Mnogi kažu da jugonostalgičari vide samo dobre stvari u bivšoj zajedničkoj državi, dok zaboravljaju sve ono što je bilo loše – kult ličnosti, nedostatak demokratije, politički zatvor na Golom otoku, ograničavanje individualnih sloboda i slobode štampe. Politički analitičar iz Rijeke Vuk Perišić kaže da jugonostalgiju treba razumeti kao žal za boljim životom. Reč je i o pomalo iskrivljenoj predstavi o istoriji. – Paradoks je u tome što bivši režim, koji je nestao 1990, možda čak i krajem 1989, a kojeg se danas sećamo sa nostalgijom, nije bio dobar, to je bio režim koji je trebalo menjati. Međutim, režimi koji su ga nasledili bili su toliko lošiji od njega da se

Biskupe Komarica, Vaša ekselencijo, dame i gospodo, Sa velikom znatiželjom pođoh na ovu promociju ili skup posvećen posljednjim ratnim dešavanjima u posljednjoj Jugoslaviji. Knjigu “Prešućivani zločin” nisam imao prilike čitati, do sinoć nisam znao da je napisana. Posle uvodničara i uvodnih besjeda razaznajem koji je cilj njenog susreta sa Banja Lukom u ovom danu, u ovom banjalučkom sutonu. I šta su “naučnici” u knjizi konstatovali. Ja sam Nikola Kobac, građanin Republike Hrvatske, izgnanik  svoga Zavičaja,  moga Korduna. Jedna sam od posljednjih žrtava “prećutanog zločina” nad nekoliko generacija Kobaca i nad nekoliko stotina hiljada Srba iz Hrvatske. Izvana se to možda i ne bi reklo, jel’ da? Veličinu stradanja mogu osjetiti

Takva ocena zavisila bi od naše, današnje ideološke pozicije. Za to, međutim, nije potreban istoričar * Osnov identiteta za Srbe je vekovima bio u pravoslavnoj veri i zajedničkim kultovima. U dobu prosvetiteljstva i romantizma, Dositej i Vuk su naglasili jezičku pripadnost kao osnov identiteta Autor: Anđelka Cvijić Kakvo je bilo vreme vladavine kralja Petra I Karađorđevića od 1903. do 1914, pitanje je na koje savremeni srpski istoričari imaju različite odgovore. Za jedne to je prosperitetno doba srpske istorije, dok je za druge to nedemokratska epoha sa antiparlamentarnom tendencijom krune i intelektualnom elitom koja je bila sva u znaku srpskog nacionalizma. Zbog ovakvih drastičnih razmimoilaženja u srpskoj istorijskoj nauci izdavačka kuća

Izjave Tomislava Karamarka (potpredsjednika Vlade Hrvatske) o tome kako je nastala Republika Srpska i podrška poređenju Banjaluke i Blajburga je neprimjerena za tako visoko rangiranog političara i pokušaj skretanja pažnje sa njegovih porodičnih afera u Hrvatskoj, izjavio je za “Nezavisne” Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. Dodik je rekao da Srbi i Hrvati treba da nastave da njeguju dobre odnose unutar BiH, kao što dobre odnose, kako je istakao, treba njegovati i sa Bošnjacima. Što se tiče Srba i Hrvata, Dodik je napomenuo da Karamarko ne razumije te odnose u kontekstu BiH. “Srbi i Hrvati su riješili svoje međusobne odnose. Srbi imaju Republiku Srpsku i Srbiju, Hrvati imaju Hrvatsku, ostalo je

Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović ocijenio je kao neutemeljenu i neprimjerenu izjavu banjalučkog biskupa Franje Komarice u kojoj je uporedio Banjaluku sa Blajburgom, navodeći da ona ne donosi ništa dobro. Kasipović je naglasio da, s druge strane, ako se u obzir uzmu sav trud i nastojanja Komarice na pomirenju ljudi, nije korektno izdvajati samo tu izjavu već je treba gledati u kontekstu saopštenja kojim ju je biskup pojasnio. On je naveo da Komarica ima odgovornost i prema Hrvatima koji su u Republici Srpskoj, kao i onima koji su otišli, ali da je nesporna činjenica i da je Republika Srpska realizovala pravo na povrat imovine u procentu od 98 odsto.

Majci palog borca Gorana Ostojića, Jovanki Ostojić (83), godine nisu smetale da skoči padobranom iz sa 3.000 metara visine, a po doskoku je podsjetila da je to njen drugi skok, kao i da je zvanični rekorder Evrope, zbog visinskog stuba i svojih godina. Jovanka Ostojić je prvi put skočila prije tri godine, u 80. godini. “Tako da mi je ovaj skok poznat, međutim, visina je velika i mislim da mi je bila potrebna kaciga, malo sam zagluvila, inače lijepo se osjećam. Nemojte da mislite da imam straha. Ni za tren jedan” , rekla je Ostojićeva. Njen sin, Goran Ostojić rođen je 1962. godine. Poginuo je jula 1998. godine zajedno sa

Pojava fašizma i skretanje Hrvatske u desno je tema britanskog nedeljnika Nju Stejtsmen koji konstatuje da su se u Blajburgu okupile hiljade Hrvata kako bi prisustvovali misi održanoj u čast fašističkim vojnicima ubijenim na kraju Drugog svjetskog rata. U tekstu pod naslovom “Učinimo Hrvatsku ponovo jakom: Kako se fašizam pojavio u najmlađoj zemlji Evropske unije” autor Joji Sakuraja opisuje crne zastave s pozdravom “Za dom spremni!” koji je kako se navodi, bio “povezan s ustaškim režimom – marionetskom nacističkom državom koja je poslala hiljade Jevreja, Roma i Srba na smaknuće u logore smrti”. List navodi i da je među VIP gostima na komemoraciji u prednjem redu sjedio Branimir Glavaš, osuđeni ratni