arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Milorad Kojić Foto: SRNA

Kojić: Hrvatska ne želi da procesuira Krstičevića

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić rekao je danas da je očigledno da Hrvatska ne želi da procesuira svoje državljane za počinjene ratne zločine u BiH ni u predmetu protiv hrvatskog ministra odbrane Damira Krstičevića. Kojić je ocijenio da u prilog tome svjedoči i odluka Vlade Hrvatske iz 2. juna 2015. godine, kada su zabranili pristup svojim arhivima, a bilo je izjava pojedinih penzionisanih hrvatskih generala da je sva arhiva spaljena. “To je krivično djelo i Hrvatsko tužilaštvo bi trebalo preduzeti određene radnje i mjere da se ispita da li se zaista to desilo”, izjavio je Kojić novinarima u Banjaluci. On je

Parastos u hramu Hrista Spasitelja za nestale i poginule srpske borce Prvog svjetskog rataFoto: RTRS

Obilježavanje Dana ulaska srpske vojske u Banjaluku 1918. (VIDEO, FOTO)

Služenjem parastosa u banjalučkom Hramu Hrista Spasitelja za nestale i poginule srpske borce Prvog svjetskog rata, danas je počelo obilježavanje Dana ulaska srpske vojske u Banjaluku 1918. godine. Parastosu su prisustvovali ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, potpredsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić, ambasador Srbije u BiH Stanimir Vukićević, generalni konzul Srbije u Banjaluci Vladimir Nikolić, predstavnici Republičkog i Gradskog udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović izjavio je da ulazak Srpske vojske u Banjaluku 1918. godine govori o velikoj i časnoj pobjedi srpskog naroda u Velikom ratu.

Crna Gora podigla spomenik nacistima: Fašisti počivaju pod petokrakom (prvi dio)

U strogoj tajnosti, crnogorska vlast je izgradila spomen-groblje njemačkim vojnicima izginulim na tlu Crne Gore tokom Drugog svjetskog rata, u borbama protiv onih koji nisu pristajali „da krvnika ljube u sablju krvavu“. A onda je, u subotu, 19. novembra, bez najave, groblje svečano otvoreno uprkos protestima, koji su ovaj poduhvat od početka pratili, prije svih komunista i antifašista. U Golubovcima su za sada sahranjeni posmrtni ostaci 64 njemačka vojnika, a računa se da ih je na tlu Crne Gore izginulo oko 2.000. Pronađeni ostaci njih oko 600 su ranije iskopani i privremeno sahranjeni na nekoliko katoličkih grobalja u Crnoj Gori. Pogrešno mjesto Podizanje spomenika njemačkim soldatima na rubu Podgorice, grada

Nacional (foto: www.index.hr)

Nacional: Krstičevića terete za masakr 32 izbjeglica, žena i djece

Novi Nacional na naslovnici donosi priču o ministru obrane Hrvatske Damiru Krstičeviću, pod naslovom “Krstičevića terete za masakr 32 izbjeglica, žena i djece”. Nacional navodi kako donosi svjedočanstva i sadržaj dosad nepoznate i zataškavane prijave protiv potpredsjednika Vlade Hrvatske zbog ratnog zločina. Dodaje se i kako su hrvatski vojnici izrešetali autobus pun civila te ga potom pogodili zoljom i zapalili. “Nemam veze s tim, moja jedinica tamo nije bila”, poručio je Krstičević, navodi se. Kao mjesto i vrijeme događaja navode se Bravnice kod Jajca, 13. septembara 1995. godine, u sklopu akcije Maestral. Nakon što su 13. septembra 1995. godine pripadnici Hrvatske vojske napali Srbobran srpsko stanovništvo s tog područja, među

Stefan Karganović: Posao prof. Škulića je završen ili Đavo koji zna šta je pravo…

Da u Skupštini Srbije nema rodoljubivih i društveno odgovornih poslanika, teško da bi javnost na vreme saznala o projektu represivne izmene člana 387. Krivičnog zakona, čime se ozbiljno ugrožava pravo na kritičku misao i slobodno izražavanje u Srbiji.[1] Da se beogradske „Novosti“ nisu izrekle, verovatno je da se ne bi saznalo ni to da je ime uglednog profesora na Pravnom fakultetu, Milana Škulića, povezano sa tim neslavnim projektom.[2] Dan kasnije, 17. novembra, kako bi se u Americi reklo, the cat was out of the bag, stvar je izašla na videlo, i prof. Škuliću nije preostalo drugo osim da u „Politici,“ pod prilepljivim naslovom  „Zločin negiranja zločina“, objavi kratku apologiju pro

Ozren Milanović

Gotovina kao veresija

Kada se pre četiri godine Ante Gotovina vratio iz haškog zatvora kao slobodan čovek, u Beogradu je zbog toga hitno zasedala vlada sa jednom tačkom dnevnog reda. Tada je premijer bio Ivica Dačić i ogorčeno se reagovalo. Čak su i privremeno bili zamrznuti odnosi sa Tribunalom. Prema prvostepenoj presudi Haškog tribunala iz aprila 2011. godine Ante Gotovina, koji je zapovedao „Olujom”, i Mladen Markač kao komandant specijalne policije bili su članovi udruženog zločinačkog poduhvata koji je predvodio tadašnji hrvatski predsednik Franjo Tuđman. Gotovina je bio osuđen na 24 godine, a Markač na 18 godina zatvora. Dokumentaciono-informativni centar „Veritas” u svojoj evidenciji postoje imena 1.960 Srba poginulih i nestalih u „Oluji”,

Zločini u Oluji (arhiva)Foto: Jutarnji list

U Zadru ekshumacija posmrtnih ostataka Srba stradalih u “Oluji”

Nadležni organi Hrvatske otpočeli su danas, na Gradskom groblju u Zadru, proces ekshumacije posmrtnih ostataka žrtava srpske nacionalnosti koje su stradale u akciji hrvatske vojske i policije “Oluja”, saopštila je Komisija Vlade Srbije za nestala lica. Očekuje se da će proces ekshumacija na ovom groblju trajati oko pet radnih dana, i od svih ekshumiranih posmrtnih ostataka biće uzeti uzorci radi identifikacije metodom DNK analize. Sprovođenjem ekshumacija na Gradskom groblju u Zadru, nastavlja se proces ekshumacija na ovom groblju, koji je započet 26. aprila 2013. godine i trajao je do 3. maja 2013. godine, kada su ukupno ekshumirani posmrtni ostaci 56 lica, navedno je u saopštenju. Komisija Vlade Srbije za nestala

Banjaluka: Odavanje pošte žrtvama veleizdajničkog procesaFoto: RTRS

Položen vijenac na spomenik žrtvama veleizdajničkog procesa

Delegacija Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918. godine danas je u Banjaluci položila vijenac na spomenik žrtvama veleizdajničkih procesa na groblju “Sveti Pantelija”. Vijenac je položen u okviru obilježavanja 21. novembra 1918. godine, dana ulaska Srpske vojske u Banjaluku. Predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918 godine u Banjaluci Nebojša Kuštrinović rekao je da je povratak ovog velikog datuma u grad na Vrbasu dokaz da istina živi. On je najavio da se radi na tome da se za dvije godine podigne spomenik povodom 100 godina od ulaska Srpske vojske u Banjaluku. Predsjednik Republičkog udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918 godine Vladimir Ševarika rekao je da su srpske

Povodom jedne izmene u Krivičnom zakoniku Srbije ili srpski mazohistički barbarus

Izmjene u krivičnom zakonu Srbije U članu 387. posle stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi: „(5) Ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu genocida, zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe lica ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, vere, porekla, državne, nacionalne ili etničke pripadnosti, na način koji može dovesti do nasilja ili izazivanja mržnje prema takvoj grupi lica ili članu te grupe, ukoliko su ta krivična dela utvrđena pravnosnažnom presudom suda u Srbiji ili Međunarodnog krivičnog suda, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.”. Taman se stišala bura izazvana britanskim prijedlogom rezolucije u Savjetu Sigurnosti

Podgorica

I kosti žrtava zaslužuju ulicu

Potomci stradalih porodica traže da se ubijenima oda dužna počast. U temeljima Podgorice nalaze se kosti stradalnika Manjeg grada a da je više stradao u Drugom svetskom ratu od okupatorskih i “savezničkih” bombi nije bilo od Podgorice. Čak 84 puta našao se pod smrtonosnim teretom koji je razarao varoš od oko 16.000 stanovnika. U napadima bombardera pominje se cifra od preko dve hiljade poginulih žitelja, uglavnom dece, žena i staraca. Porušene kuće, mostovi, mlinovi i vodenice, epilog su smrtonosnog juriša. Jedan od najtragičnijih dana bio je 5. maj 1944. godine, kada se na grad srušilo 600 bombi teških preko 400 tona! Iako je od tada do danas mnogo vode poteklo

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i premijer Srpske Željka Cvijanović danas su ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Srpske u Banjaluci položilili vijenac na spomen-obilježje poginulim pripadnicima MUP-a.

Položeni vijenci na spomen-obilježje poginulim pripadnicima MUP-a

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i premijer Srpske Željka Cvijanović danas su ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Srpske u Banjaluci položilili vijenac na spomen-obilježje poginulim pripadnicima MUP-a. Povodom obilježavanja krsne slave MUP-a Republike Srpske – Svetog arhangela Mihaila, vijence na spomen-ploču položili su i ministar unutrašnjih poslova Srpske Dragan Lukač i direktor Policije Darko Ćulum, potpredsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić. Vijence su položili i delegacije Boračke organizacije Republike Srpske i Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, te grada Banjaluka. Mitunom ćutnje odtata je počast poginulim pripadnicima MUP-a. Nakon polaganja vijenaca, u Upravi za policijsku obuku biće održana svečanost, a za 11.30 časova planirane su izjave za novinare.

Božansko nadahnuće Mihajla Pupina

Predavanje: ,,Božansko nadahnuće Mihajla Pupina i istorije srpske nauke“

Pozivamo vas, da u petak, 25. novembra 2016. godine, u 19 časova, u velikoj sali parohijskog doma Hrama Sv. Save (Krušedolska 2/A) prisustvujete predavanju na temu „Božansko nadahnuće Mihajla Pupina i istorije srpske nauke“. O ovoj temi govoriće: Aleksandra Ninković Tašić (Obrazovno-istraživačko društvo ,,Mihajlo Pupin”, Beograd) Predavanje se održava u organizaciji Hrama Sv. Save na Vračaru i Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Ulaz je slobodan.  

Milan Ružić

Zašto ćutiš narode srpski?

Zašto ćutiš narode srpski? Što nešto ne učiniš? Gde si sebe izgubio? Koliko možeš da trpiš? Zapitaj se! Varaju te, narode. Tuže te i tvoji i tuđi za zločine svetske. Kidaju te na komade satrapi i doušnici. Porobljavaju te oni koji nikada ni sami nisu bili oslobođeni. Pevaju ti lepe reči oni koji su vazda arlaukali i to uvek protiv tebe. Čekaš da ti dođu neki koji ti nikada nisu ni dolazili, a tvoji odoše negde daleko od tebe. Naređuju ti neki tuđini koji se ništa ni u svojoj kući ne pitaju, a ti si im, narode srpski, dao za pravo da su veliki i važni. Vuku te za uši

Banjaluka-protest protiv NATO-a

Banjaluka: Protest protiv ulaska BiH u NATO (VIDEO)

U znak protesta zbog nedavno postavljenih bilborda kojima se poziva na ulazak BiH u NATO, u Banjaluci su se danas okupili građani sa jasnom porukom – NE ulasku u NATO. Okupljeni su podsjetili na agresije ove organizacije ’90-ih godina, koje srpski narod, kažu, nikad neće zaboraviti. “Nama se rata ne igra, zato NE u NATO”! Ovo su poručili okupljeni ispod bilborda koji podržava pridruživanje BiH ovom vojnom savezu. Srpski narod, kažu, nije zaboravio nijednu NATO bombu koja je na srpsku zemlju pala od 1992. do 1999. godine. “Sa akcentom na 1995. godinu kada je NATO bombardovao Republiku Srpsku, gde je u 15 dana NATO izvršio 3.515 letova. Vojni savez nije

Potpisivanje Dejtonskog sporazumaFoto: AP

21 godina od Dejtona

21 godina je prošla od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak. Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH. Sporazum su nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali tadašnji predsjednici, Srbije Slobodan Milošević, tzv. Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman. Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu. U Republici Srpskoj danas je neradni dan, jer se obilježava republički praznik – Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Izvor:

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.