arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

KALENDAR GENOCIDA NDH U HERCEGOVINI, 8. JUN: Užas Kapavičke jame i zločin u Izgorima

Hrvatske vlasti su početkom juna 1941, započele plansku lividaciju Srba u istočnoj Hercegovini kako bi se riješili buntovnog epskog srpskog elementa prema crnogorskoj granici i kako bi uvukli muslimane u zločine i time ih vezali za NDH, a suprotstavili ih Srbima i izložili ih tako srpskoj eventualnoj srpskoj odmazdi. Mora se reći da su se muslimani u velikoj većini prihvatili uloge koju im je za njih Zagreb odredio. Ljubinjski srez Od 3. do 8.juna ustaško vođstvo u Ljubinju na čelu sa Leom Togonalonm, koje je na raspolaganju imalo masu hrvatskih ustaša iz Popova polja i muslimana iz Ljubinja i okoline, uspjelo je u selima Kapavici, Pocrnju, Rankovcima, Vlahovićima i Ubosku

Banković: „Pokolj“ – termin za genocid nad Srbima u NDH 1941-1945

U junu 2018. godine, u Banjaluci, Skupština udruženja Jadovno 1941. usvojila je odluku da se „zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao Pokolj“. Kao jedan od navedenih razloga je taj što se Srbi još od kraja Drugog svetskog rata nisu terminološki odredili prema genocidu koji je počinjen u Nezavisnoj Državi hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. Piše: Ms Vladimir Banković Nakon što se pojavila odluka Skupštine ove organizacije počela su razmatranja i diskusije da li je „Pokolj“ pogodan termin za genocid nad Srbima. Tokom duge istorije čovečanstva, ono što je čuvalo nit jedne civilizacije, naroda ili nacije su događaji ili

Danas se slavi Sveti Vukašin Novomučenik Jasenovački i Klepački

Ovaj Pravoslavni Srbin, Novomučenik iz Jasenovca, rodom je iz hercegovačkog sela Klepci, koje se nalazi na istočnoj obali Neretve (naspram Čapljine), gde je ranije bila stara crkva Sv. Apostola Luke, s početka 16. veka, zadužbina čuvenih srpskih pravoslavnih crkvograditelja Hrabrena-Miloradovića, a od 1857. g. je obnovljena kao crkva Preobraženja Hristovog (koju su Hrvati 1992. g. srušili do temelja, kao i celo selo Klepce). Bio je rodom od familije Mandrapa, i zvao se Vuksan-Vukan-Vuk, VUKAŠIN. Treba da je rođen negde krajem 19. veka, najverovatnije u svome selu, ali je rano otišao i radio u Sarajevu, pa ga se zato preživeli ustaški genocid nad Srbima 1941-45. g. Klepčani malo sećaju, dok ga

Ivan Jovanović – Crni: Ustaša jamar i Titov partizan

Ime mu je među oko 1600 ustaša- katolika poginulih „za hrvatsku slobodu“ na spomeniku u Čapljini, podignutom 2002. godine Ivan Jovanović – Crni Polupismeni seljak, ustaša jamar, mučitelj i masovni ubica, monstrum iz Šurmanaca u katoličkoj župi Međugorje, glavni ubica prebilovačkih majki i njihove dece i hiljada drugih Srba, završio je Drugi svetski rat kao Titov partizan u Žumberačkoj brigadi! U nju je stupio u maja 1945. posle zarobljavanja kod Celja i ostao do demobilizacije 3.jula 1945! Jovanović je ovu činjenicu iz svoje biografije ispričao 4. 10. 1956, isledniku Ahmetu Alečkoviću, kao okrivljeni u Istražnom otsjeku Mostar Državog sekretarijata za unutrašnje poslove BiH (zapisnik 463/56). Ivan Jovanović je rođen 1902,

Pavle Bulut u Subotici na donatorskoj večeri posvećenoj Prebilovcima (FOTO: Slobodna Hercegovina)

PAVLE BULUT USNUO U GOSPODU: Odlazak posljednjeg svjedoka srpskog stradanja u Prebilovcima

Preminuo je Pavle Bulut (96), poslednji Prebilovčanin koji je svjedočio strašnom ustaškom zločinu 1941. godine. Sahrana će biti obavljena u ponedjeljak 20 februara 2023. godine u 12.30 na Centralnom groblju u Beogradu, a opelo će početi u podne. Pavle Bulut je jedan od osnivača i prvi predsednik skupštine SND ”Prebilovci”, najznačajnije organizacije u Srbiji koje okuplja Srbe iz doline Neretve. Dao je nemjerljiv doprinos u obnovi hrama Hristovog Vaskresenja , kao i podizanju Kulturnog i duhovnog centra ”Sveti kralj Milutin” u Prebilovcima. Bio je i prvi kum slave kanonizovanih Prebilovačkih i donjehercegovačkih mučenika čije su mošti sahranjene u kripti ovog spomen hrama. U ratu je izgubio deset članova porodice. Imao

FONDACIJA ZA SJEĆANjE NA JASENOVAC I HOLOKAUST: U Londonu predstavljeno stradanje mučeničkog sela Prebilovci

U predvečerje Međunarodnog dana Holokausta, pod pokroviteljstvom Kancelarije za saradnju sa Dijasporom R. Srbije, a okviru Srpskog Mjeseca u Velikoj Britaniji, Fondacija za Jasenovac i Holokaust je i ove godine zajedno sa srpskom dijasporom u Londonu obilježila stradanje srpskog, jevrejskog i romskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata. Ove godine, pažnja je pružena jednom od, nezvanično najstradalnijem selu u Evropi – Prebilovcima, tokom Drugog svjetskog rata, a po istraživanju japanskog lista Asahi Šimbun.U Prebilovcima, koji su prije rata imali 1002 stanovnika, stradalo je više 826 osoba, najviše žena, djece i staraca od ustaškog noža, a većina žrtava je bačena u Šurmanačku jamu kod Međugorja. NjE Ambasador Aleksandra

Mitar Šarić: Nikoljdan u Prebilovcima

Lep jesenji dan mediteranskog podneblja. Devetnaesti decembar. Godina 1941. Sveti Nikola. Narod u našem kraju kaže Nikoljdan. Nikoljdan je krsna slava Prebilovaca. Celo selo osim četiri porodice slavi Nikoljdan. Stojim pred kućom Milana Medića, u Prebilovcima, u kojoj živi naša novonastala zajednica od pet »jedinaca«. Razmišljam; kako se Nikoljdan slavio prošle (1940) i ranijih godina. Ljudi, rodbina i prijatelji, koji dolaze na slavu zovu se pićari. Oni iz udaljenijih mesta dolaze na konak uoči Nikoljdana, a odlaze sutradan po Nikoljdanu. Neki pićari dolaze na konjima, uparađeni u narodnoj nošnji. Poneki je obučen u crnogorsku narodnu nošnju, koja zbog svoje lepote i divnih boja izaziva divljenje svih, a posebno dece. Selo je

PREBILOVCI THE MOST IMPORTANT LESSON: A village in Herzegovina is one of the potential locations for student excursions

A lesson in the history of national suffering, struggle for life and victory over death in the Serbian language can be called – Prebilovci. A village in Herzegovina, which entered the world annals as a place of multiple mass crimes and a symbol of resurrection and victory of life over death. SRPSKI Written by: R. DRAGOVIC Prebilovci is also a metaphor for the Serbian people as a whole, which despite unimaginable suffering survived and is still alive today. Therefore, there is no better place than Prebilovci for the generations of this time to get to know the past and choose their path to the future. In this place, the memory of the genocide

PREBILOVCI NAJVAŽNIJA LEKCIJA: Selo u Hercegovini jedan od potencijalnih lokaliteta za đačke ekskurzije

Čas istorije nacionalnog stradanja, borbe za život i pobede nad smrću na srpskom jeziku može da se zove – Prebilovci. Selo u Hercegovini, koje je ušlo u svetske anale kao mesto višestrukog masovnog zločina i simbol vaskrsenja i pobede života nad smrću. ENGLISH Piše: R. DRAGOVIĆ Prebilovci su i metafora srpskog naroda u celini, koji je uprkos nezamislivom stradanju opstao i živi i danas. Od Prebilovaca, otud, nema boljeg mesta da generacije ovog vremena upoznaju prošlost i biraju svoj put u budućnost. Na ovom mestu živo i opipljivo je sećanje na genocid u njegovom najstrašnijem obliku. Hercegovački kamen ovog sela svedočanstvo je višestrukog vaskrsenja i živo istorijsko gradivo. Sve to

Vučić: Ove knjige treba da budu u lektiri

U svečanoj sali Doma Vojske Srbije u Beogradu predstavljen je kapitalni izdavački projekat “Pravoslavne reči”: Sabrana dela akademika Milorada Ekmečića u 15 knjiga. Promociji je prisustvovao i predsednik Aleksandar Vučić. O njegovom delu i radu na promociji su govorili akademik Vasilije Krestić, koji je napisao predgovor za Sabrana dela, akademik Slavenko Terzić, Milorad Vučelić, glavni i odgovorni urednik “Večernjih novosti” i svih izdanja naše kuće, i izdavač Zoran Gutović, direktor “Pravoslavne reči”. Vučić: Znao je šta je potrebno za srpsko srce i dušu, ali se uvek setio i šta je potrebno srpskoj glavi – Duboka misao i nadmoćna vizija – citirao je predsednik Vučić na početku obraćanja Bećkovića o delu

Časni krst iz Jerusalima na mestu logora Slana na ostrvu Pagu. – Milenko Jahura aktivno učestvuje u svim akcijama udruženja „Jadovna 1941.″ Foto: Jadovno 1941.

ŠTA SU VAMA PREBILOVCI: Svedočenje Milenka Jahure

Tribina o višestrukom stradanju Prebilovaca, srpskog sela u dolini Neretve, koje je i najstradalnije selo u Evropi u Drugom svetskom ratu, novi Vitlejem, nova Ćele-kula i novi Vračar, održana je u petak, 23. septembra, u organizaciji Književnog programa Doma kulture. Govorili su Milenko Jahura, predsednik Udruženja SND Prebilovci i Vladimir Dimitrijević, pravoslavni publicista. Rano ujutru 4.avgusta 1941. godine hiljadu do hiljadu i petsto ustaša napalo je srpsko hercegovačko selo Prebilovce iz tri pravca. U selu su bile uglavnom žene, deca i starci dok odrasli muškarci, u strahu od ustaša, nisu spavali kod svojih kuća. Ustaše su po ulasku u selo otpočele sa pretresanjem kuća, prikupljanjem stanovništva, silovanjem žena i devojaka

Kalendar Pokolja: 12. – 15. avgust 1941. Zločini nad Srbima

Drinjača kod Zvornika. Ustaše su 12. avgusta 1941. godine u jednom magacinu u Drinjači kod Zvornika zaklale 100 Srba i pobacali ih u jednu rupu pored magacina. Pošto su žrtve bile slabo zakopane, psi lutalice su počele razvlačiti njigove posmrtne ostatke. U magacinu je po svjedočenju Pera Đukanovića bilo jedno veće hrastovo bure u kome su zatekli 150 litara ljudske krvi. Žrtve su skidane gole, vođene niz stepenice, te klane nad buretom krvi. Izvor:  Strahinja Kurdulija, Atlas ustaškog genocida nad Srbima 1941-1945, Privredne vesti “Europublic” D.O.O., Istorijski institut SANU, Beograd 1993., str. 20. Velika Kladuša, Srpska pravoslavna crkva, mučilište i gubilište Srba, njih više od 2.450 u vremenu od 30.

Prebilovci_izlozba_5.jpg

PODSJEĆANjE: Izložba “Prebilovci” – Beograd 21. maj 2015.- VIDEO

U Beogradu je 21. maja 2015. u prostoru Narodne banke Srbije, otvorena izložba “Prebilovci”, koja svjedoči o zločinu ustaša 1941. godine kada su ubili 850 Srba od ukupno 1.000 stanovnika tog srpskog sela u Hercegovini, koje je, prema istraživanju japanskog lista “Asahi šimbun”, najstradalnije selo u Drugom svjetskom ratu u Evropi. Izložbu je blagoslovio Njegovo preosveštenstvo, tadašnji vladika-zahumsko hercegovački i primorski Grigorije. Izložba, koja je zajednički projekat UG Jadovno 1941. iz Banjaluke i Kulturnog centra Novog Sada, sadrži fotografije, životne priče, tekstove i dokumenta o zločinu i o Prebilovčanima. Otvaranju izložbe prisustvovali su, između ostalih, umirovljeni episkop zahumsko hercegovački i primorski, sada već blaženopočivši Vladika Atanasije, novinar Srne u penziji

Rade R. Lalović: STAZAMA SRPSKIH STRADALNIKA ZA SLOBODU

Mogućnosti su velike jer su srpska stratišta veoma brojna, a za završne razrede srednje škole treba  po mogućnosti uvrstiti i Jasenovac, i Jadovno, i Pivske Doli…. Piše: Hadži Rade R. Lalović Kada se u Republici Srpskoj sredinom druge decenije ovoga vijeka počelo u manjoj ili većoj mjeri, tiše ili glasnije, kako kad, govoriti o njegovanju kulture sjećanja na srpska stradanja u dvadesetom vijeku, a u okviru nastavnih predmeta srpski jezik i istorija,  bilo mi je kao tadašnjem  školskom nadzorniku za srpski jezik u Republici Srpskoj jasno da će nastavnicima istorije biti daleko lakše da ovu nastavnu temu realizuju jer je potrebno samo tačno iznijeti istorijske činjenice onakve kakve zaista jesu.

Milenko Jahura: Svjesni da će biti ubijeni, mnogi Prebilovčani su se predali ustašama, nakon saznanja da su im svi članovi porodica ubijeni u jami

„Morin otok je mesto strašnog zločina koje se sada, zbog izmena toka Bregave nalazi u koritu reke u ataru Tasovčića, iznad Starog, kamenog mosta, pored asfaltnog puta za Prebilovce. Od magistrale je udaljeno oko 300, a od centra Prebilovaca oko 2900 metara. U noći 14/15 avgusta ovde je ubijeno oko 50 Prebilovčana oba pola i svih uzrasta. Zaklani su noževima i glave su su im otsečene i zakopane na licu mesta, odvojeno od tela. Ove žrtve su od ustaša pohvatane i zatvorene u seoskoj školi posle pokolja na Šurmanačkoj jami i na drugim mestima. Mnogi su se predali na lažni poziv o amnestiji, utučeni saznanjem da su im svi članovi

DECA, ŽRTVE POKOLjA U NDH, NOVI SVECI: Mučenici Jastrebarski i Sisački u kalendaru SPC

Iz saopštenja za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve sa redovnog zasedanja održanog u Sremskim Karlovcima i Beogradu od 15. do 21. maja 2022. godine. Ovogodišnje redovno zasedanje Svetog Arhijerejskog Sabora  Srpske Pravoslavne Crkve započeto je 15. maja u Sremskim Karlovcima, jednom od sedišta Patrijaraha srpskih, a povodom proslave značajnog jubileja – stogodišnjice ujedinjenja srpskih pokrajinskih Crkava u jednu i jedinstvenu Srpsku Pravoslavnu Crkvu i vaspostavljanja statusa autokefalne Srpske Patrijaršije (1920). Proslava ovog značajnog jubileja već dva puta je odlagana usled pandemije koronavirusa. Saborski oci su posebnu pažnju posvetili temi svetih ugodnika Božjih. Prepoznajući u primeru njihovog vrlinskog života, mučeništva, ispovedništva i podvižništva neugasivu revnost za veru, Srpska Pravoslavna

Film „Irodovi sinovi“ – The documentary film “Sons of Herod”

Tekst ove poruke je na srpskom i na engleskom – The text of this message is in Serbian and English Film „Irodovi sinovi“ je dokumentarno-analitička priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri. Nigde u svetu nije zabeležen ni jedan primer postojanja logora smrti za decu osim u NDH. Zato film posebnu pažnju obraća stradanju dece, baveći se uzrocima ovog svirepog zločina, otkrivajući istovremeno njegovu dubinu, ulogu rimokatoličke crkve, ali i onoga ko je decenijama bio čuvar ove strašne tajne i kraških jama. Molimo Vas da prosledite ovu poruku Vašim prijateljima u Srbiji i inostranstvu i

Dejan Zlatić: Prebilovci

Možda su ustaše ’41. bile zavedene ko zna čim, pa pobiše ljude, žene i decu na pravdi Boga. Ali, šta „zavede“ ove Bobetkove „heroje“ pa miniraše 1992. godine mrtve ljude? Prebilovci. Ustaše pobiše Srbe 1941. Na stotine. Ne bilo kako. Bacili ih u jamu. Ko je poginuo odmah, ni po jada. Dobro je prošao. Ko je preživeo pad, doživeo je pravi pakao na zemlji. Ili bolje reći – ispod zemlje. Umirao polako, danima, od gladi, žeđi i bolova, okružen leševima koji se raspadaju i smrde. Među umirućima, najviše je bilo dece. Jama u Prebilovcima nije bila jedina. Mnogo ih je bilo. Na desetine. U svakoj od njih na stotine ljudi.

Đurđica Dragaš: Mi znamo šta su Prebilovci

Ušla sam u mrak bioskopske sale noseći sa sobom ostatke dana, beogradske gužve, one uobičajene, svakodnevne nervoze s kojom živimo. Izašla sam uplakana, potresena, ali preporođena. Drhtavih očiju, ali punog srca. Posle filma “Prebilovci – tamo i kamen ima ožiljak” u glavi mi je bila samo jedna misao – život je čudo, strašno, surovo i blistavo čudo! Kako drugačije objasniti ono što se u tom hercegovačkom selu desilo 1941, 1942, 1990, 1991, 1992? Kako drugačije pojmiti to što i danas, uprkos svemu, u Prebilovcima živi 40-ak ljudi, što se čuje dečji smeh i crvkut ptica?! Jer, kao što reče jedan od učesnika filma, ni ptice neće da pevaju ako nemaju

„Prebilovci – tamo i kamen ima ožiljak” – premijerno na Martovskom festivalu

Na ovogodišnjem, 69. Martovskom festivalu, svetsku premijeru je imao film u produkciji RTS-a, „Prebilovci – tamo i kamen ima ožiljak” Sanje Dragićević Babić. Film govori o masakru u Prebilovcima koji su ustaše počinile u avgustu 1941. nad srpskim meštanima sela Prebilovci, uglavnom nad ženama, decom i starcima, ali i o ponovljenom zločinu 1992. godine. „Ovo jeste film i o zločinu koji se desio 41, ovo jeste film o pokušaju zatiranja jednog sela 41. godine. Iza priče o Prebilovcima krije se i još jedna stvar, to je da je posle tog pokušaja zatiranja selo je ponovo oživelo. Ovo je film o ponovnom zločinu devedesetih godina i o ponovnom pokušaju zatiranja istog

Svetska premijera filma “PREBILOVCI – tamo i kamen ima ožiljak” na 69. Martovskom festivalu

Svetska premijera dokumentarnog filma “PREBILOVCI – tamo i kamen ima ožiljak” (Srbija / 2022. / 82’), autorke Sanje Dragićević Babić, biće održana na 69. Martovskom festivalu 30. marta od 19 časova u Velikoj sali Doma omladine Beograda. Ovaj dokumentarac nastao je u produkciji Radio-televizije Srbije, snimatelji su Dragoslav Bojković i Nikola Đurović, a producent Milica Dabić. Znate li za selo u Hercegovini, gde svaka kuća, svaki kamen i svaki čovek imaju ožiljak? Za selo u kojem je dva puta zaustavljan život, a ono iznova oživljavalo? Gde su jednom ubijeni, opet ubijani? Gde, uprkos svemu, život i dalje govori? Znate li kako je u tom selu došlo do preobražaja od mržnje

Eto Bože preko vode…

(ili- Božić dođe, a mi o’đe…) Teško je danas dočarati osjećaj radosti, veselja, uzvišenog poleta i ljepote proslavljanja Božića u Prebilovcima prije i poslije Drugog svjetskog rata. Mnogo toga se promjenilo, usljed rata i drugih događanja koji su nas otrgli od sela. Promjene, možda za ovu priču i bitnije nastupile su ranije, kada se malo ko nadao posljednjem ratu i egzodusu. One su bile u načinu života koji je postajao lakši i udobniji, ali sa drugim obavezama, koje su doprinjele gubitku mnogih dotadašnjih vrijednosti. Što je bilo više plata, penzija, diploma, televizora, mašina, vozila, zarade na pijaci- bilo je i manje vremena za sebe i druge, za rođake i komšije, selo

Umesto cveta i sveće na kamenu prebilovačkom prilažem, za sada, reč

Je li vam se ikada dogodilo da imate snažan osećaj da ste negde već bili, iako pouzdano znate da niste? Meni se dogodilo sa Prebilovcima posle čitanja priče “Nikoljdan u Prebilovcima”. Znam i miris i zvuk sela. Naročito zimski. Čujem mu i pesmu i jauk. Ako niste nikada čuli kako zvuči jauk kroz pesmu, čućete čitajući ovu priču. Mene evo prati kroz tri godišnja doba i znam da me neće nikada napustiti i nek neće. Živi smo i među svojima samo dok živi sećanje na nas. Ja bih da Prebilovčani streljani i živi u jame bačeni nikada ne umru. Ako umru, umrećemo i mi, pred Bogom i ljudima, od stida, mada to

Prebilovci

MILENKO JAHURA: RAT PROTIV SRPSKIH ŽRTAVA I KULT USTAŠA KAO MUČENIKA U HERCEGOVINI

Uz saglasnost autora, donosimo rad Milenka Jahure, predstavljen na 7. Međunarodnoj konferenciji o Jasenovcu, 22. maja  2018. godine u Banjoj Luci. Uvod Propagandni rat protiv  Srba žrtava genocida NDH vodi se od  od trenutka njihove mučke i svirepe likvidacije  koju strana odgovorna za taj genocid   nastoji  opravdati,  a zločine sakriti ili umanjiti.  Vlast komunističke  Jugoslavije je takođe nastojala da sakrije i umanji obim i posledice srpskog stradanja u NDH, kao i da neformalno amnestira većinu ustaša i  izbegne suštinsku osudu zločina genocida nad Srbima.  Svojski je radila da zvanično uspostavi simetriju onoga što su tokom rata  činili četnici i ustaše. Bez osnova, stavljali su u isti koš jedne i druge,

cirina-kuca.jpg

Zapis o toponimu Ćirina kuća

Na velikim geografskim kartama, čak i na onim vojnim što ih zovu specijalke, toponim Ćirina kuća u ataru sela Prebilovci uzalud ćete tražiti. Nema ga ni u istorijskim knjigama. To je jedan od desetak toponima na području Prebilovaca koji su ime posudili ili od imena ili od prezimena ljudi ovog starog naselja.  Suhića ili Ekmečića gradina, toponimi kojih ima na kartama, svjedoče pored ostalog o starosti naselja na području današnjeg sela Prebilovci. Toponim Ćirina kuća postoji u pamćenju ljudi. I valjalo bi slovo o ovom toponimu prenijeti iz pamćenja ljudi u knjige koje imaju ambiciju da mlade naraštaje, što rastu na tom parčetu zemlje koji zovu “verige svijeta”, pouče šta se zbiva sa čovjekom i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala