arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

LINTA: U BLAJBURGU SLIKA I PRILIKA PRAVE HRVATSKE

Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta ocjenjuje da je jučerašnja komemoracija ubijenim ustaškim zločincima u Blajburgu slika i prilika prave Hrvatske. “Blajburg je od dolaska Franje Tuđmana i HDZ-a na vlast 1990. godine postao mjesto gdje predstavnici državne vlasti, Katoličke crkve i stotine hiljada Hrvata dolaze u suštini da izraze tugu zbog propasti NDH, a ne zbog pomena tobože nevinim žrtvama”, naveo je Linta. On je ocijenio da se u Blajbugu revidira istorija i šalje jasna poruka da je genocidna Nezavisna Država Hrvatska /NDH/ bila prava hrvatska država, a ustaše borci za slobodu hrvatskog naroda protiv tobože velikosrpskog hegemonizma i centralizma, saopšteno je iz

Održan prvi parastos posvećen stradalim Srbima Kozare i Potkozarja u logoru Zemun 1942- 1944

U organizaciji Udruženja građana „Jadovno 1941“ iz Banjaluke i Udruženja Kozarčana u Beogradu 11. maja na groblju u Zemunu kod spomenika nad masovnom grobnicom organizovano je molitveno sabranje i parastos za Srbe Kozare i Potkozarja ubijene u koncentracionom logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. Pomen stradalim srpskim žrtvama služio je sveštenik Stevan Mrđa. Prisutnima su se obratili i organizatori ovog skupa predsjednik Udruženja „ Jadovno 1941“ Dušan J. Bastašić , predsjednik Udruženja Kozarčana dr Rajko Srdić i predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta, dok je istorijski čas održao Nikola Milovančev. Kako su objasnili organizatori parastosa, koncentracioni logor Zemun je mjesto na kojima su dovežene žrtve

Aleksandar Nećak: Svaki čovek koji dozna istinu i koji je prihvati, naš je uspeh

Na groblju u Zemunu, u subotu 11. maja. 2019. kod spomenika nad masovnom grobnicom, održan je molitveni skup posvećen Srbima Kozare i Potkozarja, ubijenim u logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. Istoga dana, na Starom sajmištu, Srbima Kozare i Potkozarja, dr Milovan Pisari govorio je o stradanju njihovih bližnjih, rođaka, prijatelja i sunarodnika u Prolaznom logoru Zemun. Naš zajednički neprijatelj je potiskivanje sećanja na ljude i događaje iz mračnog perioda naše zajedničke istorije. Neprijatelji su nam i oni koji decenijama sistematski ne dozvoljavaju da istina izađe iz mraka koji nam oni nameću. Računaju da ako ne mi onda naši potomci, generacije iza nas, neće znati zašto su im preci

Izložba o Kozarskoj Dubici kao mjestu genocida nad Srbima u NDH

Izložba fotografija i dokumenata “Kozarska Dubica – mjesto zločina genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945”, autora Mirka Dimića koji je kustos-istoričar u Spomen-području Donja Gradina, otvorena je sinoć u Gradskoj kući u Subotici. Izložba svjedoči o strašnim stradanjima stanovništva Kozarske Dubice, a za sve zainteresovane održano je i predavanje o temi “Stradanje naroda Potkozarja u vrijeme NDH”, saopšteno je iz Javne ustanove Spomen-područje Donja Gradina. Prema riječima autora, izložba se sastoji iz više dijelova, hronološki je poredana po godinama, a u uvodu govori o osnivanju NDH, donošenju zakonodavstva i ključnim momentima za genocid koji će se kasnije dogoditi. Izložba je u Subotici privukla pažnju velikog broja građana, a

Foto: YouTube Screenshot

LORDAN ZAFRANOVIĆ 40 GODINA KASNIJE: Scene zločina iz autobusa stvarno su se desile na putu ka Popovom polju!

– Moja mater nije išla dalje od Splita, a za života je promijenila osam država! Printscreen Tanjug/Video Tako je 16. decembra 2018. u Beogradu, u Centru za kulturnu dekontaminaciju, obraćanje započeo Lordan Zafranović, otvarajući jubilarnu projekciju svog velikog i osporavanog filma „Okupacija u 26 slika“, a koji je 2018. godine slavio 40 godina od završnog snimanja i prikazivanja pred jugoslovenskom i svjetskom publikom. Film koji je 1978. godine snimio mladi jugoslovenski reditelj, diplomac čuvene praške akademije, uzdrmao je i publiku i stručnu javnost, a državne službe opomenuo na strašne zločine prekrivene prisilom ćutanja. Kao da su svi već bili zaboravili hercegovačke jame, grobna jasenovačka polja, djecu sa Kozare, krvavo more

Molitveni skup Srbima Kozare i Potkozarja ubijenim u logoru Zemun

Na groblju u Zemunu, kod spomenika nad masovnom grobnicom, održan je molitveni skup posvećen Srbima Kozare i Potkozarja, ubijenim u logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. POGLEDAJ VIDEO Molitveno sabranje organizovali su Udruženje “Jadovno 1941” iz Banjaluke i Udruženje Kozarčana u Beogradu. Ovih dana navršava se 77 godina kako su nakon Kozaračke ofanzive, Srbi, većinom žene i djeca sa Kozare, iz Dubice, Međeđe i drugih potkozarskih sela, marvenim vagonima transportovani iz sistema logora Jasenovac u koncentracioni logor Zemun. Tijela ubijenih zakopavana su na zemunskom groblju, a nakon rata bez identifikacije sahranjena u zajedničku grobnicu na jevrejskom dijelu groblja u Zemunu. – U logoru Zemun, u njegovoj drugoj fazi prihvatnog

Sjećanje na ubijene Srbe iz Gline 13. maja 1941.

Juče je u glinskom hramu Rođenja Presvete Bogorodice služen parastos za Srbe iz Gline i okoline starije od 16 godina koje su ustaše uhapsile u noći između 12-og i 13-og. maja 1941 i pobili u obližnjem selu Prekopa. Parastos je služio petrinjski paroh Saša Umićević uz sasluženje Slobodana Drakulića. paroha glinskog. U 12 sati na spomen kosturnici na glinskom groblju u kojoj su sahranjeni posmtrni ostatci glinskih mučenika položeni su vijenci i cvijeće. Podsjetimo, nakon što su u iskopane jame na obali rijeke Gline kod sela Prekopa, ustaše su početkom maja 1941. dovezle leševe Srba ubijenih u Glini, a u noći s 12. na 13. maja isto mjesto iskoristile su

Mati Gerasima sama uz vučjaka služi svom narodu

“Novosti” u manastiru Sveta Ana, u šumi kraj Daruvara u Hrvatskoj, gde živi naša monahinja. U Novom Sadu završila engleski jezik, radila kao prevodilac. Zamonašila se u Grčkoj, posle 12 godina poželela da se vrati Nadomak sela Donja Vrijeska, blizu Daruvara u Hrvatskoj, u šumi, nalazi se pravoslavni manastir Svete Ane iz 15. veka. Ova prelepa gotička građevina do upada Osmanlija pripadala je katoličkom redu Svetog Pavla (pavlinima), da bi je, urušenu i pokradenu, početkom 18. veka obnovili pravoslavni monasi iz manastira Pakre. Danas tu živi mati Gerasima, zamonašena u Grčkoj, koja je, sa blagoslovom mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, iz crnogorskog manastira došla pre godinu dana. Živi sa vučjakom Reom, okružena

Na današnji dan počeo genocid

Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine dao zeleno svjetlo za genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima… Samo u prvih sedam mjeseci ustaške vlasti prekršteno je oko 100.000 pravoslavnih, otvoren konclogor Jasenovac i počele deportacije Srba Ministar unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine propisao “Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju ravnateljstva za javni red”, čime je van zakona stavljeno oko dva miliona Srba i desetine hiljada Jevreja i Roma. Ta naredba iskorištena je kao pravni osnov za genocid koji je uslijedio, a na osnovu nje Srbi su proganjani, ubijani, prekrštavani i protjerivani. Otvoren je koncentracioni logor Jasenovac, ljudi su ubijani bez suđenja i

Papa ima dokaz da je Stepinac znao za užasne zločine ustaša u NDH

Ovaj papa neće pogriješiti, u to treba biti siguran. Mogu ga hrvatski nacionalisti zvati “crvenim papom” iz Latinske Amerike, ali on neće sigurno ništa oko Stepinca prepustiti slučaju Tajni dokument koji otkriva ulogu kardinala Alojzija Stepinca u vrijeme ustaške NDH došao je u ruke pape Franje! Iako u Vatikanu, zasad, ne žele da preciziraju o čemu je riječ, niti ko je poslao ove papire, visoki izvor iz sjedišta Rimokatoličke crkve otkriva „Novostima“ da se o svemu obavješteni samo papa i najuži krug njegovih odanih saradnika. Može se nagađati da li je riječ o jednom ili o više dokumenata, ali i iz poslednje papine izjave o Stepincu jasno je da se

Petrovac: Obilježeno 77 godina od proboja ustaške opsade

U mjestu Biljeg juče je, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske obilježeno 77 godina od proboja ustaške opsade iz koje je spašeno na destine hiljada Srba i partizana. Svečanost je počela na Petrovcu polaganjem vijenaca poginulim žrtvama kod spomenika Vojinu Bakiću i ustanku naroda Banije i Korduna, devastiranog i neobnovljenog, koji, kako je ironično rekao predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, “pokazuje dosadašnji evropski karakter Hrvatske, koja se u EU parlamentu bavi `nutelama`, a ne evropskim vrijednostima”. Pupovac je predložio da se Bakićev spomenik pretvori u muzej, s konceptom prikazivanja svega značajnog u istoriji Korduna, nezavisno od toga da li je riječ o istoriji hrvatskog, srpskog

Linta: Neophodno da skupština usvoji deklaraciju o genocidu NDH

Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta poručio je danas da je neophodno da parlament Srbije donese deklaraciju o genocidu NDH nad Srbima, Romima i Jevrejima tokom Drugog svjetskog rata. Govoreći na molitvenom sabranju za Srbe Kozare i Potkozarja ubijene u koncentracionom logoru Zemun od 1942. do 1944. godine, Linta je naglasio da je neophodno da se Srbija institucionalno bavi kulturom sjećanja. “Krajnje je vrijeme da se u Beogradu osnuje memorijalni centar srpskih žrtava genocida NDH čiji bi jedan od glavnih zadataka bio, ne samo da svjedoči istinu o zločinima, nego i da popiše srpske žrtve”, poručio je Linta, saopšteno je iz Saveza Srba regiona.

Majska likvidacija glinskih Srba 11-13 maja 1941. godine

U Pavelićevoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Glina je ostala bez Srba – a u Tuđmanovoj Republici Hrvatskoj Srbi su ostali bez Gline… Pojedinačna masovna hapšenja i pokolj Srba u Glini, Veljunu i Blagaju počeli su na pravoslavni praznik Đurđevdan, i neprekidno su trajali do 13. maja 1941. godine. Prvi čovek iz Gline koji je doživeo mučeničku smrt bio je Adam Resanović. Neviteški ga je ubio ustaša Joso Vrebac, inače njegov predratni kum. I Rada Ratkovića, takođe glinskog Srbina, i uvažavanog opštinskog beležnika, ubili su njegovi stari poznanici, Šime Naglić i Nikola Lipak – “Čuklje”, ustaški dragovoljci. Ratkovićevo ispresovano telo pronaćeno je na jukinačkoj utrini pod teškim valjkom za kultivisanje oranja sa

POZIV: U Zemunu organizujemo molitveno sabranje za Srbe Kozare i Potkozarja ubijene u logoru Zemun 1942-1944. godine

U koncentracionom logoru Zemun, smještenom od 1941-1944. godine na nekadašnjem beogradskom sajmištu, tada teritoriju Nezavisne Države Hrvatske, počev od maja 1942. godine, ubijeno je prema istraživanjima istoričara, preko 10.000 Srba. Od tog broja, najmanje 6.500 žrtava su bile većinom žene i djeca sa Kozare, iz Dubice, Međeđe i drugih potkozarskih sela. Žrtve su na to mjesto dovežene marvenim vagonima iz sistema logora Jasenovac, počev od 05. maja 1942. godine. Tijela ubijenih, prevožena su konjskim zapregama na zemunsko groblje i tu zakopavana na više mjesta. Poslije rata, tijela su ekshumirana i bez identifikacije sahranjena u zajedničku grobnicu na jevrejskom dijelu groblja u Zemunu. U sredini uređenog memorijala, Savez boraca NOR-a iz

Derventa: Parastos ubijenim u toku dva rata

U dervenskoj mjesnoj zajednici Bosanski Lužani danas je služen parastos i položeni vijenci za 22 poginula borca Vojske Republike Srpske i sedam civila iz odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i za 143 žrtve koje su tokom Drugog svjetskog rata ubile ustaše. Zamjenik načelnika opštine Derventa Siniša Jeftić rekao je da je nad srpskim stanovništvom od 1941. do 1945. godine počinjen stravičan zločin, te da se brojnim ubijenima ne zna ni mjesto gdje su zakopani. – Postoje svjedoci o stravičnim stradanjima Srba u Drugom svjetskom ratu, a ova imena sa ploča su još jedan dokaz. Nema porodice u ovom mjestu da nekoga nije izgubila – rekao je Jeftić. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Derventa

OTVORENA IZBLOŽBA O STRADANjU SRPSKE DJECE U PROTEKLOM VIJEKU

U Domu Vojske u Beogradu otvorena je izložba “Djeca u ratu”, dokumentovano svjedočanstvo o srpskoj djeci kao žrtvama rata u periodu od 1914. do 1999. godine. Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin poručio je da bi ovu izložbu trebalo da vide srpska djeca, da bi razumjela sa kakvim zlom se suočio njihov narod, ali isto tako da je vide i djeca drugih naroda. “Hoću da verujem da nijedno hrvatsko dete, da je videlo prave slike ustaškog užasa u Jasenovcu, ne bi nikada moglo da peva na Tompsonovom koncertu ili da nosi ustašku kapu. Zato, treba se suočiti sa zlom, da bi se znalo protiv čega se treba boriti”, rekao je Vulin.

Obeležje nevinim srpskim žrtvama ustaškog zločina

Spomen-mauzolej na Drini, kod Starog Broda, podsećaće na stravičan pogrom iz 22. marta 1942. Na Starom Brodu, na Drini, kraj starog grada Višegrada, u Republici Srpskoj, privode se kraju radovi na izgradnji Spomen-mauzoleja, posvećenog neviđenoj drami u proleće 1942. godine, kada je iz Sarajeva krenulo 10.000 ustaša s namerom da protera i pobije srpsko stanovništvo. Srpski narod sa područja Sarajeva, Pala, Olova, Klašnja, Sokoca, Han Pijeska, Rogatice i Višegrada, po kazivanju Spasoja Albijanića iz Bijeljine, koji je sa Miodragom Davidovićem Dakom, biznismenom iz Nikšića, dao najveći doprinos da se ovim spomen-obeležjem taj događaj ovekoveči – “u zbegovima je krenuo niz Drinu da bi spas potražio u Srbiji”. PODRŠKA Veliki dobrotvori

Jelena Buhač Radojčić: Još čujem vrisku djece iz Jasenovačkih logora

Osamdesetdvogodišnja Jelena Buhač Radojčić, koja je kao dijete preživjela golgotu jasenovačkog logora, izjavila je Tanjugu da i danas čuje vrisku djece i majki koje su ustaše razdvajale u logoru Stara Gradiška i da su to slike koje ne blijede. Ustaše su tokom Drugog svjetskog rata Jeleni ubile baku, djeda, oca, dva brata i još 80 rođaka, a po završetku rata ona, brat i majka nisu imali gdje da se vrate, jer je porodična kuća u Jablancu bila srušena, a i kuća babe i djeda. Ustaše su 1942. godine u jasenovačkom logoru zaklale njenog četvorogodišnjeg brata Dušana, babu i djeda, zato što nisu željeli da se razdvajaju. Crnokošuljaši su oca Božu

Katolička crkva,ustaše i komunisti bili protiv Srba

Malo poznata uloga Vatikana i Kominterne u Kraljevini Jugoslaviji Srećni li su narodi koji imaju dosadnu istoriju – konstatovao je pre gotovo tri veka francuski filozof i pisac Monteskje, punim imenom Šarl-Luj de Sekonda, baron od Breda i Monteskjea. Bez ikakve sumnje, Srbi ne pripadaju toj kategoriji naroda. U našem prosečnom doživljaju prošlosti stalno smo pred novim iskušenjima i dilemama – da li smo uludo potrošili 20. vek u utopističkom stvaranju jugoslovenske države, ili je to bila istorijska nužnost u ostvarivanju ideje o nacionalnom ujedinjenju srpskog naroda. Pogotovu od njenog raspada, kada su sa društvene scene lagano nestajali čuvari ideologije i istine, i kada su iz prašnjavih arhiva počela da

Lazanski: Hrvoje Klasić i Hrvati hoće da promene istoriju, ali zaboravljaju…

  Gledao sam ovih prazničnih dana malo televizije dragih nam suseda. Pa tako, na HRT 4 nabasah na emisiju koja se bavi revizijom istorije na prostorima bivše SFRJ. Gost je bio uvaženi zagrebački profesor, istoričar dr Hrvoje Klasić. Povod je bila navodna ideja nekih krugova da se u Beogradu podigne spomenik Slobodanu Miloševiću. Iako mislim da bi se taj spomenik, pre svega, trebao podići u Zagrebu. Iako se uvaženi profesor Klasić svojski trudio da ostavi bar privid objektivnosti, iako je malo, onako ovlaš, opalio i po svojima, ipak je zaključak bio da su za sve nesreće, tragedije i ratove na prostorima bivše SFRJ krivi Srbi i Srbija. Tako reče profesor

U porušenom srpskom selu Dvrsnica osvanuo ustaški grafit

U porušenom srpskom selu Dvrsnica, kod mjesta Ravno u Federaciji BiH /FBiH/, na regionalnom putu ispod kuća ispisan je ustaški grafit. Budući da u ovom selu, od prijeratnih 20 kuća, još nijedna nije popravljena i da tamo niko ne živi, bivši mještani vjeruju da je grafit ispisan tokom vaskršnjih praznika. Iz Policijske stanice Ravno nisu mogli da potvrde da li je slučaj prijavljen, prenosi RTRS. Prije tri godine, sličan, ali veći ustaški simbol, iscrtan je traktorom na srpskoj oranici ispod Dvrsnice. Izvor: SRNA

Dodik: Nećemo dozvoliti prekrajanje istorije

Predsjedavajući predsjedništva BiH Milorad Dodik podsjetio je na zlo ustaškog režima i monstrouzna stradanja u Jasenovcu i Donjoj Gradini, prije svega srpskog, ali i svih ostalih naroda. POGLEDAJ VIDEO Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da zločin u jasenovačkim logorima ne smije biti zaboravljen i da je zato srpska država sinonim za slobodu srpskog naroda. – Tek 27 godina obilježavamo ovo strašno stradanje koje se dogodilo prije više od 70 godina u Drugom svjetskom ratu. To govori da se htjelo sakriti strašno stradanje Srba, Jevreja i Roma, među kojima je bilo i 20.000 djece – rekao je Dodik na obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u

Dragoslav Bokan: Strašna je i jeziva hrvatska sudbina

Ma kako možda nekom čudno zvučalo, ja ne mrzim hrvatski narod. I pored svega što danas znam o stradanju moje porodice, ”tamo”; i pored toga što sam, zgrožen i zauvek potresen, saznao toliko toga o užasima kroz koje su prolazili Srbi u hrvatskoj ”tisuću leta sanjanoj” državi, ja nisam nikada zamrzeo ”sve Hrvate”, niti poverovao u to da tamo žive sve od reda vampiri, monstrumi i krvoločne ubice u pokušaju. Pa, nisam lud, ni oboleo od neizlečivog gneva i mržnje. Odrastao sam, delom (preko letnjih ferija), i u maminoj Baniji i tatinoj Lici, pa sam tamo, u školskoj biblioteci u banijskoj Maloj Gradusi, saznavao sve nijanse i važnost borbe Zrinjskih

U nedjelju obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina

U Donjoj Gradini kod Kozarske Dubice u nedjelju, 5. maja, biće održana centralna manifestacija povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini. Obilježavanje počinje u 8.30 časova služenjem Svete arhijerske liturgije u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici. Program će biti nastavljen u Spomen-području Donja Gradina, gdje će u 11.15 časova biti položeni vijenci na grobnom polju Topole. U 12.00 časova na grobnom polju Hrastovi biće služen parastos i pomen žrtvama ustaškog zločina – genocida, a vjerski obred podrazumijeva molitvu – pravoslavnu, jevrejsku i romsku, dok je u 13.00 časova planirano obraćanje zvaničnika. Uoči parastosa

Spisak stradalih Srba Mostara u Drugom svjetskom ratu 1941 – 1945.

Inicijativa za sastavljanje ovoga spiska potekla je od potomaka stradalih Srba iz Mostara u Drugom svjetskom ratu. Spisak, u ovom obliku kakav je trenutno, uredili su članovi odbora za prikupljanje podataka o stradalim Srbima u Drugom svjetskom ratu sa područja Mostara: prof Ranko Čvoro, sveštenik Danilo Boro, Vlado Bulajić, pokojni Nikola Vuković, Rajka Daničić, pokojni Aleksandar Aco Došlo, pokojni Petar Pero Kovačević, Mladen Krnjeušić, pokojni Sreten Lazarević i Gojko Pantić. Značajnu pomoć je pružio i pokojni Radmilo Braca Andrić, kao i mnogi naši mostarci i mostarke širom svijeta koji su nam se javili i dostavili podatke o stradanju svojih srodnika. Što se tiče pisane građe, u izradi ovog spiska su bili

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala