arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
veritas2.jpg

VERITAS: Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba sa Ravnih Kotara 22. januara 1993. godine (akcija “Maslenica”)

Dvadesetdrugog  januara 1993. godine Hrvatske oružane snage izvršile su agresiju na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK). Agresija pod kodnim nazivom “Maslenica” izvršena je u toku realizacije “Vensovog plana”, kojim je godinu dana ranije RSK stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (UNPROFOR). Bila je to treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN-a, u čije članstvo je primljena dvije godine ranije.U narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage su uspjele da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujući i aerodrom Zemunik i nekoliko visova na Velebitu, i da preuzmu kontrolu nad branom i hidroelektranom Peruća. U ovoj agresiji najviše su stradala tri srpska sela: Islam Grčki, Kašić i

Savo Štrbac: Junaci Ravnih Kotara

Hrvatske oružane snage 22. januara 1993. godine izvršile su agresiju pod kodnim nazivom “Maslenica” na južne delove Republike Srpske Krajine, iako je to područje bilo pod zaštitom plavih šlemova. Osmog dana od početka agresije Ravnim Kotarima i Bukovicom bolno je odjeknula vijest da je poginuo komandant benkovačke brigade pukovnik Momčilo Bogunović (42), rodom iz Biljana Donjih, sela na prvoj liniji fronta. Pričalo se da je poginuo jurišajući na neprijatelja ispred svojih boraca i da je život izgubio zbog neadekvatne prve pomoći. Iako sam tih prvih dana agresije na ravnokotarska sela dnevno beležio i po desetak imena poginulih srpskih boraca, smrt pukovnika Momčila me posebno potresla, pošto sam ga znao još

Savo Štrbac: Rođendan Republike Srpske Krajine

Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, u organizaciji Kluba za društvene odnose, 14. decembra ove godine održana je tribina pod nazivom „Pravni subjektivitet Republike Srpske Krajine”, na kojoj sam, pored Branka Rakića, redovnog profesora na tom fakultetu, i istoričara Milana Gulića, i ja bio jedan od govornika. Organizatori su pred nas govornike stavili spisak pitanja koja bi „voleli da obuhvatimo”: okolnosti koje su dovele do formiranja RSK, proglašenje RSK, garancije za opstanak, unutrašnje uređenje (državni organi, oružane snage, privreda, Ustav), svakodnevni život u RSK (demografija, kultura i obrazovanje, učešće stanovništva u odlučivanju), status RSK (međunarodno priznanje države i vlade, diplomatski predstavnici), Plan Z-4, kraj rata, gubljenje teritorija, ukidanje RSK i

VERITAS: Saopštenje povodom godišnjice stradanja ravnokotarskih Srba 22. januara 1993. godine (akcija “Maslenica”)

Dana 22. januara 1993. godine, hrvatske oružane snage napale su južne delove Republike Srpske Krajine (RSK) pod kodnim nazivom “Maslenica”. Agresija je izvršena tokom sprovođenja „Vensovog plana“, koji je godinu dana ranije RSK stavio pod zaštitu mirovnih snaga UN (UNPROFOR). Bila je to treća agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN, u koje je primljena dve godine ranije. U narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage uspele su da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara u Ravnom kotaru, uključujući aerodrom Zemunik i nekoliko brda na Velebitu, i da ovladaju branom Peruća i hidroelektranom. U ovoj agresiji najviše su stradala tri srpska sela: Islam Grčki, Kašić i Smoković, kao i etnički mešovita sela: Murvica,

Parastos žrtvama srpskog naroda u Ravnim Kotarima i na Malom Alanu 1993. godine

Ove godine kao i do sada, porodice nestalih i poginulih Krajišnika obilježiće Parastosom 30. godišnjicu stradanja srpskog naroda u Ravnim Kotarima (Maslenica 93) i na Malom Alanu. Parastos će se služiti u crkvi Svetog Marka, u Beogradu, 22.  januara 2023. godine (nedelja),  s početkom u 11 časova. Nakon parastosa, u tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima. Vaše prisustvo parastosu značilo bi saosjećanje sa našim porodicama koje su izgubile svoje najmilije. S poštovanjem, Predsednica: Dragana Đukić Stratišta Otadžbinskog rata: Maslenica

29 GODINA OD ZLOČINAČKE AKCIJE „MASLENICA“: Pomen srpskim žrtvama stradalim na području Ravnih Kotara i Malog Alana

U Crkvi svetog Marka u Beogradu održan je parastos žrtvama zločina koje su pre 29 godina pripadnici Hrvatskih oružanih snaga izvršili na području Ravnih Kotara i Malog Alana. Dokumentaciono-informacioni centar Veritas tim povodom je saopštio da je u operaciji „Maslenica“ poginulo i nestalo 348 Srba, od čega 55 civila prosečne starosti 60 godina. Navršilo se 29 godina od stradanja Srba u Ravnim Kotarima i na Malom Alanu u akciji „Maslenica“ hrvatske vojske, u kojoj je poginulo ili nestalo 348 ljudi, a više od 10.000 Srba je proterano sa ognjišta. Iako je napadnuto područje bilo pod zaštitom UNPROFOR-a, niko nije procesuiran za zločine nad Srbima, ni pred domaćim, ni pred međunarodnim

U hrvatskoj akciji „Maslenica” poginulo i nestalo 348 Srba, nema kažnjenih za zlodela

Dokumentaciono-informacioni centar Veritas saopštio je, povodom 29 godina od zločina koje su pripadnici Hrvatskih oružanih snaga izvršili na području Ravnih Kotara, da je u operaciji „Maslenica” poginulo i nestalo 348 Srba, od čega 55 civila, prosečne starosti 60 godina. Veritas u saopštenju navodi da su među žrtvama i 34 žene, prosečne starosti 57 godina i troje dece do 12 godina starosti. Među žrtvama je i 65 dobrovoljaca sa prostora Srbije i BiH, koji su došli na Ravne Kotare da zajedno sa domicilnim Srbima brane njihova vekovna ognjišta. Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvetljena sudbina 337 ljudi, dok se na evidenciji nestalih vodi još 11, od čega šest civila,

Hrvatski zakon o ratnim civilnim žrtvama

Kao čovek koji već pedesetak godina tumači i u praksi primenjuje razne propise, moram priznati da su se autori ovog zakona zaista potrudili da postave mnoge „zapreke” srpskim stradalnicima i članovima njihovih porodica, posebno onima koji su stradali na području bivše RSK, na putu do priznavanja statusa ratnog stradalnika, bez kojeg se ne može ostvariti nijedno od predviđenih prava. Od kada je Hrvatski sabor u julu ove godine usvojio Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, kancelarijama „Veritasa” u Beogradu i Banjaluci svakodnevno se obraćaju Srbi iz Hrvatske i bivše RSK s pitanjem da li se odredbe ovog zakona odnose i na njih. Radi ilustracije navodim nekoliko primera. Dana 25.

Da li su i Srbi civilne žrtve domovinskog rata

Civilne žrtve poslednjeg rata u Hrvatskoj, koje nisu nosile nijednu uniformu, pušku ili amblem – roditelji ubijene dece, deca ubijenih roditelja, porodice nestalih i stradalih… konačno bi trebalo da budu jasno prepoznati pred hrvatskim zakonodavstvom i s tim u skladu obeštećeni. Specijalno za „Politiku” Olivera Radović Hrvatski sabor je, naime, sredinom prošlog meseca doneo tzv. Zakon o civilnim žrtvama domovinskog rata. Osnovni cilj je da se ispravi nepravda prema ovim ljudima. Posle više od 25 godina od završetka rata, ovim zakonom, koji se odnosi isključivo na civilne žrtve, trebalo bi da se sveobuhvatno regulišu njihova prava, a iz nadležnog ministarstva su najavili da očekuju još oko 2.500 novih korisnika prava.

Đurđica Dragaš: Zemljaci, vi praštajte i zaboravljajte… ja ne mogu!

Jeste li se uplašili kad ste čuli skandiranje “ubij Srbina” na Vaskrs? – Ma, bojimo se, kako se ne bi bojali, al’ moramo ćutati. Razmišljam danima o ovom odgovoru koji je novinarki RTS-a dala starija žena, očito Srpkinja, u Borovu. Tema priloga, gle ironije, bili su izbori… taj praznik demokratije, kako ga često nazivaju analitičari i političari. Lokalni izbori u Hrvatskoj su u međuvremenu završeni. Rezultat: manje – više isti kao i ranije, ali nije to razlog zbog kojeg ovo pišem. Razlog je ona baka iz Borova i njene uplašene oči. Pitam se da li je uopšte imala hrabrosti da izađe na biralište i zaokruži neku od ponuđenih opcija. Da

Mladenova dolina

Zvao se Mladen. Bio je rođen 1941. godine u Kuli Atlagića, opština Benkovac. Oženjen. Otac dva sina, Đorđa i Milorada. Živio je i radio u Obrovcu, kao mehaničar, stručnjak za teške rudarske mašine u obrovačkim rudnicima boksita. U istoj ulici u Obrovcu živio je i Josip, Hrvat. I on je imao dva sina – Marka i Darka. Mladenovi i Josipovi sinovi bili su istih godina i rasli su zajedno, a preko njih su se družili i njihovi očevi. Došao je rat. Sinovi su za njega stasali, a i očevi su još bili sposobni. Darko, mlađi Josipov sin, na samom početku sukoba odlazi iz Obrovca i stupa u hrvatsku vojsku. Marko

Stradanje Srba sa Ravnih Kotara 22. januara 1993. godine (akcija “Maslenica”)

Hrvatske oružane snage su 22. januara 1993. izvršile agresiju pod kodnim nazivom “Maslenica” na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK). Agresija je izvršena u toku realizacije “Vensovog plana”, kojim je godinu dana ranije RSK stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (UNPROFOR). Bila je to treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN-a, u čije članstvo je primljena dvije godine ranije. U narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage su uspjele da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujuć i aerodrom Zemunik, i nekoliko visova na Velebitu i da preuzmu kontrolu nad branom i hidroelektranom Peruća. U ovoj agresiji najviše su stradala tri srpska sela: Islam Grčki, Kašić i

Parastos za stradale Srbe u Ravnim Kotarima i Malom Alanu

             Ove godine kao i do sada, porodice nestalih i poginulih Krajišnika obilježiće Parastosom 28. godišnjicu stradanja srpskog naroda u Ravnim Kotarima i na Malom Alanu. Parastos će se služiti u crkvi Svetog Marka, u Beogradu, 22.  januara 2020. godine (petak), s početkom u 11 časova. Nakon parastosa, u tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima. Vaše prisustvo parastosu značilo bi saosjećanje sa našim porodicama koje su izgubile svoje najmilije. S poštovanjem, Predsednica udruženja “SUZA”: Dragana Đukić Vezane vijesti: Jedna od najtužnijih priča Maslenice: Milan (7) i Milena (5) Gagić poginuli u kući, Snježana

Jedna od najtužnijih priča Maslenice: Milan (7) i Milena (5) Gagić poginuli u kući, Snježana (12) ubijena sa majkom

22. januara 1993. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju, pod kodnim nazivom „Maslenica“, na južne delove Republike Srpske Krajine (RSK). Agresija je izvršena u toku realizacije „Vensovog plana“, kojim je RSK, godinu dana ranije, stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (Unprofor). Bila je to treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN-a, u čije članstvo je, dvije godine ranije, i sama primljena. Tokom zločinačke akcije “Maslenica” regularna hrvatska vojska masakrirala je 348 lica srpske nacionalnosti. Od tog broja, 65 ubijenih Srba su bili civili. Ubijeno je 35 žena i petoro dece srpske nacionalnosti. Više od 70 vojnika RSK je zarobljeno, mučeno a potom svirepo ubijeno čime su prekršena

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Godišnjica stradanja Srba 1942. i 1993. godine

Srbi su na današnji dan, 22. januara, stradali u više navrata 1942. i 1993. godine: 1942. Šuma Orlova, 22. januara 1942. ustaše ubile 64 Srbina i Srpkinje iz Starog Sela, Vrginmost. Selo Gornje Primišlje, Slunj, ustaše 22. januara 1942. Silovale te poklale i spalile 25 Srpkinja s njihovom djecom Joševica, kod Petrinje. Kuća Pejanovića Luke. Ustaše su 22. januara 1942. zaklale 80 srpskih seljaka, od kojih 15 spalile u Lukinoj kući Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005. 1993. Dvadesetdrugog januara 1993. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju, pod kodnim nazivom „Maslenica“, na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK).

(VIDEO) „Srpski svijet“ – Dr Milan Gulić: Srpski političari u Hrvatskoj uspešni u etno biznisu

Dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, bio je današnji gost u emisiji Nacionalne TV IN4S. Pogledajte šta je dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, rekao u emisiji Nacionalne TV IN4S o nezaliječenim ranama i tinjajućem sukobu, zašto Boris Milošević nije imao mandat da prisustvuje proslavi u Kninu; koliko je glasova dobio na izborima, da li je to zato što mu je otac bio u hrvatskoj vojsci; Miloševićevo prisustvo proslavi u Kninu – šamar Srbima stradalim u Oluji; da li je Pupovac okrenuo leđa Beogradu i Srbima koji mu daju mandat; šta je etnobiznis; ko ima nadmen pristup; da li je

Služen parastos za 348 Srba ubijenih u akciji Maslenica (FOTO)

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos za 348 Srba, među kojim i troje djece, ubijenih prije 27 godina u agresiji hrvatskih snaga na južne dijelove Republike Srpske Krajine /RSK/ tokom akcije Maslenica. Među ubijenim u toj akciji 1993. godine bilo je 55 civila od kojih troje djece do 12 godina i 34 žene. Predstavnik Udruženja porodica nestalih i poginulih lica “Suza” sa sjedištem u Beogradu Dragana Đukić rekla je da još niko nije odgovarao za taj monstruozan zločin koji je imao za cilj etničko čišćenje tog područja. – Ljudi koji su stradali bili su krivi samo zato što su bili Srbi, a akcija je bila sprovedena

Jos_nisu_procesuirani_mnogi_ratni_zlocini_nad_Srbima.jpg

Šljepice iz Islama Grčkog

Islam Grčki je bilo veliko i bogato ravnokotarsko selo sa pretežno srpskim življem i samo nekoliko hrvatskih porodica. Početkom 1993. godine, u ovom selu je živelo 197 srpskih porodica sa 976 duša. Živeo je tu i Jovan Šljepica sa suprugom Tonkom, sinovima Zdravkom i Vojislavom i kćerkom Brankom, dok mu se kćer Marija pre rata udala za Jusupa, Hrvata iz susednog sela Islama Latinskog, i živela je u Zadru. Zdravko je bio teški bubrežni bolesnik i vojno nesposoban, dok je Vojislav bio angažovan u SVK. Sinovi nisu bili oženjeni, a Branka je bila još devojčurak. Tako je bilo dok hrvatska vojska 22. januara 1993. nije izvršila agresiju na Ravne Kotare.

Zločin na Malom Alanu

Masakr nad Srbima se dogodio na planini Velebit, na lokaciji Mali Alan, 22. januara 1993. godine, kada su ustaše mučile, zaklale i mučki ubile 22 osobe srpske nacionalnosti, od kojih i jednu medicinsku sestru. Srpski kamioni su tada upali u zamku između dve baze UNPROFOR-a, baze na Matrasu-Sveti Rok i Malog Alana. Osam srpskih vojnika je uspelo da se izvuče iz zasede i preživi, a njih 22 su zarobljena i zverski masakrirana. Ustaše su im tada preprečile jedini put kojim bi mogli da izađu, a posle toga su zauzeli i veze komunikacije i preko njih javili srpskim vojnicima da na Malom Alanu ima ranjenika. U zamku je tada upala grupa od oko 30

Sahrana ubijenih srpskih vojnika

Zločin nad Srbima na Velebitu „Slušali smo krike naših saboraca“

„Jedva smo ih prepoznali“ Na identifikaciji 22 stradalih srpski vojnika, Veselinović je prepoznao oko 10 ubijenih, dok 12 nije prepoznao jer su bili masakrirani. – Dovezeni su u vrećama Unprofora u Gračac u Dom zdravlja. Neki nisu mogli da prisustvuju idenfikaciji. Neki su bili ranjeni i živi mučeni, pa su ih prepoznavali po kaišu ili satu. Drugi su bili zaklani, a ubijali su ih krampovima i lopatama – kaže Veselinović. Tužilaštvo za ratne zločine, počev od 2011. godine, prikupljalo je informacije, dokaze i podatke u vezi sa masakrom na Velebitu, na prevoju Mali Alan, u selima Kijane i drugim, koji su počinjeni u akciji „Maslenica 93“, kada je ubijeno nekoliko

maslenica-parastos.jpg

SUTRA PARASTOS SRBIMA UBIJENIM U AKCIJI “MASLENICA”

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu, danas će biti služen parastos za 348 Srba, među kojim 35 žena i troje djece mlađe od 12 godina koje su pripadnici Hrvatske vojske ubili na području Ravnih Kotara i Malog Alena prije 26 godina. Nakon parastosa koji je najavljen za 11.00 časova, predstavnici Udruženja porodica nestalih i poginulih lica “Suza” položiće vijence i cvijeće kod spomenika srpskim žrtvama u Tašmajdanskom parku, saopšteno je iz ovog udruženja. Hrvatske oružane snage su 22. januara 1993. godine izvršile agresiju pod kodnim nazivom “Maslenica” na južne dijelove Republike Srpske Krajine, što je bila treća agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN. U ovoj agresiji na srpskoj strani poginulo

LINTA: BEOGRAD DA RASPIŠE POTJERNICE ZA HRVATSKIM OSUMNjIČENIM OFICIRIMA

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je kao nastavak progona Srba to što Hrvatska pokreće nove optužnice protiv oficira i vojnika bivše JNA i Vojske Republike Srpske Krajine za navodne ratne zločine u ratu 1991-1995. godine i zatražio da i Srbija raspiše potjernice za osumnjičenim hrvatskim vojnim i policijskim oficirima. “Jasno je da Hrvatska pokretanjem novih istraga, podizanjem novih optužnica i donošenjem novih presuda nastoji da legalizuje etničko čišćenje srpskog naroda sa vijekovnih područja s jedne strane i da potvrdi apsurdnu i besmislenu tezu da su Srbija, JNA i krajiški Srbi tobože izvršili agresiju na Hrvatsku s druge strane”, navodi Linta u saopštenju. On traži od srpskog Tužilaštva

Čedomir Antić: Dužni smo da pamtimo Srpsku Krajinu

Hrvatske vlasti danas predstavljaju Srbiju kao agresora a Krajinu kao državu terora. Istina je da je Hrvatska bila ta koja je započela rat. Da je na šovinističkoj mržnji prema Srbima iskovala nacionalno jedinstvo. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 31. jula 2016. godine. Napisao sam jednu knjižicu pod pretencioznim naslovom Istorija Republike Srpske Krajine. Skromnu sintezu utemeljenu na osnovu važnije literature i objavljenih dokumenata. Njen je značaj pre svega u temi koja je kod nas malo zastupljena i naslovu koji kao takav ne postoji. Kao što ne vidim naučne domete u toj knjizi ne mislim ni na zaradu, a bilo bi je, i te

Gotovina održao govor na obilježavanju 25 godina od ubistva Srba

U Zadru se obilježava 25 godina od vojno-policijske akcije “Maslenica” u kojoj su ubijeni Srbi sa područja Ravnih Kotara i Malog Alena, a na obilježavanju je govorio hrvatski general i bivši haški optuženik Ante Gotovina. “Danas obilježavamo 25 godina od jedne u nizu ratnih operacija, operacije `Maslenica` koja je donijela bezbjednost Zadru, Sinju, Šibeniku, ali i povezala sjever i jug Hrvatske”, rekao je Gotovina. Gotovina je za protekli rat u Hrvatskoj rekao da on nije bio izbor “nego potreba” za ljude koji žive tu, nezavisno od toga koje su narodnosti i vjeroispovijesti, prenose hrvatski mediji. U akciji “Maslenica”, izvedenoj 1993. godine u zaštićenoj zoni UN, ubijeno je 348 srpskih vojnika

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos Srbima sa područja Ravnih Kotara i Malog Alena koje su prije 25 ubili pripadnici Hrvatske vojske u akciji "Maslenica".

Poražavajuće što je i dalje nekažnjen zločin nad Srbima u “Maslenici”

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos Srbima sa područja Ravnih Kotara i Malog Alana koje su prije 25 godina ubili pripadnici Hrvatske vojske u akciji “Maslenica”. Tada je u zaštićenoj zoni UN ubijeno 348 vojnika i civila srpske nacionalnosti, među kojima i 35 žena i troje dece, a za taj zločin, do danas niko nije odgovarao, ni pred domaćim, niti međunarodnim sudovima. Uz prislužene svijeće, izbjegli Srbi i prijatelji stradalih odali su poštu sunarodnicima sa nadom da će odgovorni za taj zločin biti procesuirani. Poslije parstosa, predstavnci udruženja porodica nestalih i poginulih lica “Suza” su u Tašmajdanskom parku položili vijenac i cvijeće kod spomenika ubijenim Srbima.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala