arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

OTVORENA IZBLOŽBA O STRADANjU SRPSKE DJECE U PROTEKLOM VIJEKU

U Domu Vojske u Beogradu otvorena je izložba “Djeca u ratu”, dokumentovano svjedočanstvo o srpskoj djeci kao žrtvama rata u periodu od 1914. do 1999. godine. Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin poručio je da bi ovu izložbu trebalo da vide srpska djeca, da bi razumjela sa kakvim zlom se suočio njihov narod, ali isto tako da je vide i djeca drugih naroda. “Hoću da verujem da nijedno hrvatsko dete, da je videlo prave slike ustaškog užasa u Jasenovcu, ne bi nikada moglo da peva na Tompsonovom koncertu ili da nosi ustašku kapu. Zato, treba se suočiti sa zlom, da bi se znalo protiv čega se treba boriti”, rekao je Vulin.

Rajilić: Elfeta Veseli trebalo je da dobije doživotnu robiju

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić izjavila je da je krajnje neprihvatljiva mala kazna Suda BiH kojom je Elfeta Veseli osuđena na 10 godina zatvora za svirepo ubistvo dvanaestogodišnjeg dječaka Slobodana Stojanovića 1992. godine kod Zvornika. Božica Živković Rajilić – Ovakva presuda je krajnje neprihvatljiva i nedovoljna za svirepo ubistvo dječaka. Trebalo je da dobije doživotnu kaznu zatvora – rekla je Rajilićeva Srni. Rajilićeva je navela da ova presuda predstavlja uvredu za srpske žrtve rata i porodicu dječaka Slobodana Stojanovića jer je Veselijeva dobila malu kaznu, dok je oslobođen Sakib Halilović, koji je bio komandant Diverzantskog voda Komande združenih jedinica Liplje, Kamenica, takozvane Armije BiH. Ona je

STRADALO 2,5 ODSTO UKUPNE POPULACIJE – SSSR NAJTEŽE POGOĐEN

Ukupan broj žrtava Drugog svjetskog rata ni do danas nije poznat, ali svi izvori, i pobjednika i poraženih, kreću se između 50 i 60 miliona, što je 2,5 odsto tadašnje ukupne populacije na Zemlji. Ove brojke odnose se na period početka rata u Evropi 1. septembra 1939. godine, pa do kapitulacije Japana 2. septembra 1945. Najveće žrtve podnio je SSSR i zemlje sa istoka Evrope, dok su na Zapadu te cifre mnogo manje. U brojnim državama koje su učestvovale u Drugom svjetskom ratu postoji mali broj pouzdanih izvora i istraživanja o broju žrtava. Načini procjena su različiti jer su različiti pogledi na formulaciju uzroka smrti, te direktne i indirektne efekte

VESELIJEVOJ 10 GODINA ZATVORA ZA UBISTVO DJEČAKA SLOBODANA STOJANOVIĆA

Sud BiH izrekao je danas prvostepenu presudu kojom je Elfeta Veseli osuđena na 10 godina zatvora za svirepo ubistvo dvanaestogodišnjeg dječaka Slobodana Stojanovića 1992. godine kod Zvornika. Sakib Halilović oslobođen je optužbi da je posmatrao ubistvo dječaka i propustio da, kao komandant Diverzantskog voda Komande združenih jedinica Liplje, Kamenica, takozvane Armije BiH, kazni Veselijevu koja je bila pripadnik ovog voda. Na osnovu iskaza velikog broja svjedoka i vještaka medicinske struke Sudsko vijeće je zaključilo da je Veselijeva počinila krivično djelo za koje je optužnica tereti. Elfeti Veseli je u kaznu uračunato i vrijeme provedeno u pritvoru od 24. marta 2017. godine, kao i vrijeme provedeno u ekstradicionom pritvoru u Švajcarskoj.

ČEMU PROGLAŠENjE SVETIM AKO ISTINA NIJE JASNA?

Papa Franjo smatra da proglašenje Alojzija Stepinca svetim “ne bi služilo ničemu ako istina nije jasna”. Na povratku sa trodnevne posjete Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji papa Franjo je u izjavi za HRT naveo da je Stepinac “bio krepostan /uzoran/ čovjek, pa ga je Crkva proglasila blaženim”. “Ali, u određenom trenutku, u procesu kanonizacije postoje nejasne tačke – istorijske tačke”, rekao je papa Franjo. Papa ističe da se “molio, promišljao, tražio savjete i uvidio da treba da zatraži pomoć od /Njegove svetosti patrijarha srpskog/ Irineja”. “On je veliki patrijarh. Irinej je pomogao, formirali smo zajedničku istorijsku komisiju i sarađivali. I Irineju, i meni je jedini interes istina”, napominje papa. Papa Franjo

Sandra Blagić: Svaka humka ima jednu Jelenu, Stoju, Milicu, Aleksu, Radu, Stojana, Milana, Jovana

Kiša neumorno pada a vjetar fijuče i probija do kosti. Probija do same duše koja se smrzne čim vidi humke Donje Gradine. Nepregledna polja sa grobnicama kojih ima na stotine. Kiša koja pada nije kiša već suze naših mučenika čije su kosti još uvijek prekrivene travom. A njihove duše sa Gospodom stoje. Stoje i gledaju potomke, poštovaoce kako se odnose prema njima. Stotine ljudi i djece koračaju stazom od tucane cigle i ne znaju gdje su došli. Ne znaju da hode po kostima pradjedova, kostima djece, baka i majki. Nema više tišine…čuje se smijeh, vrisak, cika, aplauz. Slabo se čuje molitva i poj sveštenika, slabo se čuju oni koji bi

Djuro_Zatezalo_I_i_II.jpg

Kaznionica Okružnog suda u Gospiću koncentracioni logor – Knjiga Jadovno 1.

Odmah po proglašenju Nezavisne Države Hrvatske, ustaše su zaposjele sve kaznionice i zatvore Kraljevine Jugoslavije na teritoriji nove države. Tako su zaposjeli i kaznionicu Okružnog suda u Gospiću i u nju, već od 11. aprila 1941. godine, počeli zatvarati Srbe i komuniste, bez obzira na nacionalnost, s područja Gospića i njegove okoline, a od početka juna i iz svih krajeva NDH. Kaznionica u Gospiću je kod starijih građana ovog mjesta poznata i pod imenom „Geriht“ (Gericht, njem., sud). To je velika četvorostrana zgrada, osnove 130×130 metara, na dva sprata. Krila zgrade su međusobno povezana i zatvaraju dvorišni prostor s bunarom u sredini. U prednjem, zapadnom dijelu zgrade, za Kraljevine Jugoslavije

Stradalnici Jevreji i Srbi 1941. u Banjoj Luci i rušenje hrama Hrista Spasitelja

Aprila 1941. godine  stvorena je, pod zaštitom nacističke vojne sile, genocidna Nezavisna  država Hrvatska, uspostava koje je značila pogrom nad Srbima, Jevrejima i Romima. Što se sprema bilo je mnogima poznato godinama ranije, ali je političko sljepilo većine srpskih političara učinilo da naš narod u Hrvatskoj, Dalmaciji, Sremu, Bosni i Hercegovini dočeka nespreman ustaško preuzimanja vlasti na tom prostoru. Piše: Nikola Milovančev Sve se moglo predvidjeti, kao i genocid do kojeg je došlo u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Hrvoje Magazinović, Hrvat monarhističke i jugoslovenske orijentacije, opisao je u svojim memoarima („Kroz jedno mučno stoljeće“, Društvo Hilandar, Valjevo 2010. g.) svoj razgovor iz novembra 1940. sa Viktorom Gutićem, koji je pola godine

Anđelko Anušić: Udruženju Jadovno 1941.

Znam za ideju da se, konačno, ono što se desilo našem narodu u ustaškoj zemlji – nazove POKOLj, kako nalažu dobri zakoni našeg dobrog, velikog srpskog jezika koji za sve ima jasnu javku, i na sve se, i svemu se tečno i nedvosmisleno odazvao.  Ljudi, pojave, procesi, događaji, stanja, osjećanja, osobine i svojstva moraju se uvijek i neodstupno imenovati pravim imenom, inače, gubi se njihova suština, i mi nestajemo zajedno s njom. Gubi se njihov univerzum. Kao što nas je dosad više od pola i nestalo, na našu žalost. Jedino tako ako budemo radili – bilježeći znakove egzistencije njima primjerenim jezikom koji je uvijek njihova puna duhovna mjera (barem danas i ovdje,

PODRŠKA UDRUŽENjU JADOVNO 1941. ZA AKTIVNOST NA DAVANjU NAZIVA GENOCIDU NAD SRBIMA

Udruženje Ognjena Marija Livanjska je na svojoj sednici Upravnog odbora, održanoj 28. februara 2019. godine, razmatralo aktivnosti i odluku Udruženja Jadovno 1941, a u vezi sa davanjem terminološke odrednice POKOLj za zločin genocida nad pravoslavnim Srbima koji je počinila Nezavisna Država Hrvatska. Kako se navodi u obrazloženju Udruženja Jadovno 1941, davanje terminološke odrednice od značaja je za kulturu sećanja i pamćenja brojnih nevinih srpskih žrtva postradalih u sistematskom zločinu izvršenom u periodu 1941-1945. u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a od strane te države. Značajan putokaz u tom pravcu su i primeri drugih naroda koji su u određenom istorijskom trenutku bili žrtve genocidnog zatiranja. Tako je Mets-Jegern zločini nad Jermenima počinjeni od

Sećanje na žrtve genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

Na 15. sednici Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Narodne Skupštine Republike Srbije, održanoj 22. aprila 2019, članovi Odbora razmotrili su jedinu tačku dnevnog reda, sećanje na žrtve genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, povodom 74 godine od proboja poslednjih jasenovačkih logoraša. Predsednik Odbora Miodrag Linta je, na početku sednice, istakao da je 22. april dan kada su 1945. godine poslednji zatočenici najveće fabrike smrti na Balkanu, u Drugom svetskom ratu, Jasenovcu izvršili proboj. On je naveo da je u noći između 21. i 22. aprila od preko 1000 zatočenika njih oko 600 krenulo u proboj, a preživelo je svega 117 ljudi. Istog dana proboj je izvršilo 147 logoraša u

RUSI NAS NISU IZDALI…

Promocija knjige ruskog književnika i srpskog dobrovoljca… Pisac knjige koja je izašla iz štampe uoči 12. aprila 2019. godine, dana obeležavanja “Dana ruskih dobrovoljaca” koji je pod tim nazivom zvanično ustanovila Repubila Srpska, ruski književnik i novinar i srpski dobrovoljac Boris Zemcov lično će učestvovati u promociji svoje knjige koja se pojavila na srpskom jeziku. Knjiga “Rusi nisu izdali…” neraskidivim nitima je povezana sa dva teška iskušenja srpskog naroda u periodu posle Drugog svetskog rata – sa borbom za očuvanje i opstanak srpske državnosti sa druge strane reke Drine posle raspada Jugoslavije i sa zločinačkim bombardovanjem srpskog naroda od strane neonacističkog NATO pakta. U prvom slučaju kao ruski dobrovoljac, učesnik

Nikola Kobac: Krvava i pusta je ovo zemlja

Mrtvo selo. Asfaltni put se pružio između popaljenih kuća i zaraslih dvorišta, vijuga i žuri u pravcu Zagreba. Kao da hoće nekud, ili od nekoga pobjeći. Ogoljele kupine popadale, ispreplele se, crninom omotane ne dozvoljavaju koraku da se zaustavi u napuštenoj avliji. Sve izgleda sablasno. Svuda tragovi paljevine. Zidovi kuća što odolješe vremenu i eksplozivu, vojsci i novoj državi “ukrašeni” jedinstvenim velikim slovom “U”.  Tamo gdje su nekada bili prozori izrasla agacija (bagrem) dodirujući svojim vrhom srušenu betonsku ploču. Na vratima osakaćene ljepotice stražare koprive i bujad. Pomoćni objekti do juče bogatog dvorišta se jedva prepoznaju. Iznakazila ih ili uljepšala pavetina koja se po brvnima čas sa vanjske, čas sa

divoselo11.jpg

Ilija Vujnović: Pismo udruženju Jadovno 1941.

U „Glasu Srpske“ sam pročitao intervju dr. Dušana Bastašića u kojem je istaknuto da stradanje srpskog naroda u Hrvatskoj bude imenovano POKOLj. Ovo ime odgovara stradanju najvećeg diječa srpskog naroda. Primjer: U mom rodnom mjestu Divoselu, 5. avgusta 1941. godine u zbjegu na Kruškovačama pobijeno je, najviše poklano, 907 mještana. Na najvećoj grobnici poklanog naroda napravljen je 1956. godine spomenik na kojem je pisalo: „Na ovom mjestu su ustaški zločinci 5. avgusta 1941. godine ne razlikujući dijete od odraslog i ženu od muškarca uz neobično mučenje pobili 907 ljudi, žena i djece.“ Tu mi je zaklana majka, braća Dmitar i Dušan, sestre Milica i Desanka i dosta rodbine. Ovaj pokolj

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.