arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
Gordana_Dostanic.jpg

Gordana Dostanić: Plansko uništenje srpskog naroda na području Livanjskog polja

Pogledajte izlaganje Gordane Dostanić, predsjednice UO udruženja Ognjena Marija livanjska, na tribini „Zašto negujemo kulturu zaborava?” Pozivajući se i na nesrpske izvore, GordanaDostanić je iznela niz statističkih podataka koji jasno ukazuju na plansko uništenje srpskog naroda na području Livanjskog polja. Navodeći stradanja Livanjskih Srba, osvrćući se na zloglasne Čelebiće, ona je istakla politički problem koji je sasekao širenje istine.  «Politički establišment tog vremena je zarad bratstva i jedinstva srpske žrtve naterao da ćute, jer bi se širenjem istine narušila ideologija zajedničke države. Tako je žrtva živela pored svojih dželata osuđena i na tišinu. Dočekali smo da druga strana plasira svoju priču i da nas vremenom natera da postanemo žrtva sopstvenog ćutanja. Zato smatram da je

Olivera Šekularac: E moj deda, aoj Liko

Opet suze sa prađedovskih izvora ličkih, pomešane žalosnice i radosnice. To su one duboke kad ponornice naše izbiju, onom bistrinom jasnoćom.. pa te bole večne stare rane, žedan pored svih izvora, srećan jer te dotaknu ljudi.. naučila sam od detinjstva da živim sa mojom bakom virtuelno, danju u ravnici – noću u Lici. Meni je to normalno, noću me svojom pričom našoj kući vodi, tu je kuću kupio moj deda kada se sa njom oženio, bila započeta, on je završio.. nisam srela ženu mudriju, niti takvu koja je tako poštivala svoga muža i živog i mrtvog.. nema dede a ima ga uvek, nema kuće a imali smo je, nema dedovine,

Predrag Ristić

I Beograd vapi za jasenovačkim memorijalom: Srpska tela su rekom stizala iz Hrvatske

Arhitekta Peđa Ristić (1931 – 2019.): Na tri mesta u Beogradu prikupljani leševi iz reke. Hrvatski zločin Savom rasut do Crnog mora. Kod Kule Nebojše na Kalemegdanu, na Ratnom ostrvu od 1942. do 1945. sahranjivane su ustaške žrtve. Dve reke, Sava i Dunav, na neki način odredile su sudbinu arhitekte Peđe Ristića, autora nekih od najlepših novijih srpskih crkava. Bivši član “Medijale”, a potom Enfant terrible beogradske umetničke scene danas ima 87 godina. Bio je u timu Bogdana Bogdanovića kada je ovaj pravio jasenovački spomenik Kameni cvet. Potom je prošle decenije u Skupštini grada pokrenuo inicijativu da se na Velikom ratnom ostrvu podigne crkva mučenicma čija je tela izbacila Sava

Pogledajte film ,,KOŠARE” (video)

U režiji: Đorđa Bojanića, prof. istorije i đakona Dejana Jovanovića. Cilj ovog dokumentarnog filma je da približimo suštinu i značaj ove bitke i junaštva, koji ne ulazi u detalje bitke i strategiju iste. Kroz priču nas vodi borac i junak sa Košara Darko Anđelković i penzionisani general-pukovnik Vladimir Lazarević. Cela priča je protkana kroz naratorski deo i kazivanje pesnika dr Danila Vasojevića, brata junaka Ivana Vasojevića Jaguara, naglašava Đorđe Bojanić. Naš krajnji cilj je da ovaj film ponudimo svim školama u Srbiji da ga i đaci osmog razreda i srednjih škola pogledaju 25. marta u ponedeljak ili 11. aprila 2024. god, u nadi da dobijemo preporuku ministarstva prosvete. Narator u filmu je Boško Kozarski.

RTRS – dokumentarni film „NINA“

Svjedočanstvo o pokolju u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac. Istinska svjedočenja o stradanju Srba u banjalučkim selima Drakulić, Šargovac, Motike i rudniku Rakovac 7. februara 1942. godine kada su ustaše su iz poglavnikovog takozvanog “Tjelesnog zdruga”, uz pomoć banjalučkih ustaša i komšija, pobile Srbe bez ijednog ispaljenog metka, sjekirama, noževima krampovima i “srbomlatom”. Među žrtvama je bilo i 551 dijete. Autor emisije Mira Lolić Močević

JOVO BAJIĆ: Kako je pokatoličena zapadna Hercegovina (VIDEO)

Gost Tv Ras, emisije ” A ŠTA VI MISLITE” autora i voditelja Ratka Dmitrovića, bio je Jovo Bajić, novinar i publicista. U interesantnom razgovor Bajić je govorio o Beograđanima i ko su Beograđani, kao i o pokatoličavanju u zapadnoj Hercegovini. Vezane vijesti: Kako je pokatoličena zapadna Hercegovina | Jadovno 1941.

U Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci večeras je održana premijera filma "Kosovo-momenat u civlizaciji", režisera Borisa Malagurskog.

Malagurski konačno i na Jutjubu objavio film čiju su zabranu tražili u BiH

Srpski režiser Boris Malagurski konačno je, prije nekoliko dana, na svom Jutjub kanalu objavio film “Republika Srpska: Borba za slobodu”. Film je sniman, između ostalih zemalja, i u BiH, a predstavlja priču o viševjekovnoj borbi srpskog naroda za slobodu. Brojnima u BiH je film zasmetao, vjerovatno zbog čega je čak bila pokrenuta i peticija da se on zabrani. Međutim, Malagurski je film snimio do kraja, a sada je dostupan i na njegovom kanalu. Izvor: ATV

Jovo Bajić: KUPREŠKI SRBI 1993. GODINE DOŽIVELI JOŠ JEDNU PREVARU, JOŠ JEDAN BOL (VIDEO)

FILM MILORADA BAJIĆA, SNIMLjEN U KUPRESU 14. NOVEMBRA RATNE 1993. GODINE POSLE RAZMENE TELA HRVATSKIH VOJNIKA I UBIJENIH SRBA Utvrđeno je da je hrvatska vlast tadašnje Herceg-Bosne, umesto tela ubijenih kupreških Srba, u devet vreća poslala delove kostura ljudi koji su umrli znatno pre 1992. godine. Jedan kostur raspoređen u četiri vreće. Četrdesetominutni dokumentarni film Milorada Bajića, snimljen u Kupresu 14. novembra 1993. godine, na najbolji način odslikava suštinu verskog rata koji se od 1992. do 1995. godine vodio u Bosni i Hercegovini, pa i na Kupreškoj visoravni. On, pre svega, govori o moralu zaraćenih strana koje su učestvovale u tom sukobu i stradanju i tragediji kupreških Srba. Toga dana

Tako je govorio Ćaća od Krajine: Jovan Rašković u Šegestinu 1991. (Video)

Za Srbe iz Krajine, akademik Jovan Rašković bio je njihov Ćaća. U Dalmaciji, Lici, na Baniji i Kordunu, deca tako zovu svoga oca. Tu reč naša deca počinju da tepaju, takoreći u kolevci, još dok ćapću mleko na majčinoj dojci. Sa “glavom biblijskog proroka”, ovaj srpski tribun zablistao je kao meteor na uzavreloj političkoj sceni jedne zemlje, koja će se uskoro raspasti. Svi Jovanovi pokušaji da se zaustavi rat nisu, nažalost, urodili plodom. Mržnja je eksplodirala i potekli su potoci krvi. Po rečima akademika Dobrice Ćosića, Jovan Rašković je u srpsku politiku pokušao da unese poštenje i realizam u postavljanju nacionalnih ciljeva. On nije osnovao Srpsku demokratsku stranku da bi se

Jadovno, mjesto gdje ni ptice na pjevaju

Mjesta bola, patnje, stradanja. Mjesta tišine koja je tamo tako glasna. Toliko glasna, da se ni cvrkut ptica ne čuje. Decenijama. PRIJAVI SE ODMAH NA KANAL JADOVNO 1941. – tebe to ne košta ništa, a udruženju će mnogo značiti – Redakcija internet sajta udruženja Jadovno 1941. duguje zahvalnost za ustupljena prava objavljivanja video reportaže, ELTA TV i autoru Ljubinku Spasojeviću. Udruženje Jadovno 1941. i svi njeni članovi i poštovaoci, nemaju za cilj da šire mržnju. Želimo da se sačuva sećanje na naše stradale, na njihovu žrtvu i da buduće generacije dobro poznaju ovu strašnu epizodu srpske istorije. Ako te iz bilo kog razloga ovi snimci provociraju, nemoj ih gledati. Udruženje

POGLEDAJTE DOKUMENTARNI FILM “GARAVICE”

Od sada film „Garavice“ i na You Tube platformi. Pogledajte besplatno. Dokumentarni film GARAVICE predstavlja priču o jednom od najvećih stratišta srpskog naroda tokom Drugog svjetskog rata. Film objašnjava i posljedice koje su uslijedile nakon likvidacija na Garavicama i drugim masovnim stratištima u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši, Bosanskoj Krupi i Bosanskom Petrovcu. Biblijsku tragediju obilježila je i nasilna islamizacija i pokatoličavanje Srba, umiranje i ostavljanje djece u smetovima Grmeča. Sudske presude i arhivska građa zabilježili su zločine iz strasti, skidanje krvave odjeće sa unakaženih srpskih žrtava i učešće djece muslimanskih i hrvatskih ustaša u zločinima. Film je baziran na više od tri hiljade dokumenata (sudske presude, saslušanja, zapisnici, izvještaji, proglasi

Potresno svjedočenje Mane Bobića o zločinu u Mlakvi (Lika) 6. avgusta 1941. godine (VIDEO)

Dana 6. avgusta 1941. godine oružane snage NDH (ustaše i naoružani civili iz Kosinja, Perušića i Pazarišta), odveli su od svojih kuća više stotina srpskih civila u zaseok Kosu i tu ih ubili spaljivanjem u kući, štaglju i pecani Jove Glumičića. Tada je ubijeno 286 stanovnika Mlakve, od koji je 122 bilo djece do 15 godina starosti. PRIREDIO: Đorđe Pražić Iz ustaškog vatrenog pakla spasilo se troje mlađih osoba: Nevenka Glumičić, Mane Bobić i Mane Mileusnić. Poslije Drugog svjetskog rata Mane Bobić je živio u Engleskoj, gdje se i oženio. Prvi i poslednji put posjetio je svoju rodnu Mlakvu 18. avgusta 1988. godine, kada je kod Branka Cvijanovića i Stevana

Lokomotiva koja je simbol Zagreba krije strašnu tajnu: Vozila Srbe u logor smrti Danica (VIDEO)

Čelnici države imali su početkom devedesetih godina prošlog veka drugačije planove za “Crnu Katicu” Svako ko je makar jednom u životu vozom došao do Zagreba, morao je da na železničkoj stanici ugleda “Crnu Katicu”, jedan od simbola grada. Turisti bi pohrlili da se slikaju kraj ove stare lokomotive ni ne sluteći da ona u sebi krije užasnu tajnu – da je u vreme Nezavisne Države Hrvatske prevozila logoraše u ustaški logor Danica kod Koprivnice! Studenti Fakulteta Političkih nauka u Zagrebu odlučili su da ne samo svetu, već i mnogim sunarodnicima otkriju tajnu za koju je malo ko u ovo vreme znao. Zlata Cetina Terzić, Nika Mokos i Ivan Gundić snimili su kratki dokumentarac u “Crnoj Katici” koji su pravili 4

Paška plava grobnica (VIDEO)

Da se stravični zločini iz prošlosti, od strane Nezavisne Države Hrvatske nikada ne zaborave, potrudili su se još jednom članovi Udruženja „Jadovno 1941.“ koji su postavili Časni krst na rtu Slana ostrvo Pag, a nakon toga, kako i dolikuje  parastosom obilježili godišnjicu ovog svirepog čina. Ovo je bio osmi po redu Časni krst, koji su postavili članovi Udruženja „ Jadovno 1941.“ , a kretali su se  identičnim putem, kao  Srbi i Jevreji te kobne noći između 14. i 15. avgusta 1941, da bi došli do krajnjeg odredišta, na sveto mjesto gdje je postavljen krst. Istorija će opominjati i pričati istinu, a ona svjedoči da je tu  ubijena najmanje 791 osoba,

Nevjerovatna sudbina Srbina koji je umakao ustaškom nožu (VIDEO)

Nevjerovatna sudbina Srbina iz sela Donji Pridjel kod Doboja satkana je od boli, tragedije, ratnog zločina, gubitka identiteta i ipak – srećnog kraja. Kao dvogodišnjak pretekao je ispred ustaškog noža, dvije decenije živio je pod nametnutim muslimanskim imenom i prezimenom. Ekskluzivno za Pečat govori o životnoj potrazi za izgubljenim srpskim korijenom, identitetom i iznosi sumnju da su stotine i stotine srpske siročadi nakon Drugog svjetskog rata izgubile sopstveni i silom prilika prigrlile drugi nacionalni identitet. Izvor: RTRS

Pogledajte: “Krst nad jamom” dokumentarni film

Film u kome ne može da se uživa, ali čija priča može da se prenosi sa kolena na koleno, „Krst nad jamom“ govori nam upravo o nasušnosti nezaborava. Dugometražni dokumentarni film “Krst nad jamom” snimljen je u produkciji udruženja građana “Jadovno 1941.” iz Banjaluke. Bez ijedne nasilne scene ili fotografije, ovaj dokumentarac o stradanju srpskog naroda sa područja Nezavisne Države Hrvatske tokom Drugog svetskog rata, pun je emocija. „Ovaj film je drugačiji od onih slične tematike. 95% materijala snimljeno je na terenu, na mestu stradanja. Tragali smo za mestom zločina i od 32 registrovane jame, pronašli smo njih 11, kao i dve masovne grobnice. Jedna, najveća od njih je na

ljuban_jednak.jpg

Ljuban Jednak: Govorilo mi je nešto da ću ostat živ

Dokumentarni film je priča o čovjeku koji je 1941. godine jedini preživio pokolj u glinskoj crkvi Presvete Bogorodice. Zločin koji se dogodio u Glini nije bio najbrojniji po žrtvama Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane Nezavisne Države Hrvatske, ali je bio jedan od najstrašnijih po svom karakteru. Ljuban Jednak je pored gnusnog zločina u Glini preživio 1995. godine i “Oluju”, da bi mu se duša dve godine kasnije pridružila dušama velikomučenika koji nisu preživjeli pokolj u glinskoj pravoslavnoj crkvi.

VIDAKOVIĆ: SRBI NE SMIJU DA ĆUTE O ZLOČINIMA U SISTEMU LOGORA GOSPIĆ – JADOVNO – PAG

Sistem ustaškog logora Gospić-Jadovno-Pag bio je preteča logora Jasenovac i srpski narod nikada ne smije da ćuti o zločinima koji su tu počinjeni, istakao je pomoćnik ministra za boračko-invalidsku zaštitu Republike Srpske Nebojša Vidaković. Vidaković je napomenuo da je na ovom mjestu počelo sistematsko uništavanje Srba sa područja NDH, ukazujući da ovdje nisu ubijani samo Srbi iz Like, već sa prostora teritorije tadašnje NDH. “Od Gospića na put bez povrataka išle su mnogobrojene kolone. I tako 132 dana. U tim kolonama smrti bilo je više od 40.000 ljudi, od čega najmanje 38.000 Srba”, istakao je Vidaković, obraćajući se okupljenima kod Šaranove jame na Velebitu. Vidaković je naglasio da se takvi

Đurđica Dragaš: „Jer… mi smo ista krv!“

Da se ne zaboravi, da se pamti, jer narod bez prošlosti nema budućnost. Nakon premijerne promocije zbirke pesama, pod nazivom „Jer… mi smo ista krv!“ ,autorke Đurđice Dragaš-Vukovljak i književne večeri u Prigrevici, 19. juna ove godine, promocija će biti održana i u Beogradu. Sutra, 03. jula 2024. u 18 časova, u KLUBU RTS-a (zgrada Radio Beograda, ulaz iz Svetogorske). Uoči beogradske promocije, autorka nas podseća na velika stratišta Srba na prostoru NDH, za vreme Drugog svetskog rata i za vreme rata od 1991. do 1995. godine. Njene pesme su pune sete, tuge i posvete precima i svim nevinim žrtvama. Kako sama kaže, te duše „pišu“ njene pesme, a ona

Spomenik koga više nema

Centralni spomenik žrtvama kompleksa logora smrti NDH Gospić – Jadovno – Pag, autora Vanje Radauša, podignut je jula mjeseca 1961. nedaleko pravoslavnog groblja u Gospiću. Uništen je u ratu 90-tih. Samo mjesto i ostatke spomenika locirala je ekipa udruženja građana Jadovno 1941, decembra mjeseca 2021. godine. Ovaj video zapis urađen je maja mjeseca 2023. godine. Prenosimo dio teksta dr Koste Popovića, posvećen spomeniku na Jasikovcu: “Obeležavanje stradanja žrtava na Jadovnu spojeno je sa dvadesetom godišnjicom ustanka i revolucije u organizaciji Saveza boraca NOR i održana je 27. jula 1961. u Gospiću. Pri tome je dominirala proslava ustanka i revolucije. To je uticalo i na obeležavanje spomenika stradalim žrtvama terora i

Uz Svetog Vukašina po Lici i Velebitu

Cilj jedne u nizu Jadovničkih ekspedicija, bio je lociranje i obeležavanje tri mesta stradanja Srba u eri Pokolja u Drugom svetskom ratu, tri oskrnavljena ili potpuno srušena spomenika, dva u Gospiću i okolini i jedan u blizini Gračaca. Piše: Đurđica Dragaš I prođe maj… Još jedan maj u kojem preko noći otopli, ozeleni, zamiriše! I mogla bih da dodam- jedan običan maj – da nije bilo putovanja, takoreći hodočašća, na koje sam krenula s mojom braćom, Jadovničanima. Na dugo i pažljivo planirani put u Liku, krenuli smo 13. maja 2022. godine, Nenad i Dušan iz Banja Luke a Momčilo i ja iz Beograda. Cilj su nam bila tri mesta stradanja

Ilić: Donja Gradina – najveće stratište srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu (VIDEO)

U nedjelju, 12. maja u Donjoj Gradini biće obilježen Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Uz prisustvo zvaničnika Srpske i Srbije, očekuje se oko 15.000 građana, uključujući i veliki broj školske djece. Dragoslav Ilić, istoričar Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica rekao je da je Donja Gradina najveće stratište srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu. – Donja Gradina je ustašama služila za izvršenje masovnih zločina i pokopavanje žrtava – rekao je Ilić. Istakao je da je postojao čitav niz bestijalnosti nad žrtvama. – NDH je sprovela genocid nad Srbima, Jevrejma i Romima – rekao je Ilić. Istakao

Rezolucija o zločinima u NDH – put ka zauzimanju zvaničnog stava? (AUDIO)

Udruženja krajiških Srba pokrenula su peticiju za podršku rezoluciji o Genocidu počinjenom nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Da li će rezolucija biti usvojena, šta bi njeno usvajanje donelo Srbiji i društvu u našoj zemlji? Zbog čega je važno da se o zbivanjima tokom II. svetskog rata i masovnom stradanju naroda zauzme zvaničan stav? Gosti emisije su Mile Bosnić, predsednik pokreta Srba Krajišnika i Dušan Bastašić, predsednik udruženja Jadovno 1941. iz Banja Luke. Urednik i voditelj emisije „U središtu pažnje“ na RADIO BEOGRAD 1 je Ivana Pribićević. POSLUŠAJTE EMISIJU: Ko su organizatori, kako može da se potpiše? Bosnić: Organizator je narod i mi smo to nazvali jednom narodnom inicijativom, a to je

UG Jadovno 1941: POZIV NA POTPISIVANjE PETICIJE ZA REZOLUCIJU O GENOCIDU NAD SRBIMA U NDH

Udruženje građana “Jadovno 1941.” pozvalo je na potpisivanje peticije za rezoluciju o genocidu nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/, čime je podržalo Pokret Srba Krajišnika. “Pozivam potomke i poštovaoce žrtva kompleksa logora Gospić-Jadovno-Pag da potpišu peticiju”, istakao je predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” Dušan Bastašić, napomenuvši da je on to takođe učinio. Prema njegovim riječima, nakon što je Republika Srpska usvojila Deklaraciju o genocidu počinjenom nad Srbima, Jevrejima i Romima, nije kasno da i Skupština Srbije to učini. “Kao što kažu organizatori ove peticije: vrijeme je. Nadam se da će ova bogougodna akcija uroditi plodom”, rekao je Bastašić Srni. Pokret Srba Krajišnika pozvao je državljane Srbije da se odazovu potpisivanju

VIDEO: Pogledajte film „Irodovi sinovi“

Produkcija „Prijatelj Božiji“ obeležila je 22. aprila 2017. internet premijerom svog najnovijeg filma „Irodovi sinovi“. Na ovaj dan 1945. godine oko 1200 zatočenika logora Jasenovac odlučilo se na pokušaj proboja i samooslobođenje, a samo 107 ih je preživelo. U znak poštovanja i pijeteta prema svim žrtvama genocida učinjenog u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Produkcija “Prijatelj Božiji” snimila  je film “Irodovi sinovi” koji nije samo faktografsko svedočanstvo zločina. Njegov glavni sadržaj je analiza istorijskih, političkih, duhovnih, psiholoških korena, uzroka, motiva i povoda koji su doveli do najbrutalnijeg obračuna sa srpskim narodom. Posebna pažnja posvećena je stradanju dece, a ono, u svojim biblijskim dimenzijama, predstavlja događaj bez presedana u čitavoj istoriji čovečanstva. O

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala