arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

IZLOŽBA I PREDAVANjE „MOJE JADOVNO“ U LjUBLjANI

U parohijskom domu Crkvene opštine u Ljubljani, u subotu 3. juna, u 19.00 časova, biće otvorena izložba „Moje Jadovno“, u spomen stradalim Srbima i Jevrejima u kompleksu hrvatskih logora smrti Gospić-Jadovno-Pag 1941. godine. Prije otvaranja izložbe biće prikazan 15-minutni dokumentarni film „Dan sjećanja na Jadovno 1941-2016.“ i održana prigodna besjeda Dušana J. Bastašića i Nikole Milovančeva na temu: ,,O (ne)kulturi zaborava“. Izložba će biti postavljena od 09. – 19 maja 2017. a može se pogledati od 09. do 19. časova. Izložba „Moje Jadovno“, autora Dušana J. Bastašića, Dragoslava Ilića i Predraga Loze je projekat Kulturnog centra Novog Sada i udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke a nastala je korištenjem arhivske građe

Streljanje omladine u logoru Sajmište, od strane nemačkih vojnika, 1943.

Helsinški odbor Srbije želi staviti hipoteku Srbiji, amnestirati Hitlera i Pavelića ?

Novinarka „Slobodne Evrope“ Branka Mihajlović objavila je u ovom mediju prilog „Uklanjanje Nedićevih tragova u zločinu holokausta“.  Tema novinarskog priloga je predlog zakona o uređenju memorijala na mestu nacističko-ustaškog logora Sajmište. Piše: Nikola Milovančev U prilogu, u izjavama sagovornika autorice, ima više istorijskih neistina. Međutim, ključan je jedan navod, srž svega. To je izjava Sonje Biserko, predsednice Helsinškog odbora Srbije: „Logor jeste formalno bio na teritoriji NDH, međutim, logor je bio pod kontrolom okupatora i kvislinške vlade Milana Nedića. To se potpuno zanemaruje i Srbija se amnestira od odgovornosti.“ Da prevedem na narodski jezik: Srbiji treba nametnuti odgovornost za logor Sajmište (Zemun) 1941-1944. a to ujedno znači i amnestirati zločinački

Otkazana tribina na temu ,,O (ne)kulturi zaborava“

IZ ORGANIZACIONIH RAZLOGA TRIBINA SE ODLAŽE DO JESENI Pozivamo vas, da u ponedeljak, 29. maja 2017. godine, kada proslavljamo Sv. Vukašina, Jasenovačkog i Klepačkog, u 19 časova, u velikoj sali parohijskog doma Hrama Sv. Save na Vračaru (Krušedolska 2/A), sa blagoslovom Vladike Arsenija, nastojatelja Hrama Sv. Save prisustvujete tribini na temu: ,,O (ne)kulturi zaborava“ Na ovu temu govoriće: Dušan J. Bastašić (Udruženje građana Jadovno 1941.) Nikola Milovančev (Pravnik i istoričar) Moderator: Jerej Dalibor Stojadinović (Hram Sv. Save) Tribina se održava u organizaciji Hrama Sv. Save na Vračaru i Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Ulaz je slobodan.

Ko je spasao Savski most oktobra 1944. godine?

U povodu inicijative za imenovanje Savskog mosta nužno je upozoriti na istorijsku istinu: da je most prilikom povlačenja nemačke vojske 1944. spasen zahvaljujući Zemuncima Nikoli Baći Milovančevu i Krsti Krstiću, a da je inicijator akcije spasavanja mosta bio Nikola Milovančev. Punu istinu o tome je svojevremeno napisao publicista Milorad Gončin i objavio ju u svom feljtonu „Na Sremskom frontu“ u „Ekspres politici“ 1972. godine. M. Gončin je zapisao o tom događaju: „Generali Stefan i Felber nisu znali da su patrioti i ilegalci, nezavisno jedni od drugih, preduzeli mere da osujete miniranje mosta. Na zemunskoj strani to je učinjeno mesec i više dana pre oslobođenja Beograda, kada su ilegalci Krsta Krstić

Nikola Milovančev: Za Sajmište kriv Pavelić, a ne Nedić

Sa nevericom sam čuo izjavu ministra Aleksandra Vulina, koji je u vezi aktivnosti na uređenju spomen-područja logora Sajmište upleo i rehabilitaciju Milana Nedića U zemlji Srbiji ne mogu izgleda da se mirno i dostojanstveno završe ni pripreme za ono prema čemu bi trebalo imati pijetet i što se decenijama, u vreme vlasti Josipa Broza i njegovih političkih sledbenika, izbegavalo: obeležavanje nacističko-ustaškog logora Sajmište, u kojem su desetine hiljada nevinih našle smrt od zlikovačkih neljudi. Sa nevericom sam, prilikom posete gospodina Zurofa Beogradu, čuo izjavu ministra Aleksandra Vulina, koji je u vezi aktivnosti na uređenju spomen-područja logora Sajmište upleo i rehabilitaciju Milana Nedića. Teško naime mogu da verujem da ministar ne

Manastir Gomirje

O Srbima i pravoslavnoj hrišćanskoj veri na prostorima današnje Republike Hrvatske do XX veka

Još u ranohrišćansko vreme, u IV veku, na području rimske provincije Dalmacije postojala su brojna srpska naselja. Na žalost, od XIX veka, političke prilike nisu omogućavale detaljnija arheološka istraživanja najstarijeg perioda boravka Srba na tim prostorima. Autor: Nikola Milovančev Tek u vreme kratkotrajne Republike Srpske Krajine, tokom 1993. i 1994. god. , arheolozima predvođenim prof. dr. Đorđem Jankovićem bilo je omogućeno da barem delomično istraže više lokaliteta na području Kninske Krajine i Like (Srbski klanac, Kupinovo, Donji Lapac), kao i susednog područja Drvara i Grahova; već 1995. skršena je RSK i od tada dalja istraživanja nisu bila obavljana. Rezultati arheoloških radova objavljeni su 1998. u knjizi Đorđa Jankovića „Srpske gromile“

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.