grada Trebinja. Zbog vremenskih prilika doček je upriličen u sportskoj dvorani “Miloš Mrdić”. Slavilo se i u restoranima, kafićima ili u porodičnoj atmosferi. U hramu Preobraženja Gospodnjeg svetu arhijerejsku litrugiju za

General Dragoljub Draža Mihailović

Hrvati zbog čiča Draže koče Srbiju

Na rezoluciju o napretku Srbije u evropskom parlamentu – 190 amandmana. Zahtevaju da se preispita skorašnja rehabilitacija generala Mihailovića. EVROPSKI parlamentarci uložili su čak 190 amandmana na predlog rezolucije o napretku Srbije, izvestioca Dejvida Mekalistera, a i ovog puta među najoštrijima su bili – Hrvati. Poslanici iz ove zemlje u 24 podneta amandmana traže da se pred Srbiju postavi čitav niz uslova, od rešavanja pitanja granica i sukcesije, do povratka kulturnih dobara i zaštita prava njihove manjine. Najaktivnija bila je hrvatska poslanica Dubravka Šuica, koja u osam podnetih amandmana, između ostalog, insistira da se bilateralna pitanja otvore na samom početku pregovora o članstvu u EU, ali i da se pomene

Branioci Doboja: Fond za pomoć optuženim Foto: RTRS

Branioci Doboja: Fond za pomoć optuženim (VIDEO)

Udruženje branilaca grada Doboja pokreće inicijativu za osnivanje fonda za pomoć u odbrani optuženih za ratne zločine pred pravosuđem u BiH. Poručili su da imaju saznanja da se za Doboj sprema još optužnica i podsjetili da je Tužilaštvo BiH krajem prošle godine podiglo optužnice protiv Milana Ninkovića, Borislava Paravca, Andrije Bjeloševića, Milana Savića i Slobodana Karagića, optužujući ih za ratne zločine protiv nesrpskog stanovništva na području Doboja tokom 1992. i 1993. godine. Podizanje optužnica protiv Dobojlija osuđuju i u gradskoj Boračkoj organizaciji. Radenko Nikolić, iz Udruženja Branioci grada Doboja “2. maj 1992. godine”, rekao je da ovo udruženje danas pokreće inicijativu za osnivanje fonda za zarobljene ljude. – Očekuje se da je

Pravoslavna Nova godina (ilustracija: RTRS)

Proslava pravoslavne Nove godine (VIDEO)

U većini gradova Srpske večeras će na trgovima biti organizovana proslava pravoslavne Nove godina. Po običaju građani će se okupiti i u ugostiteljskim objektima, a veselje ne izostaje ni u porodičnom krugu. U Najvećem gradu Srpske – Banjaluci, proslava počinje u 21 čas pred Banskim dvorom i portom Hrama Hrista Spasitelja. U kulturno-umjetničkom programu nastupiće Gradski tamburaški orkestar, Veliki narodni orkestar i folklorni ansambl “Veselin Masleša”. Veliki vatromet najaviće dolazak pravoslavne Nove godine, dok će u ponoć početi moleban u Hramu Hrista Spasitelj. Zbog obilježavanja pravoslavne Nove godine, večeras u Banjaluci biće obustavljen saobraćaj u Ulici kralja Petra Prvog Karađorđevića. Slavlja na otvorenom neće biti u Prijedoru i Bijeljini. Za razliku

Josip Broz i Vinston Čerčil

Čerčil: Ovaj Tito je čudan bandit i nije pajac, moramo ga preoteti od Staljina

„NEPRISTOJNA PONUDA“ – TREĆI ODLOMAK IZ DRAME „DRUGAČIJI TITO” KOJA IZLAZI IZ ŠTAMPE ČERČIL: Zadovoljstvo je pričati s vama, duhovit ste čovek. Nešto sam primetio kod vas, moram to da vam kažem, ovako tet-a-tet, oduševljava kod vas taj rafinman, odmah se primeti da ste čovek od ukusa, poseban. Šta će vam Staljin? Vidite kako se on obračunava, kakvi su to postupci, ja se ne bih zavaravao, šta ćete kad na vas dođe red? TITO: Ne znam, stvarno, šta bih vam o tome rekao. Iskreno, na šta ciljate? ČERČIL: Gledajte, jednoga dana, vi ćete mu zasmetati, stalno bude neki razlog. Mada, budimo iskreni, njemu razlog i ne treba. Njegovi su metodi

Knjiga o Paunoviću

Vlasnik centra Vukovara

Knjiga ‘Aleksa Paunović – Porodična hronika’, autorke Ljiljane Pekić-Paunović je svedočanstvo o jednoj od najstarijih i najuglednijih vukovarskih srpskih porodica Vukovarski pododbor Srpskog kulturnog društva ‘Prosvjeta’ i Veće srpske nacionalne manjine grada Vukovara organizovali su u Ružičkinoj kući promociju knjige ‘Aleksa Paunović – Porodična hronika’, autorke Ljiljane Pekić-Paunović. Ova knjiga je svedočanstvo o jednoj od najstarijih i najuglednijih vukovarskih srpskih porodica koja je početkom 20. veka u svom vlasništvu imala gotovo čitav centar grada i preko četiri hiljade jutara zemlje. Posvećena je najvećem veleposedniku u Vukovaru u drugoj polovini 19. veka, trgovcu Aleksi Paunoviću (1824 – 1899.) čija su zaostavština mnoge vredne građevine, među kojima su hotel ‘Grand’ i današnji

Aleksandar Veljić

U Novom Sadu održano prvo predavanje pod nazivom “Genocid Mikloša Hortija“

Sinoć je u Radničkom domu „Svetozar Marković“ u Novom Sadu održano predavanje „Genocid Mikloša Hortija“. Prvom predavanju ovakvog naziva u istoriji Novog Sada prisustvovalo je tačno 70 ljudi, među kojima i istaknuti mladih ljudi koji doprinose savremenoj istoriji grada: Aleksandar Gabona, Filip Karić, Marko Ateljević, Milan Drakula… Predavač Aleksandar Veljić je u svom govoru naglasio da Novi Sad ne sme da zaboravi da je 23. januara 1942. bio određen za istrebljenje, po rečima samih egzekutora, i da je pukim čudom ostao u životu. Preko 5.000 građana Novog Sada bačeno je pod led na Štrandu, odnosno svaki deseti stanovnik. Predavač se osvrnuo i na stradanje građanskog stanovništva u Čurugu, Žablju i

Hrvatski Državni Sabor

Savo Štrbac: Ime hrvatskog parlamenta

Izborom akademika Željka Rajnera iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) za predsednika Sabora 28. decembra 2015. konstituisan je hrvatski narlament. Novi predsednik u svom nrvom govoru osim opštih stavova, izneo je jedini konkretan predlog koji se odnosio na promenu imena Hrvatskog sabora u Hrvatski državni sabor. Istog dana u Bazilici Srca Isusova u zagrebačkoj Palmotićevoj ulici organizovano je misno slavlje Ante Pavelića, tačnije, zadušnnca povodom godišnjice ljegove smrti. Na prvi pogled čini se da između tih događaja nema direktne veze i da je sasvim logično da državni parlament u svom nazivu nosi pored imena svoje države i pridev ,,državni“. Međutim, veza postoji i to unravo preko pomenutog nri deva u nazivu

Sve će to narod…

Dolaze vremena kada će se stvarno pozlatiti ono što treba: vera, iskrenost, ljubav, pravda. Vremena u kojima više neće lažne demokratije, lažne patriote, lažni moralisti uzimati i prisvajati nagrade koje im ne pripadaju. Maske polako padaju i pitanje je momenta kada više neće moći da prekriju to od zla iskrivljeno lice zapada i njenih slugu. Možda je baš danas 10. januara pravo vreme da razmislimo o tome? Baš danas dok se Amerika i njeni NATO poslušnici prisećaju svog junaka. Onog njihovog junaka koji se na današnji dan 1917. godine upokojio, a bio je „junak“ jer je ubijao starosedeoce Amerike – Indijance, i po preriji vijao bizone zbog krzna. Pogodili ste

Kolindina šutnja

Jučerašnji dan predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović sigurno je provela u svečanoj atmosferi, iako naši susedi još nemaju vladu i nalaze se u postizbornoj groznici. Kolinda je, međutim, pre godinu dana pobedila na izborima za predsednicu Hrvatske, ali, dok je ispijala šampanjac, sumnjam da je makar i na trenutak pomislila na jednu oskrnavljenu spomen ploču na ostrvu Pag. Možda je davno trebala da poseti ostrvo strave po čijem stenju se još nalaze komadi bodljikave žice kojom su pre 75 godina opasani srpski i jevrejski logori smrti. Da nije tih komada žice i tih sećanja, Slana bi bila nestvarna romantična uvala i taj komad ostrva bledožućkastog kamenja bio bi tako dragoceni

SAD i finansiranje antisrpstva

Nedavno je Politika objavila seriju tekstova pod nazivom „Putevi američkog novca u Srbiji“[1]. U jednom od nastavaka[2] pominje se, na primer, da je internet portal E-novine „za promociju etičkih standarda u novinarstvu“ dobio, samo u jednoj godini (2011), 41.850 dolara! E-novine koje su, za svakog ko je bilo kada posetio taj sajt, prototip primitivnog vređanja svakog patriote ili demokrate, čak i svakog ko misli drugačije – dobijaju od SAD 3.000 evra mesečno  „za promociju etičkih standarda u novinarstvu“?! Kakav apsurd! Još 2008. godine upozorio sam – citirajući niz vulgarnosti s tog portala – da su E-novine „psovačka strana `druge Srbije`“[3]. Sledeće godine pak citirao sam tipičan antisrpski i šovinistički diskurs

Smederevski kraj u Drugom svetskom ratu – razgovor sa Nemanjom Devićem

Rođen 1989. godine u Smedersvkoj Palanci, Nemanja Dević je osnovne i master studije završio na Filosofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je sada doktorand. Još kao maturant objavio je knjigu sa popisom svih žrtava Drugog svetskog rata u jednoj lokalnoj sredini, za šta je 2009. dobio nagradu „Dragiša Kašiković“. Autor studije „Istina pod ključem. Donja Jasenica u Drugom svetskom ratu“ i, u koautorstvu sa Srđanom Cvetkovićem, „Žrtve u Zaječarskom okrugu posle 12. septembra 1944“. Sada je pred nama njegova nova knjiga, „Smederevski kraj u Drugom svetskom ratu, Ljudi i događaji“, u izdanju Instituta za savremenu istoriju. Ova knjiga je bila povod za razgovor s gospodinom Devićem. MIKROISTORIJA – UČITELjICA ŽIVOTA

Miroslavljevo jevanđelje

Kanazir: Zašto Srbi trebaju pisati ćirilicom?!

Treba li ćutati i mirno posmatrati kako srpska „intelektualna elita“ vulgarno poriče pismo srpskog jezika kojim govori? Zagovarajući dvoazbučje ne samo da unose zbrku u nešto što je kristalno jasno Piše: Slobodan Kanazir, slikar, novinar i pjesnik Austrougarska monarhija i NDH su pribjegavale zabrani ćirilice, dok „Četvrti Rajh“ radi mnogo suptilnije. Pokušavaju nas ubijediti u to da je ćirilica staromodna i nepraktična i da se s njom, kao ni sa pravoslavljem, „ne može u Evropu“ Latinica može, iz kojekakvih političkih razloga, biti opet proglašena zvaničnim pismom, ali suštinski nije, nikad ni neće postati dio srpske kulture i tradicije. Tradicija se ne proglašava zakonom, ona se stvara stoljećima i starija je od

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.