arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Logor Slana – Pag 1941.- Pakao u kamenoj pustinji (6) – POTRESNO SVJEDOČENjE OČEVIDACA

  U početku, u dva dijela logora bilo oko 800 Židova, Srba, Hrvata. U Metajni u dvije, tri kuće bilo smješteno 150 do 200 žena U logoru nogometno igralište za oko 120 ustaša Koncentracioni logor Slana dijelio se na dva dijela – sjeverni i južni. Između jednog i drugog dijela nalazila se mala uzvisina što je na vrhu bila isplanirana i koja je ustaškoj posadi služila kao nogometno igralište. Na položajima koji dominiraju sjevernim i južnim dijelom logora, bile su postavljene stražare i puškarnice – đelomično improvizirane iz kamena kao suhozidi. Krševita kotlina u kojoj se nalazio sjeverni dio logora ima površinu od oko 200×150 metara, dok je južni dio

Tata, vadi nas, ne možemo više biti ovde. Vadi nas iz jame!

Vlado Bulut, kome su u jamu bačeni žena, dve kćeri i četiri sina, krišom je i ranije dolazio na jamu. U kameru Zdravka Šotre, koji je tada snimao dokumentarni film o stradanju hercegovačkih Srba, Vlado Bulut je govorio: Tata, vadi nas, ne možemo više biti ovde. Vadi nas iz jame! To mi se vazda pričinjavalo. Kako su džakovi kostiju izvađenih sa dna jame išle od ruku do ruku Prebilovčana, Vladi Bulutu se kroz suze otelo: Evo rođače, primi, evo, đeca naša. Đeca naša! Pedeset godina u jami. Ova rečenica Šotru je inspirisala za naziv filma „Evo naše dece”. Trifku Ekmečiću prepuklo je srce u grudima dok je na jami čekao

Vasilije Đ. Krestić: O suštinskim pitanjima srpskog duhovnog jedinstva

Da bismo mogli da definišemo šta čini srpski kulturni prostor i na koje oblasti se on proteže morali bismo da imamo bar približno  jedinstvena nacionalna merila i usaglašenije vrednosne kriterje. Međutim, za razliku od razvijenih i naprednijih zapadnoevropskih naroda, zbog mnogih istorijskih, društveno-političkih i ekonomskih razloga mi nemamo jedinstvena nacionalna merila, naši vrednosni kritriji u temeljima su poremećeni i daleko su od svake usaglašenosti. Mi smo do tragičnih razmera duhovno razbijeni, nacionalno-politički i ideološki nejedinstveni i pocepani. Jednim delom smo Srbi, drugim Jugosloveni, trećim Crnogorci, četvrtim Vojvođani. Potom smo četnici i partizani, komunisti i antikomunisti, republikanci i monarhisti, autonomaši i antiautonomaši, internacionalisti i kosmopoliti, globalisti i antiglobalisti, evroatlantisti i evroskeptici,

U Njujorku otkriven spomenik u pomen žrtvama logora smrti Jadovno

U nedelju je u Memorijalnom parku holokausta u Bruklinu u Njujorku, otkriveno spomen obilježje stradalima u kompleksu logora smrti hrvatskih ustaša Jadovno – Gospić – Pag. Spomenik je postavljen kao plod saradnje Istraživačkog instituta Jasenovac iz Njujorka i UG Jadovno 1941. iz Banje Luke. Ideja da se na sjevernoameričkom kontinentu postavi obilježje za stradale, rodila se još 2013. godine, kada su predstavnici UG Jadovno 1941. iz Banje Luke boravili u Njujorku, gdje je tom prilikom otvorena izložba “Moje Jadovno”. – Imali smo velikih problema, jer je ambasada Hrvatske činila sve da to spriječi. Zbog tih pritisaka, odustali smo od navođenja tačnog broja žrtava. Formulacija “više hiljada” je svakako istina, ali

U nedelju otkrivanje spomenika žrtvama Jadovna i Paga u Njujorku

U nedelju, 19. maja 2019. u podne, u Bruklinu (Njujork, SAD) u Memorijalnom parku posvećenom žrtvama Holokausta, biće otkriven spomenik u sjećanje na Pokolj, na žrtve kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag iz 1941. godine. Spomenik za 40.000 žrtava Jadovna i Paga, u Bruklinu će zajedno otkriti Danijel Simić, Dani Novak i Bari Lituči. Ne tako davne 2013. godine, na poziv gospodina Barija Litučija, direktora THE JASENOVAC RESEARCH INSTITUTE iz Njujorka,  Dušan Bastašić i Danijel Simić su otvorili izložbu “Moje Jadovno” i prisustvovali u Bruklinu komemorativnom skupu u Memorijalnom parku posvećenom žrtvama Holokausta. U tom Memorijalnom parku, zahvaljujući gospodinu Bariju Litučiju (Barry Lituchy) stoji i spomen ploča posvećena žrtvama

LINTA: U BLAJBURGU SLIKA I PRILIKA PRAVE HRVATSKE

Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta ocjenjuje da je jučerašnja komemoracija ubijenim ustaškim zločincima u Blajburgu slika i prilika prave Hrvatske. “Blajburg je od dolaska Franje Tuđmana i HDZ-a na vlast 1990. godine postao mjesto gdje predstavnici državne vlasti, Katoličke crkve i stotine hiljada Hrvata dolaze u suštini da izraze tugu zbog propasti NDH, a ne zbog pomena tobože nevinim žrtvama”, naveo je Linta. On je ocijenio da se u Blajbugu revidira istorija i šalje jasna poruka da je genocidna Nezavisna Država Hrvatska /NDH/ bila prava hrvatska država, a ustaše borci za slobodu hrvatskog naroda protiv tobože velikosrpskog hegemonizma i centralizma, saopšteno je iz

Sandra Blagić: Mi potomci žrtava, trebamo saviti glave do zemlje i tražiti oprost

Nakon 77. ljeta, jeseni i zima, prvi put je služen parastos za postradale pravoslavne mučenike. Na Zemunskom groblju Gardoš, u zajedničku grobnicu bačeno je 6500 duša, žena, djece, starih i iznemoglih sa Kozare i Potkozarja. Dovoženi su po noći u zaprežnim kolima sa beogradskog starog sajmišta, nekadašnjeg logora Zemun, dok je krv tekla u potocima zemunskim ulicama. Oni koji su davali znakove života, dotučeni su i zajedno sa ostalim pravoslavnim Srbima bačeni u zajedničku grobnicu. U subotu, 11.maja 2019, nas pedesetak duša pomolili smo se i zapalili svijeće za naše mučenike, koji su tih stravičnih mučeničkih dana pali. Pali od njemačkih i ustaških zvijerskih ruku i zaboravljeni od sopstvenog naroda.

H Sabor Bilogoraca – 02. juna u Belom Potoku

Deseti Sabor Bilogoraca održaće se u nedelju 02. juna u Belom Potoku (Dugo Polje 1A) u blizini Beograda u Hotelu „Sučević“ koji se nalazi neposredno uz raskrsnicu Avalskog i Kružnog puta. Cijena po učesniku je 2.200,00 dinara, a za sve informacije, prijavu dolaska i način uplate, obavezno kontaktirati neposrednog organizatora 10. Sabora Bilogoraca, Sinišu Radojčića (tel. 063/323-888) ili 063/523-994 (Jelić) ili 063/290-29-75 (Radelić). Posljednji rok za prijave i uplate je četvrtak, 30. maj 2019.

Aleksandar Nećak: Svaki čovek koji dozna istinu i koji je prihvati, naš je uspeh

Na groblju u Zemunu, u subotu 11. maja. 2019. kod spomenika nad masovnom grobnicom, održan je molitveni skup posvećen Srbima Kozare i Potkozarja, ubijenim u logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. Istoga dana, na Starom sajmištu, Srbima Kozare i Potkozarja, dr Milovan Pisari govorio je o stradanju njihovih bližnjih, rođaka, prijatelja i sunarodnika u Prolaznom logoru Zemun. Naš zajednički neprijatelj je potiskivanje sećanja na ljude i događaje iz mračnog perioda naše zajedničke istorije. Neprijatelji su nam i oni koji decenijama sistematski ne dozvoljavaju da istina izađe iz mraka koji nam oni nameću. Računaju da ako ne mi onda naši potomci, generacije iza nas, neće znati zašto su im preci

Foto: YouTube Screenshot

LORDAN ZAFRANOVIĆ 40 GODINA KASNIJE: Scene zločina iz autobusa stvarno su se desile na putu ka Popovom polju!

– Moja mater nije išla dalje od Splita, a za života je promijenila osam država! Printscreen Tanjug/Video Tako je 16. decembra 2018. u Beogradu, u Centru za kulturnu dekontaminaciju, obraćanje započeo Lordan Zafranović, otvarajući jubilarnu projekciju svog velikog i osporavanog filma „Okupacija u 26 slika“, a koji je 2018. godine slavio 40 godina od završnog snimanja i prikazivanja pred jugoslovenskom i svjetskom publikom. Film koji je 1978. godine snimio mladi jugoslovenski reditelj, diplomac čuvene praške akademije, uzdrmao je i publiku i stručnu javnost, a državne službe opomenuo na strašne zločine prekrivene prisilom ćutanja. Kao da su svi već bili zaboravili hercegovačke jame, grobna jasenovačka polja, djecu sa Kozare, krvavo more

BANjA LUKA: Promocija knjige Dragana Grujića

Dragan Grujić: Susret Istoka i Zapada u bogoslovlju hrvatskih kontroverzista 18. vijeka Iz Predgovora autora Knjiga koju čitalac ima pred sobom predstavlja entuzijastičnu želju autora da se, po ko zna koji put u istoriji, otvore nedorečena i sporna pitanja koja vijekovima narušavaju jedinstvo Crkve, u nadi da će se ukazujući na njih na ovakav način, roditi želja za njihovim odgovorima u Istini. Teme koje se obrađuju mogu se okarakterisati kao svojevrstan lavirint i putokaz u hrišćansku inicijaciju, podijeljenu i analiziranu kroz sporna i kontroverzna pitanja o Krštenju, Miropomazanju i Evharistiji – između Rimokatoličke i Pravoslavne crkve na ovim prostorima. Kao povod pisanja ove knjige predstavljeni su hrvatski liturgičari i kontroverzisti

Dr Dušan J. Bastašić

U logoru Zemun najviše je ubijeno Srba

Proteklih nekoliko godina u javnosti se sve češće pominje logor Staro sajmište u Beogradu mada logor pod takvim nazivom nikada nije postojao, pogotovo ne u Beogradu. Unutar granica Nezavisne Države Hrvatske, u Zemunu, pod nemačkom upravom formiran je oktobra meseca 1941. Judenlager Semlin (Jevrejski logor Zemun) u kome su do maja meseca 1942. logorisani a onda u tkz. kamionima dušegupkama ubijani gušenjem izduvnim plinovima Jevreji. Od 05. maja 1942. logor menja naziv u Anhaltelager Semlin (Prihvatni logor Zemun), u koji počinju da pristižu kompozicije marvenih vagona iz Jasenovca. Nacisti, koji su po dogovoru sa vlastima NDH očekivali radnu snagu za svoje fabrike u Norveškoj i Nemačkoj, neke od kompozicija vagona

POZIV: U Zemunu organizujemo molitveno sabranje za Srbe Kozare i Potkozarja ubijene u logoru Zemun 1942-1944. godine

U koncentracionom logoru Zemun, smještenom od 1941-1944. godine na nekadašnjem beogradskom sajmištu, tada teritoriju Nezavisne Države Hrvatske, počev od maja 1942. godine, ubijeno je prema istraživanjima istoričara, preko 10.000 Srba. Od tog broja, najmanje 6.500 žrtava su bile većinom žene i djeca sa Kozare, iz Dubice, Međeđe i drugih potkozarskih sela. Žrtve su na to mjesto dovežene marvenim vagonima iz sistema logora Jasenovac, počev od 05. maja 1942. godine. Tijela ubijenih, prevožena su konjskim zapregama na zemunsko groblje i tu zakopavana na više mjesta. Poslije rata, tijela su ekshumirana i bez identifikacije sahranjena u zajedničku grobnicu na jevrejskom dijelu groblja u Zemunu. U sredini uređenog memorijala, Savez boraca NOR-a iz

Bojanić: 9. MAJ – DAN POBEDE… I EVROPE

Dan pobede nad fašizmom i nacizmom U znak sećanja na žrtve fašizma u toku Drugog svetskog rata, u svetu i Evropi obeležava se, 9. maj – Dan pobede. Tada se obeležava i Dan Evrope, dan kada je 1955. godine stvorena današnja zajednica evropskih naroda. 9.maj, osim što je Dan Evrope, obeležava se i kao Dan pobede, jer je na današnji dan, završen Drugi svetski rat, najkrvaviji sukob u istoriji čovečanstva u kome je nestalo oko 55 miliona ljudi od čega su gotovo 31 milion civili a ranjeno je oko 35 miliona ljudi. Rat je vođen na teritriji tadašnjih 60 država. Toga dana 1945. godine, nekoliko minuta posle ponoći, u razrušenom

© Sputnik / Alekseй Nikolьskiй

Putin: Rusija će činiti sve što je potrebno da jača svoj vojni potencijal

Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je u govoru na Paradi pobede na Crvenom trgu da su pouke Drugog svetskog rata i dalje aktuelne i da će Rusija činiti sve što je potrebno da jača svoj vojni potencijal. On je takođe pozvao međunarodnu zajednicu da formira jedinstven sistem bezbednosti, kako bi se suprotstavila pretnjama. Čestitajući Dan pobede kao „dan pobede i tuge“, ruski predsednik je rekao da je u istoriji Rusije bilo mnogo herojskih podviga, ali da Pobeda nad nacizmom zauzima posebno mesto. © Sputnik / Alekseй Filippov Dan pobede: Crveni trgom prodefilovali Terminator, Armata, Trijumf… (video) „Sa svakom godinom osećamo moć velikog podviga i trijumfa našeg naroda. Upravo je on odbranio domovinu i postao glavni oslobodilac

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.