arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

LEON KOJEN: ČEMU DANAS SLUŽI PREĆUTKIVANjE KOMUNISTIČKIH ZLOČINA?

U poslednjih četvrt veka u ovoj zemlji su bili na vlasti različiti režimi, različiti lideri, mnoge stranke i koalicije, bar na rečima i različite ideologije. Ali razlike među njima, kakve god da su bile, nisu izmenile jednu stvar. Zid ravnodušnosti i ćutanja podignut da se zatre uspomena na desetine hiljada nedužnih žrtava pobijenih u Srbiji posle oslobođenja, krajem 1944. i početkom 1945. godine, ostao je kakav je bio tokom čitave komunističke vladavine. Niko od onih koji su vladali Srbijom posle pada Berlinskog zida nije našao za shodno da javno kaže punu istinu o zločinu počinjenom protiv sopstvenog naroda, da obeleži stratišta kakvo je ovo gde sada stojimo i obaveže se

Pražić Đorđe

Hrvatska revizija i srpska amnezija

Nakon višedecenijske revizije istorije srpsko-hrvatskih odnosa, hrvatsko društvo je na pragu potpune rehabilitacije fašističke tvorevine Nezavisne države Hrvatske. Revizija se odigravala u kontinuitetu sa različitim intenzitetom, praktično od 1945. godine, tj. od sloma te zloglasne države. U tom vremenu su ustaški koljači najpre postali pripadnici hrvatskih oružanih snaga, pa na kraju hrvatski vitezovi. Hrvatski koncentracioni logori su od gubilišta srpskog i jevrejskog naroda postali „rehabilitacioni centri“, gde su se navodno rehabilitovali i kulturno uzdizali Srbi, Jevreji i ostali nepoćudni narodi. Za sve ono što su Hrvati učinili Srbima, oni su optužili Srbe. Tako su Srbi od žrtava postali agresori a natprosečno učestvovanje Srba u antifašističkom pokretu u Drugom svetskom ratu

Kada sahranismo ono – nije srpski ćutati?

1918. godine smo ćutali o “Vražijoj diviziji”, pa nam se dogodiše Jasenovac, Jadovno i Prebilovci o kojima smo ćutali 1945, pa nam se dogodila 1995. Između ostalih beskorisnih,a kadkad i veoma štetnih, vesti koje se nađu na naslovnicama tabloida skoro je bila jedna koja prenosi šokantnu situaciju jedne žene koja je živa sahranjena, pa je lupala i vikala iz sanduka, nesretnica, dok su je već oplakivali i polagali u grob. Na njenu sreću, čuli su je i „spasili“ pre nego je postalo kasno. Međutim, u vestima nikako da se nađe priča o jednom narodu koji ćuti i ne lupa, iako mu zapališe sveću na uzglavlju, već nepomičan tiho govori –

NAVRŠILO SE 27 GODINA OD UBISTVA 18 CIVILA IZ SELA KLISA I KIP

Danas se navršava 27 godina od monstruoznog ubistva 18 srpskih civila iz zapadnoslavonskih sela Klisa i Kip, koje su počinili pripadnici hrvatske vojne policije u zatvoru “Ribarska koliba” u Marinom Selu, saopštio je Dokumentaciono informacioni centar “Veritas”. “Veritas” podsjeća da su pripadnici hrvatske vojne policije u periodu od 12. do 18. novembra 1991. godine uhapsili 24 srpska civila u selima Kip kod Daruvara i Klisa kod Pakraca, doveli ih u Marino Selo, zatvorili u podrum improvizovanog zatvora “Ribarska koliba”, gdje su ih psihički i fizički maltretirali. “Mučili su ih potapanjem u vodi, priključivanjem na induktorsku struju, odsjecanjem ušiju, rezanjem po prsima i stavaljenjem soli na rane, gazili su ih nogama,

Dragan Lukač Foto: RTRS

LUKAČ: PRIORITET U RADU MUP-a – FORMIRANjE REZERVNOG SASTAVA POLICIJE

Formiranjem rezervnog sastava policije, MUP Srpske mogao bi efikasnije da odgovori na problem povećanog priliva migranata koji će u BiH biti izražen u narednih ne godinu, dvije, već i duže… Postoji realna potreba da se radi na formiranju službe nacionalne bezbjednosti, jer Republika Srpska mora da štiti svoje interese i kroz taj vid ovlaštenja, a koji joj je Ustavom zagrantovan… Razgovarala: Tatjana Parađina Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač rekao je u intervjuu Srni da je prioritet u radu Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ u predstojećem periodu formiranje rezervnog sastava policije s ciljem efikasnog odgovora na migrantsku krizu i novi priliv migranata koji se realno može očekivati u narednim godinama.

