arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Bojan Jovanović: GENOCID I SRAMNE PRETNjE (VIDEO)

Ne malom iskušenju bio je izložen i autor ovih redova kada ga je nakon nedavno objavljivanja teksta „Fenomenologija najvećeg zla“ u „Pečatu“ pozvao direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu i zapretio podnošenjem krivične prijave zbog iznošenja neistina, uznemiravanja javnosti i narušavanja ugleda ustanove na čijem je čelu. Sagledavanje i razumevanje fenomena najvećeg zločina u ljudskoj istoriji pretpostavlja i neospornost snage dokaza čiju bliskost istini niko i ništa ne mogu dovesti u pitanje. Ubeđenost i verovanje u snagu argumenata izloženi su, međutim, iskušenjima argumentima snage koji povremeno mogu da preovladaju, ali nikada i da potpuno ospore istinu. Takvom iskušenju je bio izložen i autor ovih redova kada ga je nakon objavljivanja

Bastašić: Broj žrtava Jasenovca je potpuno jasan, tu nema spora

VELIČINA ZLOČINA U JASENOVCU JE PRIKRIVENA A ISTINA JE UBIJENA VEĆ 1945. U Zagrebu se održava zasedanje IHRA. Hrvatska je na skupu Međunarodne alijanse za sećanje na Holokaust, u Zagrebu, kojoj prisustvuje 120 državnih zvaničnika i stručnjaka iz 35 država, predstavila inovacije koje planira u okviru jasenovačkog Spomen-kompleksa. Osim stručnjaka iz Muzeja žrtava genocida, srpsku delegaciju čine i predstavnici naših ministarstava spoljnih poslova i prosvete, kao i SPC. Ostale delegacije stručnjaka takođe su predvođene državnim zvaničnicima svojih zemalja, a dolaze mahom iz Evrope, ali i SAD, Izraela, Australije, Kanade, Argentine. Koncentracioni logori u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj zauzimali su naročito mesto u nizu mnogih sredstava i načina sprovođenja genocida nad srpskim

Dejan Ristić: Beograd mnogo odgovornije od Banjaluke pristupa zaštiti srpskih nacionalnih interesa (VIDEO)

Banjaluka nema dovoljno snažan motiv za saglasje sa Beogradom. Piše: Dušan J. Bastašić U nedavnom gostovanju Dejana Ristića, direktora Muzeja žrtava genocida iz Beograda na BN TV, voditelj je postavio pitanje, ima li dovoljno mudrosti, znanja, strpljenja u glavama srpskih predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ristić je iznio svoj, kako je naglasio, snažan utisak da u pojedinim situacijama kada su pojedine teme u pitanju, Beograd pokazuje potrebnu mudrost, strpljenje, državništvo i da u tom smislu mnogo odgovornije pristupa zaštiti srpskih nacionalnih interesa na čitavom srpskom etničkom prostoru. Imajući u vidu nedavno izraženu, snažnu podršku Predsjednice Vlade čitavom timu Muzeja žrtava genocida i odluci vladajuće partije da se Dejan Ristić postavi

Jovan Ćulibrk: Ne, nije istina da je u Jasenovcu ubijeno 700.000 ljudi (VIDEO)

Vladika je dodao da su najnovije procjene i dalje divlje i da se kreću između sto i nešto hiljada do dvesta pedeset hiljada Na Drugoj međunarodnoj naučnoj konferenciji o medicini u Holokaustu i poslije, (WGC- Western Galilee College The Second International Scholars Workshop on Medicine in the Holocaust and Beyond) održanoj od 7-11. maja 2017. godine u Galileji, Izrael, Episkop slavonski Jovan Ćulibrk, predsjednik Odbora za Jasenovac SPC, izlagao je na temu: „Jevrejski medicinski radnici: Od učesnika u jugoslovenskom otporu do istoriografa holokausta“. Pored ostalog, episkop Jovan je rekao i slijedeće: „Ozloglašeno mjesto u Jugoslaviji tokom rata je koncentracioni logor Jasenovac. Neposredno poslije rata prve procjene su bile da je

Dr Dušan J. Bastašić fotografija: Frontal.SRB/DHS

Šta mogu a šta neće moći naučiti srpski učenici u Hrvatskoj iz karte koju im servira Srpsko narodno vijeće

Zašto je srpskim učenicima u Hrvatskoj kao dodatni materijal za upotrebu u nastavi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, od strane Srpskog narodnog vijeća ponuđena ova i ovakva karta, jasnije može biti samo onima koji pažljivije prate srpsko – hrvatske odnose u susjednoj nam državi i već više od četvrt vijeka dug period vladavine Milorada Pupovca i njemu bliskih saradnika tamošnjom, brojčano sve skromnijom srpskom nacionalnom manjinom. Piše: Dušan Bastašić Srpsko narodno vijeće iz Hrvatske, izradilo je istorijsku kartu “Izabrana mjesta sjećanja i kulture Srba u Hrvatskoj”, na kojoj se, po izboru Čedomira Višnjića nalazi 110 odabranih mjesta i spomenika, kao i ličnosti i događaja koji su obilježili istoriju i

Mika Bundalo – Brigita Knežević

Svjedočanstvo da u bezumlju rata i velikog stradanja, postoje ljudi koji su pružili ruku stradalnicima i spašavali njihove živote iako su bili Srbi. Brigita je rođena 25. aprila 1940. godine u selu Mirkovci kod Kozarske (Bosanske) Dubice u porodici Bundalo. Za vrijeme neprijateljske ofanzive na Kozaru u ljeto 1942. godine s porodicom je dospjela u logor Staru Gradišku gdje je zajedno s brojnom djecom nasilno odvojena od njihovih roditelja. Zahvaljujući Diani Budisavljević i njezinim saradnicima spašena je iz logora i odvedena u zagrebački Zavod za gluhonijeme. Ondje ju je posvojila porodica Fistrić koja joj je dala ime Brigita. Istinu o svom pravom porijeklu Brigita Fistrić je saznala puno godina nakon

Srpska deca u Hrvatskoj uče kako je rat izazvala “srpsko-crnogorska agresija JNA” – VIDEO

Tzv. hrvatski branitelji traže da srpska deca u Hrvatskoj uče kako je rat devedesetih godina izazvala “srpsko-crnogorska agresija JNA”. U zemljama regiona deca se uče da su Srbi krivci za sva zla devedesetih godina, postavlja se pitanje da li se time utire put ka nekom novom ratu? “U Hrvatskoj se za nacionalne manjine nastava izvodi na osnovu tri programa, tri modela bolje rečeno. Model A podrazumeva da se izvodi kompletna nastava na srpskom jeziku i na pismu, po udžbenicima države matice. Po modelu B društveni predmeti se izvode na jeziku nacionalnih manjina, a prirodni na hrvatskom jeziku. I model C gde imate program uglavnom na hrvatskom jeziku, a imaju dva

Potresno svjedočenje Mane Bobića o zločinu u Mlakvi (Lika) 6. avgusta 1941. godine (VIDEO)

Dana 6. avgusta 1941. godine oružane snage NDH (ustaše i naoružani civili iz Kosinja, Perušića i Pazarišta), odveli su od svojih kuća više stotina srpskih civila u zaseok Kosu i tu ih ubili spaljivanjem u kući, štaglju i pecani Jove Glumičića. Tada je ubijeno 286 stanovnika Mlakve, od koji je 122 bilo djece do 15 godina starosti. PRIREDIO: Đorđe Pražić Iz ustaškog vatrenog pakla spasilo se troje mlađih osoba: Nevenka Glumičić, Mane Bobić i Mane Mileusnić. Poslije Drugog svjetskog rata Mane Bobić je živio u Engleskoj, gdje se i oženio. Prvi i poslednji put posjetio je svoju rodnu Mlakvu 18. avgusta 1988. godine, kada je kod Branka Cvijanovića i Stevana

Lokomotiva koja je simbol Zagreba krije strašnu tajnu: Vozila Srbe u logor smrti Danica (VIDEO)

Čelnici države imali su početkom devedesetih godina prošlog veka drugačije planove za “Crnu Katicu” Svako ko je makar jednom u životu vozom došao do Zagreba, morao je da na železničkoj stanici ugleda “Crnu Katicu”, jedan od simbola grada. Turisti bi pohrlili da se slikaju kraj ove stare lokomotive ni ne sluteći da ona u sebi krije užasnu tajnu – da je u vreme Nezavisne Države Hrvatske prevozila logoraše u ustaški logor Danica kod Koprivnice! Studenti Fakulteta Političkih nauka u Zagrebu odlučili su da ne samo svetu, već i mnogim sunarodnicima otkriju tajnu za koju je malo ko u ovo vreme znao. Zlata Cetina Terzić, Nika Mokos i Ivan Gundić snimili su kratki dokumentarac u “Crnoj Katici” koji su pravili 4

Nevjerovatna sudbina Srbina koji je umakao ustaškom nožu (VIDEO)

Nevjerovatna sudbina Srbina iz sela Donji Pridjel kod Doboja satkana je od boli, tragedije, ratnog zločina, gubitka identiteta i ipak – srećnog kraja. Kao dvogodišnjak pretekao je ispred ustaškog noža, dvije decenije živio je pod nametnutim muslimanskim imenom i prezimenom. Ekskluzivno za Pečat govori o životnoj potrazi za izgubljenim srpskim korijenom, identitetom i iznosi sumnju da su stotine i stotine srpske siročadi nakon Drugog svjetskog rata izgubile sopstveni i silom prilika prigrlile drugi nacionalni identitet. Izvor: RTRS

Pogledajte: “Krst nad jamom” dokumentarni film

Film u kome ne može da se uživa, ali čija priča može da se prenosi sa kolena na koleno, „Krst nad jamom“ govori nam upravo o nasušnosti nezaborava. Dugometražni dokumentarni film “Krst nad jamom” snimljen je u produkciji udruženja građana “Jadovno 1941.” iz Banjaluke. Bez ijedne nasilne scene ili fotografije, ovaj dokumentarac o stradanju srpskog naroda sa područja Nezavisne Države Hrvatske tokom Drugog svetskog rata, pun je emocija. „Ovaj film je drugačiji od onih slične tematike. 95% materijala snimljeno je na terenu, na mestu stradanja. Tragali smo za mestom zločina i od 32 registrovane jame, pronašli smo njih 11, kao i dve masovne grobnice. Jedna, najveća od njih je na

Dušan Bastašić – I Slana je Jadovno

Na područje nekadašnjeg ustaškog logora Slana sam prvi put došao 2006. Kao i tada 1941, i onda je na Slani pržilo sunce. Rekao bi naš narod “gori zemlja”. Ovdje nema zemlje, Slana je sami kamen. Jedini život koji se tu održava je biljka zelenih nazubljenih listova otrovnog sadržaja. English Kamen na Slani je oštrih ivica. Po njemu je i obuvenom teško hodati. Još uvijek su vidljivi ostaci kamenih ustaških nastambi i stražarskih grudobrana. Zatočenici su u teško zamislivim uslovima golim rukama kamenom u kamenu gradili te objekte i cestu koja vodi „od nikuda nikud“, a koja se još uvijek dobro vidi. Noću su se smrzavali pod improvizovanim nadstrešnicama. Pročitao sam

Feđa Dimović iz Beogradskog sindikata o spotu “Teci reko” (VIDEO)

Članovi muzičkog sastava Beogradski sindikat početkom mjeseca su prisustvovali pomenu žrtvama ustaškog genocida nad jednom od jama Jadovna. Feđa Dimović; Snimak ekrana RTRS Tim povodom objavili su i spot “Teci rijeko” koja na Jutjubu već ima blizu 900.000 pregleda. Pogledajte video: Član popularnog rep sastava Beogradski sindikat naročito voljenog u Republici Srpskoj Feđa Dimović gostovao je u Jutarnjem programu, gdje je govorio o spotu “Teci reko” i novom albumu Sindikalno proljeće. Vezane vijesti: EKSKLUZIVNO „Teci reko“: Novi spot Beogradskog sindikata i Pavline o genocidu nad Srbima u NDH Na Velebitu služen parastos za jadovničke žrtve (VIDEO) Izvor: RTRS / Jadovno 1941.

Spomenik koga više nema

Centralni spomenik žrtvama kompleksa logora smrti NDH Gospić – Jadovno – Pag, autora Vanje Radauša, podignut je jula mjeseca 1961. nedaleko pravoslavnog groblja u Gospiću. Uništen je u ratu 90-tih. Samo mjesto i ostatke spomenika locirala je ekipa udruženja građana Jadovno 1941, decembra mjeseca 2021. godine. Ovaj video zapis urađen je maja mjeseca ove godine. Prenosimo dio teksta dr Koste Popovića, posvećen spomeniku na Jasikovcu: “Obeležavanje stradanja žrtava na Jadovnu spojeno je sa dvadesetom godišnjicom ustanka i revolucije u organizaciji Saveza boraca NOR i održana je 27. jula 1961. u Gospiću. Pri tome je dominirala proslava ustanka i revolucije. To je uticalo i na obeležavanje spomenika stradalim žrtvama terora i

Danas se slavi Sveti Vukašin Novomučenik Jasenovački i Klepački

Ovaj Pravoslavni Srbin, Novomučenik iz Jasenovca, rodom je iz hercegovačkog sela Klepci, koje se nalazi na istočnoj obali Neretve (naspram Čapljine), gde je ranije bila stara crkva Sv. Apostola Luke, s početka 16. veka, zadužbina čuvenih srpskih pravoslavnih crkvograditelja Hrabrena-Miloradovića, a od 1857. g. je obnovljena kao crkva Preobraženja Hristovog (koju su Hrvati 1992. g. srušili do temelja, kao i celo selo Klepce). Bio je rodom od familije Mandrapa, i zvao se Vuksan-Vukan-Vuk, VUKAŠIN. Treba da je rođen negde krajem 19. veka, najverovatnije u svome selu, ali je rano otišao i radio u Sarajevu, pa ga se zato preživeli ustaški genocid nad Srbima 1941-45. g. Klepčani malo sećaju, dok ga

Jasenovac_3.jpg

Šta je danas Jasenovac Hrvatima? (VIDEO)

Od podsjećanja i opomene na Jasenovačko zlo u Hrvatskoj je ostalo onoliko koliko mora da istorija ne bi bila do kraja ponižena.  Kao da umanjivanje broja žrtava nije bilo dovoljno, prešlo se na poptunu negaciju pa se sve češće mogu čuti opasni glasovi koji otvoreno kažu da je Jasenovac umjesto klaonice za Srbe bio radni logor u kome se polagao vozački ispit i rekreativno igrao fudbal. Umjesto da se na pomen preklanih duša stoji mirno ili makar ćuti, od visokopozicionarnog svešetnika katoličke crkve i uglednog hrvatskog novinara stižu poruke na koje se u Hrvatskoj ne reaguje, a u Evropi ćuti. Na tragu svog uzora, Alojzija Stepinca, dr Stjepan Razum, direktor

Kulturom sjećanja protiv zaborava

U BIJELjINI ODRŽANA JAVNA TRIBINA UDRUŽENjA HERCEGOVACA “ JOVAN DUČIĆ” NA TEMU “SJEĆANjEM I PAMĆENjEM PROTIV ZABORAVA” Dvadeseti vijek je bio vijek stradanja i u tom vijeku nastradalo je oko 170 miliona ljudi, od čega je oko deset miliona ljudi bilo žrtva genocida, izjavila je profesor dr Sanja Savić, predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta Istočno Sarajevo na sinoćnjoj tribini “ Sjećanjem i pamćenjem protiv zaborava”, kojom su Udruženje Hercegovaca “Jovan Dučić” i Pravni fakultet Univerziteta Istočno Sarajevo željeli da rasvijetle stradanje Srba tokom Drugog svjetskog rata na teritoriji Pavelićeve Nezavisne države Hrvatske, ali i stradanje Srba Hercegovine i Semberije u kompleksu logora i u jamama Jadovna i ostrva Pag. Govoreći

Parastos i pomen žrtvama u Donjoj Gradini 23. aprila (VIDEO)

Centralna manifestacija obilježavanja pomena žrtvama zločina-genocida Nezavisne Države Hrvatske u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini biće održana u nedjelju, 23. aprila, uz masovno učešće građana i učenika iz svih osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj i prisustvo najviših zvaničnika Republike Srpske i Srbije. Dan ranije u Domu kulture u Kozarskoj Dubici biće održana Memorijalna akademija “Zavjet sjećanju”. Republičkim odborom za obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida NDH u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu u Donjoj Gradini predsjedava predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, a programom komemoracije okupljanje učesnika 23. aprila u Donjoj Gradini planirano je od 9.30 do 10.00 časova. Vijenci

Zbornik radova „Pravni poredak Nezavisne Države Hrvatske“

Krajem januara 2018. godine izašao je iz štampe zbornik radova „Pravni poredak nezavisne Države Hrvatske“ (ur. Boris Begović, Zoran Mirković) koji su prezentovani 30. marta 2017. godine na konferenciji na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.  Argumenti izneti u izlaganjima i veoma živoj raspravi na konferenciji u velikoj meri su potvrdili osnovnu hipotezu da je Nezavisna Država Hrvatska ipak bila država. U radu konferencije su učestvovali i predsednik SANU Vladimir Kostić, članovi SANU Danilo Basta i Ljubodrag Dimić, vodeći domaći istoričari, kao i veliki broj nastavnika i saradnika Pravnog fakulteta univerziteta u Beogradu. Izvod iz predgovora Zbornika: ”Istorija Nezavisne Države Hrvatske (NDH), pa time i pravna istorija te tvorevine, sagledavala se

Tajna “Žute kuće” užasa: Potresna svjedočenja o trgovini organima na Kosmetu (VIDEO)

Premijera dokumentarno-igranog filma “Dosije Kosovo – Žuta kuća” ponovo je otvorila bolnu temu stradanja Srba sa Kosmeta, posebno onih za koje se sumnja da su žrtve trgovine organima. Iako je o trgovini ljudskim organima svojevremeno pisala bivša haška tužiteljka Karla del Ponte, izvještavao Dik Marti, čiji izvještaj je usvojila i Parlamentarna skupština Savjeta Evrope, a slučaj istraživao i tužilac Klint Vilijamson – ovi događaji još nisu dobili sudski epilog. Porodice otetih i nestalih Srba sa Kosmeta, koji već 24 godine tragaju za istinom o njihovoj sudbini, strahuju od najbolnijeg odgovora. Izvor: RTRS

Banjaluka dobija prvi Kalendar duhovnih i istorijskih događaja (VIDEO)

Banjaluka bi uskoro trebalo da dobije prvi Kalendar duhovnih i istorijskih događaja, saopšteno je nakon sastanka predstavnika grada i udruženja koja baštine tradiciju. Cilj je očuvanje istorije i identiteta. Njegovanje tradicije i kulture osnovni su preduslov za opstanak i očuvanje identiteta. Narodna igra i pjesma neizostavan su segment, ali i ambasador srpske tekovine. – Želja nam je da u narednom periodu još više posvetimo pažnju ovoj oblasti, zato smo danas u punom sastavu da zajedničkim snagama dođemo do što kvalitetnije realizacije prvog kalendara duhovnih i istorijskih događaja – navela je Olivera Čudić Asocijacija banjalučkih kulturno-umjetničkih društava i ansambla narodnih igara i pjesama. Zaštita istorije i kulture zadatak je svake lokalne zajednice,

Kordunaški proces, obračun sa srpskim patriotama ili izdajnicima u Hrvatskoj

Kako bi izgledala posleratna Hrvatska, kakva bi bila sudbina Srba u Hrvatskoj da se u leto 1944. nije desio Kordunaški proces? U Gornjem Budačkom tada su zbog optužbi za veleizdaju osuđena petorica Srba partizana, a sedam osuđeno je na gubitak građanskih i političkih prava. Srbima iz Hrvatske u dvadesetom veku presudio je Drugi svetski rat, a Kordunaški proces je jedan “fragment iz istorije nestajanja”, kaže Čedomir Višnjić iz Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” iz Zagreba. Godina je 1943. negde pred kapitulaciju Italije. Na Kordunu vlada apatija zbog masovnog stradanja Srba, vladaju tifus i glad. Od kraja ’41. Kordun je bio gotovo slobodna teritorija. Pojedini partizani žalili su se da se od

KONAČNO ISTINA O STRADALOJ SRPSKOJ DECI (trejler)

Film ,,33 Anđela” o stradanju srpske dece za vreme Drugog svetskog rata u logorima u Norveškoj u Srpsko-norveškoj koprodukciji. Tokom Drugog svetskog rata preko 4.000 dečaka i muškaraca poslato je iz bivše Jugoslavije u Norvešku kao robovi. Nemačka okupatorska sila želela je da izgradi puteve, železnicu i drugu infrastrukturu u severnoj Norveškoj, kako bi obezbedila linije snabdevanja severnog fronta protiv Sovjetskog Saveza. Ovi zatvorenici koji su ovde poslati kao robovi, radili su i živeli u nehumanim uslovima. Njih 2.400 je izgubilo život. Pogledajte trejler: U Jasenovcu su u dogovoru između nemačkih okupacionih snaga i ustaškog režima razdvojeni vojno sposobni muškarci od 14 do 60 godina, u nekim slučajevima i mlađi od

JOVO BAJIĆ: Kako je pokatoličena zapadna Hercegovina (VIDEO)

Gost Tv Ras, emisije ” A ŠTA VI MISLITE” autora i voditelja Ratka Dmitrovića, bio je Jovo Bajić, novinar i publicista. U interesantnom razgovor Bajić je govorio o Beograđanima i ko su Beograđani, kao i o pokatoličavanju u zapadnoj Hercegovini. Vezane vijesti: Kako je pokatoličena zapadna Hercegovina | Jadovno 1941.

Obilježena 81 godina od stradanja 52 učenika u banjalučkom naselju Šargovac (FOTO/VIDEO)

Osamdeset i jedna godina je prošla od stradanja 52 učenika u banjalučkom naselju Šargovac. Ustaše su 7. februara 1942. godine u pokolju Srba u banjalučkim naseljima Motike, Šargovac, Drakulić i u rudniku Rakovac, na najmonstruozniji način ubile više od 2.300 Srba, među kojima je bilo 551 dijete. Prema spisku iz knjige “Rat i djeca Kozare”, Dragoja Lukića u Drakuliću je ubijeno 294 djece, u Motikama 207, a u Šargovcu 52. U Drakuliću je 1988. godine započeta izgradnja spomen hrama, za žrtve ustaškog pokolja 1942. godine, a 1989. hram je i osveštan, i od tad se održavaju parastosi za pokolj srpskih đaka u Šargovcu. I danas je u OŠ “Đura Jakšić”

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala