arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Jovan Vuković: Posle bitke trista generala

“Posle bitke trista generala”, kaže narodna poslovica ali, uvek postoji ono ali. Sa arhivom ili bez nje, uprkos ideološkom moleraju, danas, sa ove vremenske distance, zdrav razum se mora zapitati: Zašto je dozvoljeno da ustanak počne u Srbiji? Srbija nije ostala bez političke pa i vojne organizacije a ipak je izvršena podjela na kolaboracioniste (vrlo revnosne) i ustaničku pamet. Zar obe nisu ekstremističke, zar razum nije bio u sredini te dve opcije ? Sva srpska inteligencija nije mogla stati u onih nekoliko aviona koji su poleteli na jug, gde je njena uloga ? Zar se komunistička propaganda naslonjena na tradicionalistička bratska osećanja prema Rusiji, nije mogla suzbiti razumom i svesti

Nemanja Dević

Nemanja Dević: Vređanje uspomena na žrtve

Svako društvo i svaka nacija na svetu imaju svoje simbole, datume i ličnosti po kojima grade identitet u savremenom dobu. U istorijskoj svesti Srba, pored znamenja, epova i zadužbina iz srednjeg veka, sećanja na žrtve u dugim periodima robovanja i oslobodilačkoj borbi 19. veka, kada je obnovljena i državnost, posebno mesto zauzimaju i događaji iz savremene istorije. (Povodom teksta „Spomen, omen ili Golem“ Jovane Krstić, objavljenog u Kulturnom dodatku „Politike“ 22. septembra 2018.) Na prvom mestu, to su podvizi iz Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata i žrtve Drugog svetskog rata. Međutim, Srbi nikada nisu izračunali koliko ih je nestalo u proteklom veku. Žrtve nisu popisane ni za ratove 1912–1918,

Besjeda Episkopa dalmatinskog G. Nikodima 28. septembra 2018. u Varivodama

Dana 29. septembra 2018. godine obeležen je Dan sećanja na srpske civile ubijene 27. avgusta 1995. u Gošiću i 28. septembra u Varivodama. Tim povodom Njegovo Preosveštenstvo Episkop dalmatinski G. Nikodim služio je u Varivodama pomen za ove nevino postradale. Vladika se prisutnim vernicima obratio sledećim rečima: „Dolazeći danas ovde u Varivode iz Šibenika pročitao sam na fejsbuku objavu g. Borisa Miloševića u kojoj on piše da su ovi postradali ljudi, koje smo pomenuli u molitvama, stavili na svoje kuće bele krpe kao znak mira i njihove nade da će biti pošteđeni i nastaviti tu da žive. Međutim, upravo taj znak mira, koji se vekovima stavljao kada je neko hteo

veritas2.jpg

OKRUGLI STO: KULTURA PAMĆENjA I ODNOS PREMA ISTORIJSKIM SPOMENICIMA

O SPOMENICIMA KOJE JE VERITAS IZGRADIO NA PODRUČJU REPUBLIKE SRPSKE I FEDERACIJE BiH 1. Sjećanje i pomeni Odnos prema mrtvima i razlikuje čovjeka od drugih bića. Preko mrtvih predaka i znamo ko smo i šta smo i odakle smo. Oni određuju našu svijest o pripadnosti nacionu i vjeri i uče nas vrijednostima kao što su sloboda, čojstvo i junaštvo. Braneći te vrijednosti i Srbi su ginuli ili su ih drugi zbog toga ubijali. A koliko je stradalo Srba od onog do ovog Kosova? Nažalost, jednostavnog i pravog odgovora još nema, prvenstveno zbog toga što sami nismo sačinili vjerodostojne i potpune spiskove naših žrtava, pa su u opticaju razni i u

SLUŽEN PARASTOS BORCIMA STRADALIM ZA OSLOBAĐANjA BRODA

Kod spomen-obilježja u brodskom naselju Barica danas je služen parastos poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata sa područja Mjesne zajednice Barica, Kozarske Dubice, Oštre Luke i drugih opština, koji su poginuli tokom vojne operacije za oslobođenje Broda 1992. godine. Sa područja Barice poginulo je 10 boraca, iz Kozarske Dubice 17, a iz Oštre Luke/Sanskog Mosta 12. Predstavnik Boračke organizacije Brod Goran Mičija rekao je da su u oslobađanju učestvovali pripadnici Prvog krajiškog korpusa, Prvog bataljona vojne policije, zatim Srbačke brigade, 11. dubičke, 6. sanske, osinjske, krnjinske, kao i drugih brigada. Učesnik u vojnoj akciji Radislav Bašić rekao je da se na današnji dan prisjećaju svojih saboraca i članova porodica koji su poginuli

DANAS 25 GODINA OD STRADANjA VOJNIKA JNA U KASARNI U BJELOVARU

Danas se navršava 25 godina od stradanja vojnika JNA u kasarni u Bjelovaru 29. septembra 1991. godine, a za to još niko nije odgovarao niti je osuđen. Pripadnici hrvatskog Zbora narodne garde (ZNG) počeli su opšti napad na sve vojne objekte JNA u garnizonu Bjelovar, koji su već 15 dana bili pod totalnom blokadom, a nakon predaje kasarne, strijeljali su trojicu oficira, šest vojnika i šest rezervista. Po ulasku u kasarnu Jure Šimić, u svojstvu predsjednika Kriznog štaba Bjelovara, naredio je da se zarobljeni vojnici i starješine skinu do pojasa, a potom je izdvojio komandanta pukovnika Rajka Kovačevića i njegove pomoćnike, potpukovnika Miljka Vasića i kapetana prve klase Dragišu Jovanovića

OBILjEŽENO 27 GODINA OD HEROJSKOG PODVIGA MAJORA TEPIĆA

Na mjesnom groblju u selu Komlenac kod Kozarske Dubice danas je obilježeno 27 godina od herojskog podviga majora Milana Tepića, koji je digao u vazduh skladište oružja u kasarni JNA u Bjelovaru u Hrvatskoj i tako spriječio da ona padne u hrvatske ruke. Predsjednik Opštinske Boračke organizacije u Kozarskoj Dubici Dragoljub Ćibić ocijenio je da je major Milan Tepić svojim herojskim činom poslao poruku srpskom narodu da organizuje i čuva svoje prostore u Hrvatskoj i BiH, odnosno kasnije u Republici Srpskoj. “On je bio obrazovan čovjek i vizionar koji je 1991. godine osjetio da će ponovo doći do zla, do okupacije i pritiska na srpski narod u momentu raspada bivše

KOMEMORACIJA ZA ŽRTVE ZLOČINA U GOŠIĆU I VARIVODAMA

U organizaciji Srpskog narodnog vijeća /SNV/ i opštine Kistanje, danas su u Varivodama i Gošiću održane komemoracije i služeni parastosi za 16 uglavnom starijih žrtava srpske nacionalnosti ubijenih u tim selima u avgustu i septembru 1995. godine nakon operacije “Oluja”. Sedam mještana Gošića ubijeno je 27. avgusta 1995. godine, a 28. septembra, mjesec i po dana nakon “Oluje”, ubijeno je i devet mještana obližnjih Varivoda. Svi ubijeni u tim selima, u kojima ni ranije ni u vrijeme zločina nije bilo ratnih aktivnosti, bili su civili, a ni nakon 23 godine za njihovu smrt niko nije osuđen, saopšteno je iz SNV-a. Obilježavanje je počelo u Varivodama parastosom koji je služio episkop

Heni Erceg: Javna kuća

„Ispričavamo se zbog objavljene netočne informacije da je u Jastrebarskom održana prigodna komemoracija u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima i 76. godišnjicu napada na Dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom, budući da se radilo o 76. godišnjici partizanskog a ne ustaškog napada na tamošnji Dječji dom.“ Saznali smo tako, posredstvom takozvane javne televizije, kakva je nježna oaza bio dječji dom za ratnu siročad u mjestu nedaleko od Zagreba, a kojega su partizani „napali“ ’42., nakon što je ustaška država Hrvatska uz pomoć Crkve brižno skrbila o mališanima, nešto slično kao što današnja vlast brine o srpskim povratnicima ili migrantima. Tako je jedan mučni povijesni falsifikat opet

DSS: Pupovac je iznio niz laži, a politička klima prema Srbima u Hrvatskoj je sve gora

Dodaju i kako je Pupovac svoj politički položaj gradio novcem namijenjenim za rješavanje problema srpske zajednice i neupitno je da on ima veliki utjecaj u hrvatskom društvu. Nakon gostovanja predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca u emisiji Nedjeljom u 2 oglasio se i Glavni savjet Demokratskog saveza Srba. Oni tvrde kako je Pupovac tom prilikom iznio “niz laži nakon objavljenog priloga u kome su se bivša potpredsjednica SKD “Prosvjeta” Sretenka Čaović i glavni sekretar DSS-a Siniša Ljubojević kritički osvrnuli na njegov rad“. “Povezivao je bivše rukovodstvo Prosvjete s Hasanbegovićem i Karamarkom iako je upravo on održavao na životu brojne HDZ-ove vlade. Ustvrdio je da je “Prosvjeta” poslužila za finansiranje nekih stranaka, aludirajući

Jadovno 26. jun 2011. Drugo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. - Jadovno 26. jun 2011. Drugo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941.

Jovan Vuković: Ko hoće . . .

Ko hoće, nađe načina, ko neće, nađe izgovor. Ovo je moto ovog pisanja, dijelom je postao naslov. Za ovo pisanje me je inspirisala polemika između doktora Dušana J. Bastašića (Jadovno 1941.) i doktora profesora Veljka Đurića Mišine, direktora Muzeja genocida. Po mom mišljenju, ovde se radi o različitim viđenjima kompetentnosti za bavljenje nekim poslom, odnosno da li je stručnost samo jedan segment osnove za kompetentnost. Sve nekadašnje nauke, u savremenim uslovima djelovanja, postale su naučne oblasti sa masom naučnih disciplina, bilo sasvim novih ili starih koje su iskorištene za potrebe nove naučne oblasti. Istorija, po svojoj prirodi, jedna je od najbujnijih naučnih oblasti. Postala je vrlo zahtjevna ali i moćna

Jovan šumom a Ivica drumom ili: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju

Prema sudu Jovana Ćulibrka, predsjednika UO Muzeja žrtava genocida, izložba „Jasenovac, pravo na nezaborav“ prikazana u sjedištu UN u Njujorku, bez određenih „korekcija“ ne može da se izloži u Izraelu. Piše: Dušan J. Bastašić Sredinom 2016. godine imao sam čast da budem pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova Srbije povodom priprema za izložbu „Jasenovac, pravo na nezaborav“, državnog projekta kojim je Srbija trebala da svijetu objelodani istinu o Jasenovcu. Početkom decembra iste godine, koordinator projekta, ambasador Ljiljana Nikšić pokazala mi je u Muzeju diplomatije Ministarstva spoljnih poslova Srbije, ne krijući zadovoljstvo, prvih nekoliko tek završenih izložbenih panoa. Videći na jednom panou istaknut broj od 700.000 žrtava Jasenovca, pitao sam da li

Veljko Đurić? Ne, episkop Ćulibrk!

Polemike koje se vode oko stavova g. Veljka Đurića odavno prevazilaze okvire pojedinačnih ličnosti koje su u polemiku uključene. Mi mu ne osporavamo stručnost, ni naučnost, ni rezultate, nego se radi o nečemu drugom. Kratko i jasno: postavlja se pitanje broja žrtava u koncentracionom logoru Jasenovac, koje hrvatska strana odavno pokušava da minimizuje tvrdeći da su Srbi mitomani, i da se treba služiti samo popisivanjem konkretnih imena. Koliko konkretnih imena – toliko žrtava. Ako se tome doda teza da u Jasenovcu nisu ubijani samo Srbi, nego i hrvatski antifašisti, pa onda teza da je Jasenovac bio i komunistički logor, onda će sve biti krajnje poniženo i pogaženo, i ispašće da

Foto: Amos Ben Gershom/Israeli Government Press Office via Getty Images

Pedagoški pristup učenju o holokaustu prilagođava se uzrastu, senzibilitetu i interesovanjima učenika

Učenici Srednje ekonomske škole “Svetozar Miletić” u Novom Sadu diče se uspesima na sportskim i kulinarskim takmičenjima, ali po jednoj sekciji njihova škola se posebno izdvaja. Reč je sekciji za učenje o holokaustu, koju već devetu godinu vodi profesorka književnosti Gordana Todorić. “To je nešto što sam osmislila po povratku sa edukacije iz Jad Vašema, koja se organizuje svake godine za nastavnike iz celog sveta. Mislila sam da je to vrlo važno, ne samo zato što su Jevreji ubijeni u holokasutu ostali kao praznina na kulturnoj mapi pamćenja Novog Sada, Srbije, Evrope i sveta, nego i zbog toga što je učenje o holokaustu paradigmatično. Naime, kada naučite kako jedan genocid

SRPSKI LINGVISTI PRIHVATILI DA LATINICA NIJE SRPSKO PISMO

POSLE VIŠEGODIŠNjE BORBE I DOKAZIVANjA SRPSKI LINGVISTI PRIHVATILI DA LATINICA NIJE SRPSKO PISMO U službenoj upotrebi latinice neće biti i ne treba da je bude. Zakon poznaje samo službenu upotrebu jezika i pisama, pa će tako samo ćirilica biti službeno pismo u Republici Srbiji, a zakonom su predviđene i kazne za nepostupanje u skladu sa članovima koji regulišu upotrebu službenog jezika i matičnog ćiriličnog pisma. Ukratko, ovo je sadržaj ključnih predloga izmena i dopuna Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama koji je upućen Vladi Republike Srbije i čije se usvajanje očekuje. Budući da se u vezi sa pomenutim izmenama postavljaju mnoga pitanja u praksi, za odgovore smo zamolili prof.

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.