arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

OVDE POČIVA NIKOLA JOVIĆ – ALI ŽIVI KROZ MENE 

Hajde da, nadam se, makar danas, jednom za svagda, dam odgovor na brojna, sama po sebi besmislena, tendenciozna pitanja tipa: “A što ti voliš Rusiju? A šta ti imaš sa Rusima? Kakve veze imaju Srbija i Rusija?” I to sve na primeru jedne lične, porodične priče i ove slike što je pred vama. Dakle samo ovo što ćete pročitati je dovoljno da zauvek budem neodvojivo vezan za Rusiju i Ruse.  Kao što vidite, na ovom nadgrobnom spomeniku, kamenom krstu, piše da tu počiva Nikola Jović – Udovičić (drugo prezime kao dodatak i znak raspoznavanja među rođacima i granama istog prezimena).  Taj čovek je bio moj čukundeda i imenjak. Mi smo

Đurđica Dragaš: Srećan vam dan srpskog jedinstva!

Dok su države nastale na tlu bivše SFRJ brzo zaboravljale zajedničku i stvarale svoju istoriju, u Srbiji je godinama trajao vakuum. Himna “Hej Sloveni”, čije je intoniranje na stadionima izazivalo burne reakcije i salve zvižduka, otišla je u istoriju tek 2006. kada je nova-stara himna “Bože pravde” postala jedan od simbola srpske državnosti. Više od 10 godina posle krvavog raspada SFRJ u Srbiji se, kao državni praznik, obeležavao dan kad je 1943. godine u Jajcu udaren temelj Titove Jugoslavije. Iako je delovalo zbunjujuće i potpuno iracionalno, taj praznik je ukinut tek 2002. Srbija je upravo te godine, konačno, kao Dan svoje državnosti ustanovila Sretenje. Nešto kasnije, uoči stogodišnjice Velikog rata,

KO DANAS PLjUJE PO PREKODRINSKIM SRBIMA?

Jasna je i nedvosmislena činjenica da su Srbi prečani činili većinsku udarnu snagu u konačnom proboju Solunskog fronta i oslobođenju, a među njima je bilo 37% Srba sa „čudnim prekodrinskim prezimenima“. Piše: Ranko Radelić Onomad se na internet portalima pojavio tekst KO DANAS PLjUJE PO SENIMA VITEŠKOG KRALjA, čiji je autor izvjesni Rade Velizarov Erac, sa staništem, kako sam navodi – „srez Kraljevski“. Tekst je uglavnom korektan i na više od 90 procenata njegovog sadržaja se ne može staviti ozbiljna primjedba, a sa velikim dijelom sadržaja koji čine opšte i široko poznate činjenice o istorijskoj ulozi Aleksandra Karađorđevića u 1. svetskom ratu se možemo složiti. Tekstopisac u nekoliko navrata sugeriše

OVDE POČIVA NIKOLA JOVIĆ – ALI ŽIVI KROZ MENE 

Hajde da, nadam se, makar danas, jednom za svagda, dam odgovor na brojna, sama po sebi besmislena, tendenciozna pitanja tipa: “A što ti voliš Rusiju? A šta ti imaš sa Rusima? Kakve veze imaju Srbija i Rusija?” I to sve na primeru jedne lične, porodične priče i ove slike što je pred vama. Dakle samo ovo što ćete pročitati je dovoljno da zauvek budem neodvojivo vezan za Rusiju i Ruse.  Kao što vidite, na ovom nadgrobnom spomeniku, kamenom krstu, piše da tu počiva Nikola Jović – Udovičić (drugo prezime kao dodatak i znak raspoznavanja među rođacima i granama istog prezimena).  Taj čovek je bio moj čukundeda i imenjak. Mi smo

Bojanić: ISPRAVNIJE JE REĆI DAN POBEDE, A NE DAN PRIMIRJA… mi smo pobedili, nismo izgubili rat

U Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji i Francuskoj, 11. novembar je dan sećanja na veterane iz Prvog, ali i Drugog svetskog rata. U Americi se ovaj praznik zove Dan veterana. Na Zapadnom frontu 11. novembra 1918. vojnici su slavili pobedu (primirje) i završetak Velikog rata, slavilo se i u Beogradu. Ali, srpski ratnici su još vodili borbe protiv okupatora s mađarskim trupama za Bačku i Baranju, ali protiv hrvata, koji su ratovali na austrogarskoj strani,  borbe su se vodile i sa bugarskim komitama i albancima u Južnoj i Staroj Srbiji… i to moramo da znamo. Pre tri godine kada je bio jubilej stogodišnjice 2018. od završetka Velikog rata, taj sraman čin

Juriš koji niko nije mogao da zaustavi!

Dan kada je probijen Solunski front je sagledajući sve situacije koje su se odvijale nakon toga bio je od presudnog značaja za slom Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu. Mjesec i po dana srpska vojska je potiskivala neprijatelja i oslobađala zemlju, i omogućila da se srpska zastava ponovo zavijori u Beogradu. Piše: Radko Garčević Dan kada je probijen Solunski front je sagledajući sve situacije koje su se odvijale nakon toga bio je od presudnog značaja za slom Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu. Mjesec i po dana srpska vojska je potiskivala neprijatelja i oslobađala zemlju, i omogućila da se srpska zastava ponovo zavijori u Beogradu. Na današnji dan prije 103

20.000 SPLIĆANA I NAVIJAČA HAJDUKA dočekalo 1918. srpsku vojsku na Rivi

„Dobro nam došli nepobjedivi sokolovi naši! Dobro nam došli osloboditelji naši, ponosni naš cvijete, najljepši i najmiliji. Blagosloven bio čas kada vas vidjesmo. Blagoslovena vam svaka stopa bila!“ reči su kojima je splitski gradonačelnik dr Josip Smodlaka dočekao na Rivi 2. bataljon 13. pešadijskog puka Timočke divizije 20. novembra 1918. godine. Jedna od najtežih decenija u modernoj istoriji Srbije – ona druga u XX veku – krunisana je velikom pobedom probijanjem Solunskog fronta, oslobođenjem okupirane zemlje i pripajanjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba, formirane krajem 1918. godine na južnom tlu raspale Austrougarske monarhije, te formiranjem Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Simbolično, kruna tog ujedinjenja bio je ulazak trupa Srpske vojske

Solun: Priznanje „Majka Srbija“ čuvaru Zejtinlika Đorđu Mihailoviću

Ministar spoljnih poslova je rekao da je Mihailović izuzetno važan za Srbiju kao čuvar srpskog sjećanja. Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković i direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon uručili su juče u Solunu priznanje „Majka Srbija“ čuvaru vojničkog groblja na Zejtinliku Đorđu Mihailoviću. Selaković je rekao da je Mihailović izuzetno važan za Srbiju kao čuvar srpskog sjećanja i mjesta koje svjedoči šta se srpskom narodu dešavalo i kroz šta je prošao da bi danas bio slobodan, živio u Srbiji i čuvao svoju suverenost. On je naveo da je priznanje Mihailoviću uručeno na dan kada je potpisano primirje u Prvom svjetskom ratu, što je

Premijerno prikazivanje filma „Sedam hiljada duša”

U Svečanoj sali Doma Vojske Srbije, u četvrtak 11. novembra 2021. godine u 19 časova, premijerno će biti prikazan film „Sedam hiljada duša” reditelja Sanjina Mirića. „Sedam hiljada duša” je dokumentarno-igrani film o stradanju srpskih i ruskih vojnika i civila interniranih u austrougarske logore Jindrihovice i Broumov, na teritoriji današnje Češke Republike. Ovi logori su imali oko 500 objekata, u kojima je bilo 60.000 ratnih zarobljenika. Izuzetno teški uslovi rada, bez jela, obuće i odeće, zima i zarazne bolesti, uticali su da ne preživi ogroman broj Srba. U Jindrihovicama se nalazi mauzolej u kojem su ostaci 7.100 srpskih i 189 ruskih žrtava. To je druga najveća srpska grobnica na svetu.

ZASTAVE NA KUĆAMA, ĆIRILICA U ZAKONU: Parlamenti Srbije i RS usvojiće propis o nacionalnom pismu

Srbija i Republika Srpska obeležavaju danas Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave centralnom manifestacijom u Beogradu, ali će trobojke biti istaknute širom gradova gde ima naših ljudi. Sa Kalemegdana će se oko 17 časova čuti počasna artiljerijska paljba. Na Trgu Republike građani će moći da vide defile “ustanika” i konjice i nastup kulturno-umetničkih društava. Trubači i konjica biće i na Slaviji. Sviraće Marš na Drinu. Kod Vlade Srbije planiran je program tokom kojeg će komandir konjičke jedinice predati raport “vojvodi Živojinu Mišiću”. Građani će se iz ovih pravaca slivati ka Savskom trgu, gde će, kod spomenika Stefanu Nemanji, biti gardisti sa pukovskim zastavama uz nalet helikoptera. Posle himne “Bože

VLADIMIR DIMITRIJEVIĆ: CARSKI MUČENICI – SVEDOCI HRISTOVI

Godine 1918, u noći između 16. i 17. jula, boljševici su u Ipatjevskom domu u Jekatrinburgu umučili Carsku Porodicu Romanovih. Ruska Zagranična Crkva ih je kanonizovala 1983, a Moskovska Patrijaršija 2000. godine. Time je Crkva potvrdila da svetost poslednjeg pravoslavnog cara u istoriji: prvi je bio ravnoapostolni Konstantin, a potonji Nikolaj Mučenik. Kakvi su  bili oni koje je Gospod udostojio mučeničkog venca? DOBROTA I PROSTOSRDAČNOST Car Nikolaj je nastojao da bude Car po ugledu na Hrista, Krotkog i Smirenog Cara nad carevima. O njemu je general Diterihs pisao: „Gospodar je bio uman čovek, obrazovan i veoma načitan. On je vladao ogromnim pamćenjem, posebno imena, i bivao je neuobičajeno interesantan sagovornik.

POTRESNA PORUKA SRPSKOG MINISTRA: Neko tvoj ti je zapalio sveću – Bog da ti dušu prosti (FOTO)

“1914-1918 Rajfensdorf preko 8.000 Srba, Mauthauzen preko 8.000 Srba, Ašah preko 5.300 Srba… Koliko li bi dece izrodili da su mogli da požive?! Najstariji brat moga dede Vilotije Selaković okončao je svoj 37-godišnji život preko 1050 km od rodnog Zlatibora 15. marta 1916. godine nadomak Ašaha u Gornjoj Austriji. Ali činjenica da smo mi, potomci njegove braće Velimira, Dragutina i Dragoljuba živi, da slavimo slavu, da rađamo decu, da govorimo srpskim jezikom i da se borimo za našu Srbiju sećajući se njega i Radoša, koji počiva u Tunisu, svedoči da je život neprestana borba, jer je Hristos pobedio smrt! Srbija se danas razvija i napreduje, ona se izgrađuje i obrazuje

Ponosna sam što pripadam ovom pobedničkom narodu

Danas obeležavamo Dan primirja u Prvom svetskom ratu. Dan kada je Nemačka 1918. potpisala kapitulaciju, u Srbiji se ponovo slavi od 2012. godine. Autor: Đurđica Dragaš Sada je i zvanično državni praznik dok se u Kraljevini Jugoslaviji samo obeležavao kao dan kad je sklopljeno primirje i time otvoren put konačnom kraju rata i potpisivanju Versajskog mira krajem juna 1919.godine. Neki istoričari smatraju da, u državi koja je ujedinila pobednike i one koji su bili s druge strane, nije bilo poželjno slaviti pobednički put srpske vojske pa tako ni ovaj dan. Posle Drugog svetskog rata, Dan primirja izbrisan je iz kalendara važnih događaja i praznika. Veličale su se neke druge pobede,

Skandal: Ležaljke, suncobrani pored Plave grobnice

Počasni konzuli Srbije i Rusije traže da se sa ostrva Vido pod hitno ukloni plaža koja je formirana u luci, na mestu gde počinje prilaz Spomen-kosturnici srpskim vojnicima iz Prvog svetskog rata. Ležaljke i suncobrane pored Plave grobnice postavio je restoran koji je u vlasništvu američkog lanca hotela. Ležaljke su postavljene u samoj luci, na mestu gde se iskrcavaju hodočasnici koji žele da se poklone senima predaka, ispod srpske i grčke zastave pored spomenika koji je srpskim stradalnicima podigao grad Kruševac, inače pobratim Krfa. Kupači koji verovatno i ne znaju da uvala pored ove krije kosti više od 4800 srpskih vojnika koji su umrli od tifusa i isrcrpljenosti. Željko Popović,

Srpski zarobljenici u Zagrebu 1914.

“Ilustrovani list“ su hrvatske ilustrovane novine koje su izlazile za vrijeme Prvog svjetskog rata, a koje su bilježile događanja vezana za rat i objavljivale fotoreportaže. Novine su izlazile subotom od januara 1914. do decembra 1918. godine, kada mijenjaju naziv u “Osvit“. U broju 41. od 10. oktobra 1914. “Ilustrovani list“ na naslovnoj strani donosi sliku srpskih zarobljenika u Zagrebu, a na jednoj od strana i priču o tome, koju vam prenosimo u cijelosti. SRBSKI ZAROBLjENICI U ZAGREBU Sve češće sretamo u Zagrebu grupe zarobljenih srpskih jadnika što ih pod bajunetom tjeraju u njihova odredišta, dakako u zatvor. To su većinom žene, starci i djeca, dognani s prijeka sa granice, da

Bojanić: Dan primirja ili Dan pobede ili još bolje Dan kapitulacije Austro-ugarske monarhije i Nemačke carevine

Ne mogu a da se ne setim sramnog čina koji se desio prošle godine na stogodišnjicu od primirja u Velikom ratu, u stvari, tačnije i preciznije kapitulacije Austro-ugarske monarhije i Nemačke carevine!!! Tako moram da počnem ovo moje izlaganje. Prvo da se prisetimo šta se to desilo prošle godine… Prođe i taj jubilej stogodišnjice 2018. ali, taj sraman čin mora da se zabeleži i ne sme da se zaboravi… kada je Kosovo* bilo među zemljama pobednicama u Prvom svetskom ratu… e, stvarno velika sramota za tu i takvu Evropu. Ali to i nije mnogo čudno, baš ti isti naši saveznici Francuzi i Englezi su zahtevali da im se sva pomoć

“Nasilje na svakom koraku”

Ubistvo austrijskog nadvojvode Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije je izazvalo nasilne antisrpske demonstracije gnevnih Hrvata i muslimana tog istog dana, 28. juna 1914, i većim delom sutrašnjeg dana. Ovo je dovelo do duboke međuetničke podeljenosti kakva nije zabeležena u dotadašnjoj istoriji. Rulja je usmerila svoj bes ka poslovnom prostoru u vlasništvu znamenitih Srba, Srpskoj pravoslavnoj crkvi, školama, Srpskom kulturnom društvu “Prosvjeta”, koje je imalo svoje prostorije u gotovo svim većim gradovima, bankama i redakcijama srpskih novina. Tokom nasilja u mnogim mestima bilo je i mrtvih. Predveče, 28. juna 1914. godine u Zagrebu je bila nesnosna sparina. Ali to ne sprečava nekoliko stotina Zagrepčana, posle vesti da je u Sarajevu

Dan sjećanja na žrtve genocida nad Jermenima 24. aprila

Francuska će 24. april obilježavati kao Dan sjećanja na žrtve genocida nad Jermenima počinjen tokom Osmanlijskog carstva, odlučio je francuski predsjednik Emanuel Makron. On je tokom večere Koordinacionog savjeta jermenskih organizacija u Francuskoj podsjetio da je Francuska jedna od prvih zemalja koje su osudile “ubilački lov” na jermenski narod u Osmanlijskom carstvu. Pitanje genocida nad Jermenima pitanje je koje je izazivalo redovne sukobe između Turske i članica EU. Francuska je zvanično priznala genocid 2001. godine. Makron je istakao da je o ovoj odluci ranije obavijestio turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, uz napomenu da želi da održi otvoren dijalog sa Turskom. Turska prihvata da su mnogi Jermeni ubijeni u Osmanlijskom carstvu

HRABRA EPSKA PRIČA: Serija “Podmornica” o Drugom svetskom ratu vredna 32,8 miliona dolara

Toni Seint, scenarista serije “Podmornica”. Snimana u Minhenu, La Rošelu, Pragu i na Malti, ova autentična osmodelna serija pripoveda o izborima i preživljavanju, istražujući životne nevolje. NEĆETE zažaliti ukoliko zaronite sa posadom dugo iščekivane serije “Podmornica”, za šta će vam se prva prilika ukazati već večeras, od 21.00, na kanalu Epik drama. Ovo ostvarenje vredno 32,8 miliona dolara, pratićemo ponedeljkom u pomenutom terminu, sa po dve jednočasovne epizode zaredom. Snimana u Minhenu, La Rošelu, Pragu i na Malti, ova autentična osmodelna serija pripoveda o izborima i preživljavanju, istražujući životne nevolje nastale u periodu Drugog svetskog rata, i surovu realnost života tokom tog besmislenog sukoba. Glumačku ekipu čine: Viki Krips (“Fantomska

PJONGJANG ZAHTIJEVA ODŠTETU ZA PRINUDNI RAD KOREJACA

 Delegacija Sjeverne Koreje pozvala je Japan da plati „značajnu odštetu“ za prinudni rad i regrutovanje Korejaca tokom Drugog svjetskog rata i ostalih azijsko-pacifičkih sukoba, javili su južnokorejski mediji. Šef delegacije Sjeverne Koreje Ri Džong Hjok je u rijetkoj posjeti Južnoj Koreji osudio „zločine kojim su prekršena ljudska prava“, pozivajući Japan da iznese u javnost podatke […]

Od genocida do mnemocida

Borba za pamćenje genocida nad Jermenima traje i danas. Za razliku od holokausta, kod kog su prošle godine i decenije dok istina o pokolju evropskih Jevreja nije stigla do svetske javnosti, kod ageta, kako Jermeni zovu katastrofu svog uništavanja, od samog početka nije bilo ničeg nejasnog, nije bilo zataškavanja ni nagađanja. Doduše, 1915. još nije postojao Lemkinov pravni termin „genocid“, ali za ono što se tada događalo bilo je dovoljno svedoka, i oni su to opisali jasnim rečima. Svi su sve jasno mogli da vide, i tek je istorija spuštala veo za velom na čitav događaj i od istorijske istine načinila predmet političkog spora. Kad se Prvi svetski rat završio,

Pilota identifikovali po prstenu: ‘Moj tata konačno putuje kući’

POTRAGA: Posmrtni ostaci Eugenea P. Forda, američkog pilota bombardera, otkriveni su u ljeto 2017., a sad su identifikovani. On je bio jedini oženjeni član posade. Moj brat Richard, koji je umro 2008., kazao mi je: ‘Ako pronađu našeg oca, neka ga pokopaju na vojnom groblju u Arlingtonu’. Želja će mu se sad ostvariti, kazala je Norma Ford Beard (74), kći poručnika Eugenea P. Forda, čiji su posmrtni ostaci pronađeni pokraj Visa. Norma Ford Beard posljedni put je vidjela svoga oca kada je bila dijete. – Vidio me kada je stigao kući na dopust, ali onda se vratio u rat i poginuo. Uopće ga se ne sjećam. Dugo vremena nismo znali

Pariz više nije Grad svetlosti

Crni veo preko istorije – francuska administracija „zaboravila” da oda zasluženu počast Srbiji, koja je tokom Prvog svetskog rata izgubila između 1,1 i 1,3 miliona stanovnika i 62 procenta muške populacije. Zastava Kosova u crkvi Notr Dam, raspored sedenja na centralnoj pariskoj proslavi poslužili su francuskim organizatorima da Dan pobede u Prvom svetskom ratu više liči na dan pobede u kosovskom ratu 1999. Francuski predsednik Emanuel Makron je u impresivnom govoru, jasno ciljajući na Donalda Trampa, koji propoveda američku „izuzetnost”, osudio pokušaje dominacije, opisujući nacionalizam kao „izdaju patriotizma” i pozvao okupljene lidere da ne zaborave lekcije prošlosti. Ispostavilo se da je njegova administracija „zaboravila” da oda zasluženu počast Srbiji, zemlji

Počinje suđenje bivšem stražaru nacističkog logora

U njemačkom gradu Minsteru danas počinje suđenje bivšem stražaru u nacističkom koncentracionom logoru Štuthof /Stutthof/, koji se suočava sa 100 tačaka optužnice koja ga tereti za saučesništvo u ubistvu. Optuženi 94-godišnji muškarac bio je stražar u logoru, nedaleko od poljskog grada Gdanjska, u periodu od juna 1942. godine do septembra 1944. godine. Tužilaštvo je saopštilo da je muškarac iz grada Borken /Borken/ znao da su logoraši brutalno ubijani. Tužilac Andreas Brendel rekao je da se optuženi priključio odredu SS, oružanom krilu nacističke partije, kada je ima 18 godine i da je “omogućio mnoga užasna ubistva”, prenio je DPA. Prema nekim procjenama, u logoru Štuthof ubijeno je više od 85.000 ljudi.

Poljaci traže novac, Nijemci kažu da od toga nema ništa

Poljski predsjednik Andžej Duda ističe da Poljaci još očekuju isplatu reparacije za štetu počinjenu tokom Drugog svjetskog rata, a vladajuća stranka Pravda i solidarnost izračunala je da bi Njemačka morala da isplati oko 700 milijardi evra odštete. Duda za njemački list “Bild” poručuje da za Poljsku pitanje reparacije nije završen proces. Nekoliko dana uoči njemačko-poljskih konsultacija na nivou vlada, Duda je govorio o saznanju bivšeg poljskog predsjednika Leha Kačinjskog da ratna šteta Poljskoj nikada nije isplaćena. To se naročito odnosi na Varšavu, koju je njemačka vojska tokom Drugog svjetskog rata gotovo potpuno uništila. “Riječ je o istini i preuzimanju odgovornosti”, poručuje Duda. On objašnjava da je poljska parlamentarna grupa potvrdila

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala