arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Pilselov poziv na dijalog: izazovi i odgovori

Nedavni nastup na srpskoj državnoj televiziji hrvatskog političkog teologa i ekumenskog delatnika Draga Pilsela, učenika argentinskog kardinala Bergolja, sadašnjeg rimskog pontifeksa, privukao je pažnju srpske javnosti.  Pažnja je izazvana kako Pilselovom spremnošću na dijalog o spornim pitanjima srpsko-hrvatskih odnosa, tako i izvesnom samouverenošću koja ga je podstakla da govori ne samo u svoje nego, sasvim samozvano, i u ime vrha Srpske pravoslavne crkve. Tim povodom „Pečat“ donosi stavove Časlava D. Koprivice, Nikole Milovančeva, Nikole Živkovića i Zorana Čvorovića o Pilselovim viđenjima. Licitiranje brojem jasenovačkih žrtava ZORAN ČOVOROVIĆ KOSOVO, JASENOVAC, SRBI Hrvatski teolog i nekadašnji „dragovoljac“ Drago Pilsel je jasan: srpska „mitomanija“ s brojem ubijenih Srba u Jasenovcu predstavlja glavnu barijeru

CETINjE JE MANASTIRSKO, A NE MANASTIR OD GRADA CETINjA: Humoristička predstava u Skupštini Cetinja ili slučaj za psihijatriju?

Danas bi pripadnici nekog drugog naroda, koji 1895. nije još postojao na Cetinju, da prisvoje srpski pravoslavni cetinjski manastir Sv. Petra. Piše: Nikola Milovančev Za 14. septembar 2021. je sazvana sjednica skupština grada Cetinja, na kojoj bi, po navodima medija, trebalo da se raspravlja o „zahtjevu za vraćanje cetinjskog manastira gradu Cetinju“. Ukoliko se ne radi o humorističkoj predstavi, onda bi svakako nekoga zbog toga trebalo poslati na psihijatrijsko posmatranje. Pa nije manastir u vlasništvu grada Cetinja, već je Cetinjsko polje, odnosno zemljište grada na manastirskom zemljištu! Baš zbog toga je spor između grada i manastira bio riješen sklapanjem ugovora u januaru 1936. godine, koji je obavezao grad da svake

Nikola Milovančev: SLUČAJ LISTA DžERUZALEM POST

Besramna manipulacija i tendenciozno skrivanje činjenica Povodom agresivnih i dobro organizovanih pokušaja da se umanji broj žrtava u logoru Jasenovac, ekskluzivno objavljujemo javnosti malo poznate činjenice – izveštaje stručnjaka koji su radili na rasvetljavanju istine o stradalima u ovom zloglasnom logoru, ali i na drugim područjima NDH. Minulih godina svedoci smo intenziviranja besramnih pokušaja da se umanji broj žrtava Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, posebno žrtava u logoru Jasenovac, kao najvećem stratištu na području nekadašnje jugoslovenske države. U avgustu ove godine su oglašavanja tim povodom prevršila svaku meru.Nije na nama da se bavimo pitanjem da li uopšte postoji autor, ili ko je inspirator, članka koji je objavljen a zatim povučen

Nikola Milovančev: Šibenik u crvenom deliriju – septembar 1943.

Veliki broj žrtava nastradalih od pobjedničke strane (preko 350.000 usmrćenih) je svakako jedan od važnih razloga zašto temeljit popis žrtava Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji nikada nije bio izvršen u 45 godina, od 1945. do 1990. Predgovor priređivača Iz nekoliko komentara čitalaca na jedan članak prof. dr. Vladislava Sotirovića, koji je objavljen na portalu Jadovno 1941, shvatio sam da mladi čitaoci, posebno u Srbiji i Republici Srpskoj, malo znaju o zločinima počinjenim u ime Komunističke partije Jugoslavije i njenog vođe Josipa Broza u periodu od 1941. do 1945. Zato je posebna zadaća moja i svih nas, čiji su očevi i djedovi učestvovali u partizanskom pokretu zbog borbe protiv okupatora a

Komemoracija u Kamničkoj Bistrici Crnogorcima, Bokeljima i Hercegovcima umorenim maja i juna 1945.

U subotu 12. juna 2021. održani su u dolini Kamničke Bistrice, blizu Ljubljane, liturgija i pomen za duše između 3.500 i 6.000 žrtava koji tu leže, u šest masovnih grobnica, već 76 godina. Riječ je o monarhističkim borcima i ljudima pridošlim sa njima u zbjegu iz Crne Gore, Boke i Hercegovine, koji su ubijeni nakon kraja Drugog svjetskog rata. Priredio: Nikola Milovančev Dolina Kamničke Bistrice je jedna od brojnih lokacija na području Slovenije, na kojima se nalaze posmrtni ostaci brojnih pripadnika srpskog naroda, boraca nekomunističkih formacija i članova njihovih porodica, koji su odlukom Josipa Broza usmrćeni bez suda krajem maja i u junu 1945. godine. Bilo je to poslije završenog

Nikola Milovančev: Zataškavanje jasenovačkih zločina

Što se tiče Kozare, dobro bi bilo da g. Zlatoje Martinov odgovori po čijoj komandi su partizani 1942. narod iz sela nasilno terali u Kozaru, gde su masovno nalazili smrt. Povodom polemike prof. Vladislava Sotirovića i g. Zlatoja Martinova, želeo bih da ukažem na nekoliko istorijskih podataka, ali i da prvi put obelodanim deo svedočenja sestre dr Vide Brodar, koja je vodila istraživanja na području jasenovačkog logora 1964. godine. Naime, vođenje tadašnje komisije je povereno institutu u Ljubljani zato da bi otpale sumnje u objektivnost njenog rada. Juna 2020. godine je dr Marija Elizabeta Miletić, mlađa sestra V. Brodar, potpisala izjavu u vezi s naučnim radom komisije u Jasenovcu 1964.

Nikola Milovančev: Rat u Hrvatskoj počeo u vreme SFRJ, 1989. godine

U stvarnosti je već krajem 1989. bilo jasno da sledi pokušaj oružane secesije i da će Srbi u Hrvatskoj biti na udaru. Kada je počeo rat i raspad Jugoslavije? Većina ljudi će danas odgovoriti da je to bilo 1991. godine. Ostavimo sada po strani činjenicu da je raspad Jugoslavije pripreman decenijama i da je neuspeo pokušaj secesije Hrvatske planiran i za početak 1972. U stvarnosti je već krajem 1989. bilo jasno da sledi pokušaj oružane secesije i da će Srbi u Hrvatskoj biti na udaru. Dok su se mnogi intelektualci, ali i obični građani, u Beogradu uljuljkivali u očekivanju „demokratskih sloboda“, mnogi Srbi sa druge strane Drine, Save i Dunava

Nikola Milovančev: Memorandum patrijarhu – dosta je progona SPC u Kraljevini (1940)

Ova država se ni u buduće u svojim najtežim istoriskim časovima neće moći osloniti ni na jednu crkvu ili versku zajednicu nego samo i isključivo na SPC, stoji u Memorandumu. U Brozovoj Jugoslaviji, posle 1945, objavljeno je mnogo istorijskih knjiga i članaka u kojima se spominjao tobožnji „privilegovani položaj“ Srpske pravoslavne crkve (SPC) u jugoslovenskoj kraljevini 1918–1941. godine. A kakav je bio stvarni položaj SPC u Jugoslaviji uoči Drugog svetskog rata, možemo jako dobro da vidimo iz jednog dokumenta, Memoranduma SPC u Sloveniji, upućenog patrijarhu Gavrilu Dožiću 10. aprila 1940. Memorandum je objavljen pre jedne decenije, zaslugom g. Bojana Cvelfara, tadašnjeg direktora istorijskog arhiva u Celju (Zgodovinski arhiv Celje) a

Nikola Milovančev: O srpskoj deci u Švajcarskoj 1942.

Povodom članka Veljka Đurića Mišine „Nepoznata epizoda iz Drugog svetskog rata – srpska deca na oporavku u Švajcarskoj“, prenetom i na „Stanju stvari“ . Dr Veljko Đurić Mišina objavio je članak „Nepoznata epizoda iz Drugog svetskog rata – srpska deca na oporavku u Švajcarskoj“, o višemesečnom oporavku preko 500 dece iz Srbije u Švajcarskoj, 1942. godine. Treba spomenuti da je Crveni krst Srbije tada vodio dr Petar Zec (Kuruzari na Baniji, 1881. – Beograd, novembar 1944), kojeg je časno vođenje Crvenog krsta koštalo glave i ubijen je od titovaca, posle njihovog ulaska u Beograd (dr P. Zec nije video razlog zašto bi trebalo da se skloni). Mnogo lepog o radu

Nikola Milovančev: O broju žrtava u Jugoslaviji 1941–1945, njihovo umanjivanje i nipodaštavanje (II)

O broju žrtava u Jugoslaviji 1941–1945, njihovo umanjivanje i nipodaštavanje (2). Piše: Nikola Milovančev U Hrvatskoj je zauvek izbegnut popis naših žrtava, jer je januara 2012. taj popis preuzela Rimokatolička crkva. Slovenci su dokazali da se i sada mogu (barem približno) izbrojati žrtve Drugog svetskog rata. Zašto samo u Srbiji pojedinci uveravaju javnost da je to nemoguće, da su prepreke nepremostive? U periodu od 1998. do 2005. održavani su skupovi „Dijalog povjesničara/istoričara“, koje je organizovala Fondacija Fridrih Nauman. Na tih deset susreta velika pažnja posvećena je žrtvama u ratovima na jugoslovenskim prostorima u XX veku, a najviše izlaganja (pedesetak) odnosilo se na razdoblje Drugog svetskog rata; najaktivniji u obradi ove

Nikola Milovančev: Muk

O broju žrtava u Jugoslaviji 1941–1945, njihovo umanjivanje i nipodaštavanje (1). Piše Nikola Milovančev Nekadašnji vodeći hrvatski statističar je pre tri i po decenije ocenjivao da je broj žrtava u Jasenovcu bio viši od šest stotina procenata do hiljadu i dvesta procenata u odnosu na brojeve koje danas iznose pojedinci u Beogradu i Zagrebu. Neobično velika razlika, zar ne? Revizionisti pokušavaju već više od trideset godina da iznesu procene broja žrtava u logoru Jasenovac i uopšte u Jugoslaviji 1941–1945. koje su manje od stvarnih. Oni kritikuju i drastično smanjuju ocene broja žrtava ustaškog logora u Jasenovcu iznesene odmah posle kraja Drugog svetskog rata, koje su iznosile 500.000 do 700.000 žrtava

TITOISTI I DANAS POTURAJU NEISTINE: Mitropolit Joanikije Lipovac bio je pod prismotrom fašista

Mladi istoričar Boban Batričević objavio je 14. marta 2020. g. na portalu „Antena M“ članak pod naslovom „Slučaj mitropolita Joanikija Lipovca“ Ocene iznesene u ovom tekstu nisu istorijska novost, jer ih titoistička istoriografija ponavlja 75 godina. Piše: Nikola Milovančev, član Pravnog savjeta IN4S Mladi istoričar Boban Batričević objavio je 14. marta 2020. g. na portalu „Antena M“ članak pod naslovom „Slučaj mitropolita Joanikija Lipovca“ Ocene iznesene u ovom tekstu nisu istorijska novost, jer ih titoistička istoriografija ponavlja 75 godina, nastojeći da mitropolita Joanikija prikaže kao saradnika okupatora, posebno pozivajući se na njegovo prisustvo na Petrovdanskom saboru, 12. jula 1941. Ocene titoističkih (nazovi) istoriografa su sledeće: mitropolit Joanikije je istovremeno bio

Ukidanje zakona – najbolji put za normalizaciju verskih prilika u Crnoj Gori

Posle donošenja crnogorskog Zakona o slobodi veroispovijesti, od kraja decembra protekle godine, već skoro dva meseca svedoci smo dosad neviđenog mirnog građanskog otpora nasrtaju na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) u Crnoj Gori. Skupštinska većina u Crnoj Gori je donela taj zakon, čiji je naziv ciničan kada se ima na umu njegov sadržaj, uprkos upozorenjima da će time izazvati veliko nezadovoljstvo pravoslavnih vernika. Upozorenja ne samo da su se obistinila nego je narodni revolt prevazišao sva očekivanja. Pokazalo se da narod lakše može podneti povredu drugih prava nego povredu njegove vere i svetinja. Svenarodnom okupljanju svakako je pomoglo mudro držanje arhijereja i sveštenstva SPC, koje je pomirljivim i hrišćanskim duhom osujetilo

Nikola Milovančev: Srbi su iskorišćeni i izdani, Britanci za Broza i komuniste (Kanada 1942-1943)

Zar saveznici misle da ništa ne vrede dva miliona srpskih žrtava, da smo dočekali od naših saveznika da se sa nama trguje kao sa običnom robom. Često su stvari preglednije kad se gledaju iz daleka i zato se od tamo bolje sagledavaju. Ovu činjenicu potvrđuju i dva slučaja iz istorije jugoslovenskih iseljenika u Kanadi u vreme Drugog svetskog rata, a koje navodim u ovom članku: radi se o pogledima vezanim za tadašnju situaciju u okupiranoj Jugoslaviji. Britanski pukovnik, maja 1942: samo komuniste šaljemo za Jugoslaviju Pre više od 40 godina, kao student, kupio sam u Zagrebu knjigu pod naslovom „Preko Atlantika u partizane“ (Zagreb, 1965). Autor Božo Prpić mi je

Nikola Milovančev: Naziv Memorijalni centar „Staro sajmište“ uvredljiv za žrtve

Smatram da ni sam naziv „Memorijalni centar Staro Sajmište“ nije najbolji, čak je i uvredljiv za žrtve. Sajmište (Foto: Z. Jovanović) Na sajtu Ministarstva kulture objavljen je u petak 11. oktobra nacrt Zakona o memorijalnom centru „Staro sajmište“ koji, nažalost, nije pripremilo Ministarstvo kulture, već radna grupa Vlade. Navodim „nažalost“ jer verujem, da bi Ministarstvo pripremilo kvalitetniji predlog od Radne grupe. Šta reći o nacrtu Zakona? Pre svega da je to predlog zakona na koji smo dugo čekali i koji je preko potreban da bi se zaštitio devastirani prostor nekadašnjeg logora Zemun i sećanje na žrtve monstruoznih zločina tu počinjenih 1941-1944. Zatim, nerazumljivo je da nisu predviđene organizovane javne rasprave

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.