arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Fotografije Vukice Mikače na „Zidu sećanja” (Foto: V. Mikača)

Fotografije Vukice Mikače posvećene holokaustu

Na impozantnoj izložbi koja je otvorena u Hobokenu u SAD, posvećenoj holokaustu, na Zidu sećanja, radovi su Vukice Mikače, umetničkog fotografa. – Prvi put u umetničkoj karijeri učestvujem na ovako monumentalnom poduhvatu i to u SAD, što je san svakog umetnika – kaže Mikača za „Politiku”. – Prvi put sam se pozabavila temom holokausta, na poziv dr Grajfa sa izraelskog Instituta za holokaust, i inicijatora dr Ljiljane Nikšić koja mi je mesecima pokazivala dokumentarne fotografije iz logora sa jezivim mučenjima, kako bi utonula u temu. Poznat mi je Aušvic, Dahau, ali nešto najgnusnije što sam videla jeste Jasenovac sa neviđenim metodama mučenja. Mesecima nisam spavala od prizora dece skeleta, probodenih

Kosovo 1999. godine

Britanski Kanal 4: Da li danas NATO treba da otera Srbe fašiste sa granice sa Kosovom?

Uveče na Savindan 2017. godine, u emisiji vesti britanskog „Kanala 4“ glavni reporter te stanice Aleks Tomson, u pokušaju da opravda nasrtaj NATO-a na Srbiju 1999. godine, nazvao je Srbe „fašistima“. Glavna tema ovih vesti bila je poseta Tereze Mej Americi – njen sastanak i razgovor sa novim predsednikom. Teme razgovora bile su i uloga NATO-a, zid prema Meksiku i posebno potreba da se prekinu vojne intervencije (zapravo, ratni zločini) jastrebovskih zapadnih vlada. „Dani britanskih i američkih intervencija su prošlost”, izjavila je Tereza Mej i sa odobravanjem reagovala na Trampovu novu političku doktrinu. Međutim, komentatoru „Kanala 4”, Aleksu Tomsonu, nije se svidela Trampova nova mirovna politika, te je rekao kako je

Josip Broz Tito

Simo Krajišnik: Srbi zarobljeni u komunizmu, titoizmu i jugoslovenstvu

Kao Srbin iz Dalmacije, izneću jedno sasvim lično zapažanje koje u kombinaciji sa određenim istorijskim činjenicama iz ne tako davne prošlosti, pomaže da se lociraju neke krupne zablude srpskog naroda, koje nas i danas vuku prema ambisu i pružaju izuzetno pogodno tle za sejanje novih zabluda i fatalnih političkih grešaka, koje ne samo da ugrožavaju srpsko kulturno-istorijsko nasleđe, već idu ka potpunoj negaciji i reviziji nespornih istorijskih istina na ovim prostorima, a samim tim, utiču i na egzistencijalnu opasnost čitavog srpskog naroda. Ovaj kratak zapis je zasnovan na strogo ličnom iskustvu i zaključcima do kojih se došlo neposrednim razgovorima sa predstavnicima više generacija Srba iz Dalmacije i sublimiranjem nekih njihovih

Sjekira je još služi – Milka Škiljo

Bolje robija nego dug

Ponosna i hrabra povratnica: Kad je baka Milka Škiljo iz Kozaperovice na Baniji čula da mora plaćati dug za slivne vode, predložila je službenicama da će biti uzorna i vrijedna zatvorenica Kada vremešna Milka Škiljo iz Kozaperovice, sela u srcu Banije, od penzije koju je naslijedila od pokojnog supruga plati struju, slivne vode, kućarinu i ratu kojom otplaćuje drva za ogrijev, ostane joj, ni manje ni više nego jedva 400 kuna, pa joj je na raspolaganju dnevno svega 13 kuna. Svake večeri povratnica Milka konta kako će preživjeti sutrašnji dan i kako će rasporediti tih 13 kuna. Preživjeti može samo ako pažljivo gospodari s tim, više nego skromnim iznosom, a

Na samo 200 metara od manastira u Rakovici ubijeno 400 Jevreja

Masovna grobnica i kod manastira u Rakovici

U mapu stradanja Jevreja i Roma u Srbiji ucrtane i neke lokacije koje nisu bile poznate široj javnosti. Za samo četiri meseca 1941. godine nacisti ubili 6.000 Jevreja i 1.500 Roma Oko 6.000 Jevreja i oko 1.500 Roma ubijeno je tokom prve faze Holokausta u Srbiji, do novembra 1941. Objavljivanje prvih podataka i elektronsko mapiranje stratišta počeće već od februara i trajaće do juna, u okviru projekta “Mesta stradanja – prva faza Holokausta”. Na mapi će se naći i neke novootkrivene lokacije, poput Rakovice i Bubanj potoka. Projekat su zajedno izradili Savez jevrejskih opština Srbije, beogradski Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu i Filozofski fakultet u Rijeci. Stratišta u

Ljudi je sve manje – centar Moravica

Za dvadeset godina više nas neće biti..

U Moravicama, opustjelom gorskokotarskom naselju: ‘U svojoj sam parohiji lani imao 44 sahrane, a krstio sam samo jedno trogodišnje dijete. I time je sve rečeno, sve je jasno: za dvadeset nas godina ovdje neće biti’, kaže moravički paroh Jelenko Stojanović Pored Vrbovskoga, na staroj cesti za Rijeku, smještene su Moravice, gradić uglavnom naseljen osobama srpske nacionalnosti: do devedesetih se stoga i zvao Srpske Moravice, baš kao što se i obližnja Drežnica nazivala Partizanskom. S dolaskom ‘demokracije’, ti su toponimi promijenjeni, kao da će se s tom promjenom izbrisati i njihova slavna istorija i bogata tradicija. Kroz Moravice protiče jedna od četiriju karlovačkih rijeka, Dobra; u ovome je kraju ona još

Hrvatska: Osvanuo grafit “Srpska deca, srpska deca, došla vatat zeca, ubij decu, ubij decu, spasi život zecu“

Zagreb – U karlovačkoj četvrti Rakovac osvanuo je grafit kojim se poziva na ubijanje srpske dece, s nedvosmislenom aluzijom na porodicu Zec. “Srpska deca, srpska deca, došla vatat zeca, ubij decu, ubij decu, spasi život zecu“, piše na zidu. To je izazvalo reagovanje predsednika karlovačkih Reformista Ivice Margarina, koji je pozvao predsednika Veća iz HDZ-a Damira Mandića da ga ukloni i na taj način pokaže da ne podržava ovakve pozive na mržnju. Margarin je upozorio da grafit na jednoj od zgrada u toj četvrti stoji već desetak dana, a u otvorenom pismu Mandiću, koji namerava da se kandiduje za gradonačelnika Karlovca, poslao je i fotografiju sa tekstom grafita u prilogu.

Zdravko Šotra: U vrijeme kad se u Vukovaru bore za ćirilicu, u Beogradu je uopšte nema!

Zdravko Šotra o novoj seriji o Lazi Kostiću, samosvesti nacije, višim silama koje ga prate kroz karijeru – Dugo sam pripremao seriju Santa Maria della Salute, jer je reč o vrlo složenom projektu, koji prati ceo životni put Laze Kostića. Slikajući njegov život slikamo mnoge istorijske, političke i kulturne događaje kako u Vojvodini tako i u Beogradu. Pripreme na pisanju scenarija bile su veoma opsežne, a Laza je bio zanimljiv čovek svim savremenicima, koji su osećali potrebu da o njemu nešto zabeleže. Njegov život bio je veoma zanimljiv, dinamičan. Čovek koji je neprekidno išao iz jednog mesta u drugo, iz događaja u događaj, u prvoj polovini svog života. U drugoj

Kuzmanović i Lisicin na groblju

Sećanje na heroje

Na uspenskom groblju uređuju se grobovi Rusa stradalih u Velikom ratu. Fondacija “Lisicin” bi finansirala uređenje grobnih mesta Tokom ove godine biće uređen deo Uspenskog groblja u Novom Sadu, na kojem počiva značajan broj ruskih oficira i vojnika stradalih u Prvom svetskom ratu, kao i civila, mahom izbeglica. Tim povodom član Saveta Gornjeg doma parlamenta Ruske Federacije, Anatolij Lisicin boravio je u Novom Sadu i podržao ideju o uređenju dela Uspenskog groblja na kojem počivaju njegovi sunarodnici. Sa zamenikom pokrajinskog sekretara za kulturu dr Nebojšom Kuzmanovićem ruski parlamentarac je posetio i njihovu grobnicu. Lisicin je uz podršku predsednika Vladimira Putina osnovao istoimenu fondaciju sa namerom da se sačuvaju sećanja na

U Ambasadi Srbije u Londonu u okviru obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta otvorena je izložba o stradanju livanjskih Srba, autora Veljka Đurića i Radovana Pilipovića

U Londonu otvorena izložba o stradanju livanjskih Srba

U Ambasadi Srbije u Londonu otvorena je izložba o stradanju livanjskih Srba, autora Veljka Đurića i Radovana Pilipovića. U petak 27. januara, na praznik Svetog Save a u okviru obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta, u Londonu je otvorena izložba ”Srbi Livanjskog polja – Trajanje kroz vekove”. Ova izložba je otvorena u prostorijama Ambasade Republike Srbije, u organizaciji same Ambasade i Udruženja Ognjena Marija Livanjska. Izložba, koja je već prikazana javnosti u Beogradu, Banja Luci i Novom Sadu, bavi se usponom srpskog stanovništva Livanjskog polja od kraja 18. veka pa sve do početka Drugog svetskog rata. Uspostavljanjem Nezavisne Države Hrvatske, srpski narod u ovim krajevima doživljava velika stradanja. Pokolji

Sa prijema u misiji Srbije pri UN: Episkop istočnoamerički, gospodin Irinej, Milan Milanović, Vladimir Božović, Đerđ Matković, Ivan Kostić i Vjera Mujović (Foto: N. Tripković)

Izložba „Jasenovac – pravo na nezaborav” otvorena u Americi

U sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku upriličeno je svečano obeležavanje 27. januara, Međunarodnog dana holokausta. U galeriji Fam, u Hobokenu (Nju Džersi) otvorena je izložba „Jasenovac – pravo na nezaborav”, povodom obeležavanja 75 godina od osnivanja ovog logora Od našeg specijalnog izveštača Njujork, Nju Džersi – Veterani koji su preživeli mučenja u koncentracionim logorima tokom Drugog svetskog rata pozdravljeni su u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku gde je upriličeno svečano obeležavanje 27. januara, Međunarodnog dana holokausta. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš istakao je da o zločinima protiv čovečnosti treba govoriti u ime onih koji su izgubili živote u holokaustu, dodajući da se zaborav zločina sprečava širenjem znanja o tom periodu,

Ko želi da se genocid zaboravi, taj želi da se genocid ponovi

English U okviru “Srpskog mjeseca” u Velikoj Britaniji, a u organizaciji “Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije”, održana je dvodnevna komemoracija srpskim žrtvama ustaškog genocida počinjenog u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ u Drugom svjetskom ratu. Tom prilikom održana je promocija knjige istoričara Vladimira Umeljića, nominovanog za alternativnu Nobelovu nagradu pod nazivom:  “Okcidentalno – evropska kulturološka tradicija i veliki genocidi sredinom i balkanski ratovi krajem 20. veka” (Kontinuitet istorije u prizmi teorije definicionizma). Intervju sa gospodinom Umeljićem uradila je gospođa Dragana Tomašević, direktor “Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije”. DT: Zašto si napisao ovu knjigu? VU: Iz potrebe da se doprinese rehabilitaciji istorijske istine u naše doba, gde se oseća sve veća prevaga tzv. kontrafaktične

Ulaz u logor Jasenovac

Danas u Njujorku otvaranje izložbe o Jasenovcu

Izložba “Istina o Jasenovcu – pravo na nezaborav”, povodom 75 godina od osnivanja ovog ustaškog zloglasnog logora, biće otvorena danas u Njujorku na Dan Holokausta i pravoslavni praznik Sveti Sava. Izložba, koja je najavljena kao najveća postavka o Jasenovcu priređena ikada u inostranstvu obuhvata 180 panoa sa tekstovima Međunarodne ekspertske grupe istoričara, 25 skulptura vajara Ljubiše Mančića i Katarine Tripković, 21 crtež Dragana Jelovca i autentične predmete iz Memorijalnog centra Donja Gradina, piše “Politika”. Na 11 panoa prikazano je i stradanje u kompleksu logora Gospić-Jadovno-Pag, preteči Jasenovca. Postavka, koja će biti izložena do 30. januara, obuhvata građu iz arhiva Izraela, Njemačke, SAD, Italije, Norveške, Hrvatske, Republike Srpske i Srbije. Organizatori

Jagoda Bastalić

Ponovo na udaru Srbi i Jugosloveni

Hrvatski desničarski portali i javne ličnosti nastavljaju da prenose pozive na linč svih onih koji su prokazani kao Srbi ili Jugosloveni, a posljednji sučajevi su u vezi sa novinarima Jagodom Bastalić i Predragom Lucićem. Dubravko Jošić, kapetan Hrvatske vojske, optužio je Bastalićevu i njenu porodicu da su devedesetih godina radili za, kako je naveo, “agresorske medije” u Krajini. On je u pismu uredniku Informativnog programa pripisao Jagodi Bastalić da je radila na srpskom Radiju Okučani, te da su joj otac i brat bili “komandanti agresorske vojske”. Jošić je tražio da se Jagodi Bastalić, zbog nacionalnog porijekla /srpskog/ i pripadanja “agresorskoj porodici”, kako je naveo, “onemogući rad na HRT-u”. On je

Kam: Holokaust ne sme više nikada da se ponovi

Holokaust, u kome je tokom Drugog svetskog rata ubijeno oko šest miliona Jevreja među kojima je bilo milion i po dece, ne sme više nikada da se ponovi i zato Izrael ohrabuje vlade država da edukacijom i zakonskim merama sprečavaju poricanje Holokausta, izjavila je danas ambasadorka Izraela u Srbiji Alona Fišer Kam. Ona je povodom obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na žrtve holokausta 27. januara poručila da nikada više ne treba da dozvoliti takve strahote. „Imamo tri poruke obeležavajući ovaj dan – da odamo počast žrtvama, da čuvamo mesta gde se to dogodilo i treća koja je najvažnija jeste pitanje obrazovanja za buduće generacije”, rekla je Kam na RTS-u. Ona je

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.