Dr Predrag Ristić

Arhitekta Peđa Ristić: Beograd vapi za jasenovačkim memorijalom

Arhitekta Peđa Ristić: Na tri mesta u Beogradu prikupljani leševi iz reke. Hrvatski zločin Savom rasut do Crnog mora. Kod Kule Nebojše na Kalemegdanu, na Ratnom ostrvu od 1942. do 1945. sahranjivane su ustaške žrtve. Dve reke, Sava i Dunav, na neki način odredile su sudbinu arhitekte Peđe Ristića, autora nekih od najlepših novijih srpskih crkava. Bivši član „Medijale“, a potom Enfant terrible beogradske umetničke scene danas ima 87 godina. Bio je u timu Bogdana Bogdanovića kada je ovaj pravio jasenovački spomenik Kameni cvet. Potom je prošle decenije u Skupštini grada pokrenuo inicijativu da se na Velikom ratnom ostrvu podigne crkva mučenicma čija je tela izbacila Sava i gde ih

LINTA: DANAŠNjA HRVATSKA NASTAVAK NACISTIČKE NDH

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da su ustaški pozdrav “Za dom spremni” na izložbi u Hrvatskom saboru i na spomen-ploči na ulazu u Novinarski dom u Zagrebu dva od mnogih primjera koji jasno potvrđuju tezu da je današnja Hrvatska nastavak nacističke NDH. “Nepobitna je činjenica da je ustaški pozdrav `Za dom spremni` pod kojim je ubijeno na stotine hiljada Srba, Roma i Jevreja postao legalan u Hrvatskoj. Naime, prekršajni sudovi u Požegi i Slunju su donijeli presude kojima se `Za dom spremni` smatra izrazom volje vlasti, kao i da njegova upotreba ne uznemirava javnost”, rekao je Linta. Osim toga, hrvatsko Ministartvo državne uprave je dalo saglasnost da

visocica-divoselo.jpg

Kruškovače, masovna grobnica nevinih srpskih žrtava

Sjećanje na antifašističko-ustaničko heroj selo Divoselo kraj Gospića iz Drugog svjetskog rata 1941 – 1945. godine, koga, na žalost , više nema. Piše: Gojko Matić Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 4. naprila 2017. godine. Proljetni dan nad Divoselom kao i svi dani vedri, svježi, prozračni, kotrljao se u sunčanim nitima i laganom povjetarcu silazeći s visina u seoska dvorišta i vrtove, zazelenjele i procvale voćnjake, unoseći nemirnu jutarnju radost u oči i srca naroda, a posebno djece. Potjerali smo goveda kao i obično prolazeći dugim selom koje se budilo iz jutarnjeg drijemeža i usput skupljali svoje drugove, druge dječake – pastire koji

Najava: Nenad Milkić, autor trilogije „Mi smo branili Košare“ u Banjaluci

Nenad Milkić, autor trilogije „Mi smo branili Košare“ koja je posvećena događajima na Kosovu u vrijeme NATO bombardovanja i kopnenog napada tzv. OVK i vojske Albanije dolazi u Banjaluku da se druži sa čitaocima i potpisuje knjige. Srijeda, 14. novembar 2018. u Svetosavsom  kulturnom klubu od 15 do 17 časova     Vezane vijesti: Život za otadžbinu: Besmrtni bataljon | Jadovno 1941. Predstavljena knjiga „Zov karaule“, ispovijesti vojnika sa … (KURIR TV) S JUNACIMA S KOŠARA OČI U OČI: Albanci su … „Zov karaule“: Vojnike sa Košara nije porazio rat, njih je … Potporučnik Leo | Jadovno 1941. Idemo dalje… | Jadovno 1941.

Nikola Milovančev: O pravnicima u istoriografiji i broju mučenika staradalih u Jadovnu

Povodom teksta Veljka Đurića Mišine „Šta je Nikola Žutić hteo da kaže?“. Dr Veljko Đurić Mišina je objavio na sajtu „Vidovdan“ 8. novembra 2018. svoj odgovor dr Nikoli Žutiću pod naslovom „Šta je Nikola Žutić hteo da kaže?“. U tom tekstu spomenuo je i moje ime; „kriv“ sam mom dugogodišnjem prijatelju V. Đuriću samo zato što N. Žutić u svom članku „Antisrpski falsifikati u udžbenicima istorije“ pozitivno piše o mom članku o broju žrtava u Jugoslaviji 1941-1945, objavljenom u „Politici“ 8. oktobra o. g. To je bilo dovoljno da Đurić pređe sa argumenata na lični nivo i zapiše da se „lažno predstavljam kao istoričar“. Kao povod (ne razlog!) je poslužila činjenica

Dušan Buković: ŠTA VELjKO ĐURIĆ MIŠINA HOĆE DA KAŽE?

Šta Veljko Đurić Mišina očekuje od nesrećnih, obespravljenih i potlačenih Srba, kojima i sam pripada, da mu donesu spisak od preko sedam stotina hiljada srpskih žrtava hrvatskog ustaškog terora u Drugom svetskom ratu, kao dokaz? Takođe, treba reći da nije samo problem u ostrašćenom „istoričaru“ Veljku Đuriću Mišini, problem je u Brzovoj ideološkoj, bezumnoj, uticajnoj, rajetinskoj, defetističkoj, internacionalnoj, globalističkoj, ekumenskoj, izdajničkoj, intermarijumskoj, fabijanskoj, marksističko-masonskoj i infantilnoj eliti u Beogradu – Josipgradu, koju između ostalih predstavljaju i prof. Ljubinka Trgovčević, prof. Milan Ristović, dr. Dušan Raljić i Milan Kosanović, koji su ustaškom predstavniku, novogebelsu Korbu dodelili nagradu „Andrej Mitović“ za tzv. „doktorski“ rad, koji je objavljen pod naslovom „Masovno nasilje ustaša

Dr Goran Ž. Komar

Goran Komar: Spaljivanje knjiga

Srpska istorija, izmaknuto, čuva se u Hilandaru,  Dubrovniku, Veneciji. U Srba – samo izmaknuto. Na srpskom matičnom tlu – pogorjelo Mitropolit Crne Gore pruža nadu u visoko crkveno-državno pokroviteljstvo ideji odricanja od pokreta komunista Josipa Broza kao jedini aktivni visoki autoritet u srpskoj narodnoj crkvi koji javno iznosi stav o najdubljem nacionalnom raskolu u istoriji Srba. To pokroviteljstvo može zadobiti svoje formalne okvire bilo kada i samo Bog zna hoće li se to zbiti za dvije ili dvadeset godina. Ovome narodu, dakako, ne treba odmazda, već samo i isključivo otklon. To je uslov održanja. Brojni su autoriteti iz kruga visokih službenika Crkve Hristove (a nema viših od episkopa) koji ćute

Ognjen Kraus i hrvatski rabin Luciano Mose Prelević u Jasenovcu na alternativnoj komemoraciji

‘Negiranje nacističkih zločina moguće samo u Hrvatskoj’: Jevrejska opština i antifašisti poslali oštru poruku vlasti

»Ma koliko plitke bile klevete i laži na kojim se ta netrpeljivost izgrađuje, one malo po malo stvaraju javno mnijenje«, dodao je Pusić i rekao da je tako počeo nacizam. Govornici su se posebno osvrnuli na premijeru filma Jakova Sedlara »Sto godina srbijanskog terora u Hrvatskoj» Antifašistička liga Republike Hrvatske i Židovska općina Zagreb obilježili su u petak navečer u Meštrovićevom paviljonu 80. godišnjicu pogroma nad njemačkim Židovima, poznatim kao Kristalna noć, uz poziv da se ne izjednačavaju ustaštvo i antifašizam te upozorenje na opasnost od ksenofobije i nacionalizma. U noći s 9. na 10. studeni 1938. nacisti su organizirali pogrom Židova diljem Njemačke i Austrije koji je rezultirao stotinama

PljUvanje u oko

Kako je Udruga Hrvatski domobran još jednom podvalila proustašku nostalgiju: Spomenik koprivničkim domobranima s ustaškim simbolom nalazi se pokraj sveučilišta, vrtića i niza antifašističkih lokaliteta. Iako je spomenik poginulim domobranima Koturaške bojne iz Drugog svjetskog rata, na kojemu je istaknut i ustaški simbol, u Koprivnici postavljen još 1997. godine, koprivničke gradske vlasti i dalje odbijaju reagirati na taj čin javnog veličanja fašizma. Piše: Zoran Vitanović Prije više od dvadeset godina sporni spomenik petorici pripadnika vojske kvislinške Nezavisne Države Hrvatske podignut je u organizaciji Udruženja Hrvatski domobran iz Koprivnice, zapovjedništva Hrvatske vojske u Koprivnici, tj. vojarne ‘Ban Krsto Frankopan’, i tadašnjeg gradskog poglavarstva na čijem je čelu bio Mladen Godek, gradonačelnik

7. jul 1941. – Dan kad je Srbin ubio Srbina komunisti su nam nametnuli kao Dan ustanka Srbije

Crni dan u Beloj Crkvi godine Žikica Jovanović Španac ubio je Krajišnika Bogdana Lončara i Milenka Brakovića Prije 77 godina jedan pucanj, ispaljen u mjestu pitomog imena Bela Crkva, podijelio je srpski narod daleko više nego što se mislilo u tom trenutku i daleko više nego što i danas možemo pomisliti. Ideološki razdor je događaj koji se zbio 7. jula 1941. godine načinio i danas predstavlja nezacijeljenu ranu srpskog naroda. Nju nisu uspjele da zaliječe ni odluke Narodne skupštine ni sudske presude. Danas je sve na naučnicima i narodu. Jovanovićev revolucionarni govor Bio je ponedjeljak, vreo julski dan, Ivanjdan, tog 7. jula 1941. godine, u Beloj Crkvi kod Krupnja. Trebalo

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.