arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Reportaža: Prebilovci, pravoslavni Feniks iznikao iz zločina i pepela

Na mestu na kome je general HVO Janko Bobetko minirao crkvu sa kostima prebilovačkih mučenika nikao je impozantni hram Hristovog Vasksenja. Osveštavajući ga, vladika je rekao: “Dođite ma gde da ste i ma koliko daleko bili, čekaće vas oni, mučenici prebilovački. A sa njima čekaće vas i sam Hristos.” Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 16. septembra 2016. godine. Ima jedno biblijsko mesto u Hercegovini, u blizini mora, u kome se desilo čudo – vaskrsao je život nad strašnom smrću. Prebilovci. Selo iz kojeg su zajedno sa žrtvama iz mnogih drugih sela i mjesta Istočne Hercegovine, ustaše 1941. u jame bacile oko 4000 srpske

Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima

Prebilovci: Izgradnja višenamjenskog sportskog terena

Crkvena opština čapljinska oživjela je inicijativu za izgradnju višenamjesnog sportskog terena u Prebilovcima, u neposrednoj blizini hrama Vaskrsenja Hristovog. Dokumentacija za izgradnju prvog i jedinog sportskog terena i budućeg okupljališta mladih je urađena. http://arh3.rtrs.tv/arhiva/2018/05/28/tvclip028278.mp4 Sportski teren, sa pratećim prostorima, bio bi izgrađen na parceli od oko 2.500 metara kvadratnih i naslanjao bi se na duhovni kompleks. Rekreativni loptaški sport, za mlade, samo je želja. Jovo Reljić, iz naselja Tasovčići, kaže da bi dolazili često na teren, a da se sada okupljaju oko crkve. Procijenjena vrijednost univerzalnog sportskog terena iznosi oko pedeset hiljada maraka. Zemljište je MZ Prebilovci ustupila opština Čapljina. “Načelnik je dao saglasnost za teren, odnosno, prostor na kome

Patrijarh Pavle

Beseda Patrijarha Pavla u Prebilovcima 1991. godine

† Patrijarh Pavle je posle odsluženog parastosa novomučenicima Prebilovačkim, ispred ,,Doma kulture,, (u kome se u leto 1941. godine odigrao krvavi ustaški pir), besedio okupljenom narodu o istinskom smislu stradanja. Beseda je objavljena u celini jer se samo kao takva može ispravno shvatiti, bez prostora za jednostrana i niskim mudrovanjima sklona tumačenja. Neka Gospod upokoji duše naše braće i sestara, koji ne izgiboše kao zločinci i to je jedina stvarna uteha. Da pred Bogom živim onaj ko je čovek uvijek živ, a nečovek je mrtav pred njim i dok gazi po ovome svetu. Ne daj Bože da mi, njini potomci i braća i sestre, da mi ne održimo ime srpsko

Žene iz Prebilovaca

Zločin u Prebilovcima je jedan od najsramnijih događaja u ljudskoj istoriji, ali pošto su žrtve Srbi sve se brzo zaboravilo

77 godina od ustaškog zločina u selu Prebilovci Ustaški zločin nad srpskim narodom u selu Prebilovci u Hercegovini je bez primera i jedan je od najgorih i najsramnijih događaja u ljudskoj istoriji. Da pripadaju nekom drugom narodu, Prebilovci bi bili poznati i poštovani u celom svetu i zaštićeni u svakom pogledu, poput Aušvica, Hirošime, sela Lidica u Češkoj… Ovako, pošto su srpski, zaboravljeni su i zapostavljeni od svih, nažalost i od samih Srba. Većini žrtava nacizma i fašizma iz Drugog svetskog rata obezbeđeno je poštovanje i zaštita. Postoje posebni muzeji posvećeni njima gde im svetski državnici i druge značajne ličnosti ukazuju poštovanje. Na međunarodnom nivou postoje posebni dani posvećeni ovim

Izlozba_prebilovci_01.jpg

O, sram i grdoba

Našavši se u obruču mnoštva ustaša, Prebilovčani nisu oklijevali. Većina odraslih muškaraca se razbježala i posakrivala. Rulja se sručila u selo. Vidjevši da su muškarci većinom umakli, ustaše su u školu sakupile žene, djecu i starce. Od ukupno njih 414, bilo je 249 djece i 91 djevojka. Još prvih dana aprilskog rata, obezglavljene i razbijene jedinice jugoslovenske vojske u Hercegovini sretale su se na desnoj obali Neretve, gotovo na svakom koraku, sa pripadnicima Seljačke zaštite koji su im oduzimali oružije prijeteći smrću. Zaustavljali su i vozove, naročito u Čapljini, razoružavajući vojnike koji su se vraćali kućama ili su bezglavo lutali, ne znajući kuda će. U Mostaru i Čapljini je došlo

Dani sjećanja: U Prebilovcima održan istorijski čas (VIDEO)

Manifestacija „Dani sjećanja“, posvećena stradanju srpske djece u ratovima u 20. vijeku, biće završena večeras u Istočnom Novom Sarajevu, akademijom „Djecu vam neću oprostiti“. Akademiju organizuje Osnovna škola „Sveti Sava“ iz Istočnog Novog Sarajeva, u znak sjećanja na 111 poginulih djevojčica i dječaka Srpskog Sarajeva. Za gimnazijalce iz Trebinja, u Prebilovcima je održan istorijski čas. Prebilovci su najstradalnije selo u srpskoj istoriji i kada se na takvom mjestu govori o zločinu koji su počinile ustaše 1941. godine, onda učenici lakše shvataju i istorijski i geografski kontekst. Kroz kratku radionicu, u kojoj se prelazi barijera između učenika i predavača, mogli su da nauče više o stradalnoj sudbini svojih vršnjaka tokom ratova

Prebilovci

Pljačka i pustošenje Prebilovaca: Šta piše u Zemljišnim knjigama Opštinskog suda u Čapljini

SND Prebilovci objavljuje javno dostupan dokument – popis iz Zemljišne knjige opštinskog suda u Čapljini KP Kravarica – Crno Brdo u KO  Prebilovci. Ovaj dokument potvrđuje da je zemljište kolektivno vlasništvo i nasljeđe žrtava ubijenih 1941. godine u hrvatskom genocidu. Mehanizacija koja je 1992. rušila hram, uništavala srpske kuće i kosti žrtava sada razara zemljište, prirodnu okolini i ništi vjekovima građeno biće sela Prebilovci. Priložene fotografije jasno pokazuju da je vitalni prostor sela raskopan, djelom pretvoren u privatne plantaže, dok su vjekovni atarski putevi presječeni, a pristup imanjima onemogućen. MILENKO JAHURA, PREDSJEDNIK SND PREBILOVCI  ZEMLjIŠNA KNjIGA OPŠTINSKOG SUDA U ČAPLjINI KP KRAVARICA – CRNO BRDO u KO Prebilovci stanje suvlasništva sa

zitomislic.jpg

Beseda posle opela prepodobnomučenicima Žitomislićkim 1991. – † Patrijarh Pavle i † mitropolit Vladislav

Osam prepodobnomučenika manastira Žitomislić: Konstantin (Vučurević), jeromonah i nastojatelj manastirski, Dositej (Vukićević), jeromonah, Makarije (Pejak), jeromonah, Vladimir (Čejović), protođakon iz Mostara, Mladen (Šaran), iskušenik, Obren (Okiljević), iskušenik, Marko (Prodanović), bogoslov i Branko (Bilanović), bogoslov, 26. juna 1941. pozvani su od ustaških vlasti na desnoj strani Neretve, da se jave u ustaški tabor. Otišli su svi, koji su činili manastirsko bratsvo i oni koji su se tu zatekli, mirno i naivno, kao jaganjci na klanje, ne pomišljajući na prevaru i okrutni zločin. Mučeni su od ustaša i potom odvedeni do jame Vidonje, u brdu iznad Neretve. Tu su živi bačeni i na njih je nabačeno kamenje. Jama poslije rata nije bila

sinisa_nadazdin.jpg

Tragedija Prebilovaca je biblijskih razmjera

U Svetom Pismu zapisan je, između ostalog, događaj u kome Bog proroku Jezekilju pokazuje u viziji dolinu prekrivenu starim, isušenim skeletima. Na Božje pitanje šta misli da li stare, isušene kosti mogu oživjeti, prorok Jezekilj odgovara: “Ne znam Gospode, Ti znaš”. Na to Bog izli svog Duha i kosti počese da se vraćaju u žvot, na njih se vratiše žile, zatim meso i koža, a na kraju i život. Isto ovo pitanje moglo bi se postaviti svima nama, s tim što bi u našem slučaju glasilo: Može li se život vratiti u Prebilovce? Priča o Prebilovcima, kao i ova priča iz Svetog Pisma, je neraskidivo vezana za krv i kosti

Uništavanje Spomen hrama i moštiju prebilovačkih novomučenika

Uništavanje Spomen hrama sa kriptom, sarkofagom i kostima hiljada žrtava hrvatskih zločina, kao i seoskog groblja i naselja Prebilovci je bilo dio zločinačkog plana koji koji je ostvarivan u ratu protiv Srba na prostoru bivše Jugoslavije u poslednjoj deceniji 20. vijeka. To potvrđuju i memoari ratnog zločinca Janka Bobetka, objavljeni pod naslovom „Sve moje bitke“, a posebno zapovjest za napad na Prebilovce i hvalospjevna deseteračka pjesma nepoznatog autora, objavljeni u ovoj knjizi.Taj rat se nastavlja i traje i danas samo  drugim sredstvima i usmjeren je protiv  nevinih žrtava srpskog naroda..  Prebilovački mučenici, dva puta ubijani, i dalje su ratna meta, sada preko prikrivanje istina i njegovanja zaborava žrtava. Time bi

Prebilovci

Hercegovci u Srbiji: Prebilovce proglasiti za Memorijalni centar

– Njegovoj Svetosti Patrijarhu Srpskom Irineju – Predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću – Predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku – Članu predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću – Predsedniku Vlade Republike Srpske Željki Cvijanović – Episkopu zahumsko-hercegovačkom Grigoriju Predmet: Podrška i pomoć mnogostradalnom i ugroženom selu  Prebilovci u Hercegovini Prebilovci su staro srpsko selo u Hercegovini, na obodu doline Neretve, u sastavu  opštine Čapljina. Svima vama dobro je poznato da je riječ o najstradalnijem selu u Drugom svetskom ratu u Evropi i predstavlja  jedan od najvećih simbola stradanja Srba u genocidu zločinačke NDH. Prebilovci se nalaze u jednom od najstradalnijih područja – Donjoj Hercegovini, gde je srpski narod  skoro potpuno istrebljen ustaškim genocidom u

Prilog BN Televizije o stradanju Prebilovaca /materijal iz 2008./

Posmrtni ostaci 600 mrtvih u Prebilovcima, kao i ostaci drugih Srba iz Čapljine, opštine Stolac i drugih oblasti (po nekim računicama oko 3.000 ljudi, a posmrtni ostaci su prikupljeni u oko 120 drvenih sanduka) izvađeni su iz jame Šurmanci 1990. godine i sahranjeni u novoizgrađenu crkvu u Prebilovcima. Nažalost, u junu 1992, crkva je srušena i svi ostaci su pretvoreni u prašinu i pepeo. To je učinjeno od strane pripadnika HOS-a, HVO-a i redovne hrvatske vojske. Izvor: BN Televizija Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 18. januar 2012. godine.

Pribilovci, gradnja parohijskog doma Foto: RTRS

Apel za pomoć Hramu vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima da dobije parohijski dom

U porti Hrama vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima, počela je izgradnja parohijskog doma. Ideja je da taj objekat bude dio manastirskog kompleksa koji će biti građen u ovom svetom, hercegovačkom selu. Radovi se finansiraju donatorksim sredstvima, a za završetak je potrebno oko 150.000 maraka. Za Prebilovčane parohijski dom je mnogo više od konaka u kome bi se okupljali i dočekivali posjetioce. Svaki novi kamen i građevina za njih su i izgradnja života u najstardalnijem mjestu, ispunjavanje zavjeta ubijenim precima- Svetim mučenicima prebilovačkim. Ideja o izgradnji doma potekla je još dok se gradio Hram vaskrsenja Hristovog. Kao što se i hram gradio donatoriskim sredstvima i za prve radove na konaku stigle su

Zaključci sa sastanka Hercegovaca u Srbiji i Eparhije ZHIP: Sačuvajmo srpsko ime i zemlju u dolini Neretve

U Beogradu je 8. februara 2018. godine održan sastanak predstavnika hercegovačkih udruženja u Srbiji sa delegacijom Eparhije ZHIP. Portal Slobodna Hercegovina objavljuje zaključke sa tog sastanka. Zaključci povodom održanog sastanka Koordinacionog odbora hercegovačkih udruženja u Srbiji i zamenika Episkopa ZHiP protojereja stavrofora Radivoja Krulja, sa nadležnim sveštenicima održanog 08.02. 2018. u Beogradu sa sledećim dnevnim redom: 1. Srbi u Hercegovačko – Neretvljanskom i Zapadno – Hercegovačkom kantonu FBIH – stanje, položaj, potrebe, problemi u zaštiti njihovih prava, imovine, očuvanja identiteta, zaštita srpskih kulturno – istorijskih dobara, potreba podrške i pomoći itd. 2. Trajno i dostojno obeležavanje memorijala Prebilovci i drugih stratišta i jama, gde je stradao Srpski narod 3. Obilježavanje

Prebilovci kao vrednost i svetinja

STAV SND PREBILOVCI Po svemu što ih obeležava Prebilovci su posebna, višeznačna, vrednost srpskog naroda i trebalo da budu u rangu Vida, Zejtinlika, Šumarica, Ćele Kule, i drugih, sličnih mesta. Oni zaslužuju da se novim ili hercegovačkim Vračarem. Zbog toga bi trebalo da budu obnovljeni, zaštićeni i sačuvani kao živo selo, kulturno.spomenik i memorijalno područje, etno-park i park-prirode. Za sve to postoje razlozi i uslovi. Ovde ne treba objašnjavati zašto trenutno nemaju pažnju kakvu zaslužuju, što su prepušteni nekažnjenom uništavanju i zaboravu. Nažalost, slična je sudbina i mnogih drugih vrednosti ovoga naroda, ali to nije opravdanje za dalju pasivnost i mirenje sa postojećim. Potpuna i autentična obnova Prebilovaca Prebilovce treba

Predsjednik SND Prebilovci Milenko Jahura

Milenko Jahura: Dan nakon osveštanja Hrama Vaskresenja, Prebilovci su pali u zaborav (VIDEO)

Predsjednik SND Prebilovci Milenko Jahura bio je gost u emisiji „Gnosa“ na TV Most kod autora Luke Balja. Jahura je u emisiji govorio o nekulturi zaborava, istoriji i mučeničkom staradanju Prebilovaca, ali i o problemima u kome se danas nalazi ovo selo tvrdeći da je opstanak ugroženiji nego ikad. On je ukazao da se danas u Prebilovcima otima najvitalnije zemljište, ali niko nije spreman da pomogne SND Prebilovcima u nastojanju da se mučeničko selo zaštiti i obnovi. Jahura je u emisiji podsjetio da su donjohercegovački mučenici upisani u Kalendar SPC na prijedlog SND Previlovci, ali da danas ovo društvo ne nailazi na razumjevanje kod hercegovačkog vladike. Gost emisije Gnosa pričao

Linta traži pomoć RS i Srbije: Ne smijemo ćutati nad pravnim nasiljem koje se sprovodi nad mučeničkim Prebilovcima

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta smatra da je nedopustivo ćutati nad pravnim nasiljem koje sprovodi opština Čapljina i njen načelnik Smiljan Vidić na prostoru mučeničkih Prebilovaca. Linta je istakao da je u  ratu 1992- 95, i poslije njega,  srpsko stanovništvo u opštini Čapljina po treći put u istom vijeku  teško postradalo  od istih neprijatelja. Ubijeno je oko 2,5% nedužnih Srba, mnogi su preživjeli strashovitu torturu i ponižavanje u hrvatskim logorima  Dretelj, Lora i desetinama drugih. U junu 1992, poslije povlačenja JNA, svo srpsko stanovništvo sa lijeve obale Neretve je bilo protjerano, sva njegova imovina i spomenici kulture su uništeni ili opljačkani što se može kvalifikovati kao etničko čišćenje.

SPCO Čapljina i parohija čapljinska u Šematizmu Mitropolije iz 1900.

Šematizam Mitropolije hecegovačko –zahumske, objavljen u Mostaru 1900. i Spomenica Eparhije hecegovačko – zahumske iz 1928. godine, takođe u Mostaru su dragocijena izdanja, koja su toliko nedostajala. Sačuvana su i pored svih zločina nad našim narodom i njegovom kulturom, razaranja, pljački i paljevina i pojavila se njihova kopija na internetu u PDF formatu. Ona su važni svjedoci našeg postojanja i trajanja na zemlji na kojoj smo pretrpjeli genocid 1941- 45, i genocidno etničko čišćenje 1992- 95. Istovremeno pouzdana su osnova za sagledavanje domašaja ta dva strašna događaja. Istorija naše crkve je i istorija našeg naroda. Iz ovih knjiga možemo da saznamo mnogo toga iz prošlosti Hercegovine, kao šireg zavičaja, ali

Turski defter iz 15. vijeka: Čapljina je srpska zemlja od davnina

Čija je Donja Hercegovina, posebno Čapljina i okolina , najbolji odgovor su dali Turci kada su je osvojili u drugoj polovini 15. vijeka. Taj odgovor je sačuvan upravo u prvom defteru 1474-77.godine, u popisu mezri Počiteljske nahije, Čapljine, Dretelja i Bivoljeg Brda u kome odavno ne žive pravoslavni Srbi: „ To su srpske zemlje od davnina u posjedu Vladislava i njegovog sina kneza Heraka“! Imena seljaka, ratara i stočara, pomenuta u defteru su, redom, najčistija srpska narodna imena. Muslimana tada nije bilo u okolini izuzev pojedinačnih slučajeva (Bitunja kod Stoca i Žabica kod Ljubinja). IZVOR: SND PREBILOVCI Izvor: Slobodna Hercegovina

sveti-velikomucenici_prebilovacki.jpg

Selo Prebilovci u Hercegovini – srpska Golgota dvadesetog veka

Od 64 miliona ljudi, koliko je u celom svetu stradalo u Drugom svetskom ratu, na srpski narod otpada više od jednog miliona. Prema njegovom ukupnom broju, samo su Jevreji stradali gore od nas. Da podsetimo, u Prvom svetskom ratu Srbija je od 4.500.000 stanovnika izgubila 1.200.000, što je tada bilo 56,7 procenata muškog stanovništva. Koliko bi danas bilo Srba da se ovo nije desilo? Koordinate 43° 06′ 36″ SGŠ i 17° 41′ 60″ IGD, su na prvi pogled kao i svake druge. Međutim, ove koordinate na karti pokazuju jedno malo mesto sa burnom istorijom i mnogo stradanja. Vihor smrti više puta je opustošio ovo selo – Prebilovce. Avgusta 2012. smo

Mnogoja ljeta Pavle Bulutu: Najstariji Prebilovčanin proslavio 90. rođendan!

Najstariji Prebilovčanin, i jedini preostali koji su 1941. preživeli genocid NDH u tom selu proslavio je na Mitrovdan svoj 90. rođendan sa sa svojim bližnjim iz porodice (bratić, bratičine, unuci, snaha od bratića i prija). Sa njima su radost podelili i predstavnici udruženja Srpsko nacionalno društvo Prebilovci Milenko Jahura, Vojo Babić, Jagoda Ekmečić Savić, Milan Bekan, Žarka Ekmečić Milanović i Milena Ekmečić, udova pok. profesora akademika Milorada Ekmečića. Radosni što se njihov doajen i prvi od 12 osnivača uspešno oporavio od nedavne operacije i ponosni što je čio i veseo ušao u desetu deceniju života. Na rođendanskoj torti je bio Hram u Prebilovcima čijoj prvoj gradnji i potonjoj obnovi (posle vandalskog rušenja

Jovica Vlačić

Jovica je rođen na jedan od najkrvavijih Vidovdana u srpskoj istoriji

VJEČNAJA PAMJAT + J O V I C A     V L A Č I Ć Klepci, 28.6.1941 – Beograd, 5.11.2017. Prebrzo,a za sve nas koji smo ga poznavali i prerano , napustio nas je naš Jovica Vlačić, jedan od 12 osnivača udruženja Srpskog nacionalno društvo Prebilovci  iz Beograda. Jovica je rođen na jedan od najkrvavijih Vidovdana u srpskoj istoriji, u Klepcima kod Čapljine, gradića po čijim je mostovima i ulicama, rijekama i jamama tada tekla krv srpskog naroda,  koji je čist i nevin vođen na ljudske klanice. I on je odmah, kao beba došao pod udar duhovnog i fizičkog terora komšija katolika i njihovog predvodnika popa Ilije Tomasa. 

Prebilovčani objelodanili dokaze o vlasništvu nad svojim atarom: Zašto načelnik Čapljine krije ugovor sa Jurkovićem?

Načelnik opštine Čapljina je ozbiljan čovjek na visokoj i odgovornoj funkciji,  na osjetljivom prostoru u  regionu. U njegovom ponašanju,  u slučaju iznajmljivanja zemlje u Prebilovcima,   ne vidim ni ozbiljnost,  ni odgovornost, ni racionalnost. Umjesto da ide ka relaksaciji situacije i njenom logičkom riješavanju u korist zakonitosti, činjenica, pravde i cjelishodnosti, Vidić i dalje  ide ka  zatezanju odnosa i komplikovanju svega do neslućenih razmjera, u skladu sa ciljem koji je postavila hrvatska politika u vezi Prebilovaca. Njegov odgovor je demonstracija sile i nadmjenosti, pravi prkos činjenicama i logici, po sistemu: „Hoćemo  i može nam se!“ Nije ga briga što je dokazano da je prošle godine govorio tolike neistine u vezi ovog

Predsjednik Srpskog nacionalnog društva "Prebilovci" Milenko Jahura podsjetio je da su Prebilovci najstradalije selo u Evropi u Drugom svjetskom ratu.

Vratiti zemljište u Prebilovcima stanovnicima sela

Predsjednik Srpskog nacionalnog društva /SND/ “Prebilovci” iz Beograda Milenko Jahura zatražio je danas od načelnika opštine Čapljina Smiljana Vidića da javnosti objasni kako je zemlju koja je u vlasništvu 232 srpske porodice iz Prebvilovaca izdao trećim licima na 99 godina, te stavi van snage te ugovore i zemlju vrati selu i njegovim stanovnicima. “Pozivam vas da javnosti i nama predočite pravu sadržinu ugovora opštine sa Ivanom Jurkovićem iz Višića”, navodi Jahura u otvorenom pismu načelniku opštine Čapljina Smiljanu Vidiću. Jahura ističe da opština prebilovačko zemljište nije iznajmili samo jednom `domicilnom Prebilovčaninu`, kako je načelnik ranije navodio, već i Ivanu Jurkoviću iz Višića. “On je dobio mnogo veću površinu najkvalitetnijeg pašnjaka.

Pre­bi­lo­vač­ke žr­tve su da­le­ko od po­li­tič­kog pre­pu­ca­va­nja

U po­le­mi­ci sa Bo­ri­sa­vom Jo­vi­ćem o Osmoj sed­ni­ci CK SK Sr­bi­je, advo­kat Ra­do­je Ste­va­no­vić je kao po­gub­ne po­sle­di­ce re­zul­ta­ta te sed­ni­ce na­veo i „za­stra­ši­va­nje mu­sli­ma­na i Hr­va­ta ot­ko­pa­va­njem i no­še­njem srp­skih ko­sti­ju po­red nji­ho­vih ku­ća”. Te­za da je eks­hu­ma­ci­ja po­smrt­nih osta­ta­ka žr­ta­va usta­ških zlo­či­na iz ma­sov­nih grob­ni­ca u kra­škim ja­ma­ma i nji­ho­vo sa­hra­nji­va­nje po pra­vo­slav­nom ob­re­du bi­lo opa­sna sub­ver­ziv­na ra­bo­ta usme­re­na na pod­ri­va­nje mi­ra u biv­šoj Ju­go­sla­vi­ji ni­je no­va.  Po­što kao advo­kat si­gur­no zna da ne­ki za­klju­čak vre­di sa­mo ako je za­sno­van na či­nje­ni­ca­ma, za­i­sta je upit­no na ko­jim či­nje­ni­ca­ma Ra­do­je Ste­va­no­vić za­sni­va svo­ju tvrd­nju o za­stra­ši­va­nju mu­sli­ma­na i Hr­va­ta. Pre­ma pre­su­di Okru­žnog su­da u Mo­sta­ru, iz ok­to­bra 1957. go­di­ne,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala