arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

NAJAVA: U Beogradu 18. marta konferencija za medije udruženja Jadovno 1941.

Udruženje „Jadovno 1941.“ organizuje konferenciju za medije na temu: „POKOLj“ Terminološka odrednica za Genocid počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske Institucije srpskog naroda, naučna i stručna javnost kao i srpsko društvo u celini, do sada se nisu terminološki odredili prema zločinu Genocida koji je počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Motivisani i vođeni navedenim činjenicama a želeći istaknuti važnost ovog pitanja, Skupština udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke odlučila je da zločin Genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao Pokolj. Na konferenciji će biti predstavljen i obrazložen integralni tekst odluke koji pored ostalog sadrži definiciju ovog

Sveštenici u logoru “Danica” kod Koprivnice 1941.

(Iz bilježnice jednog preživjelog sveštenika-logoraša) Pred rat napuštena tvornica “Danica”, postala je godine 1941. – logor “Danica”. Kao avet u podravskoj ravnici sa svojim visokim vodovodom i tvorničkim zgradama duž ceste i, paralelno sa druge strane magazinima do kojih su stizali vagoni, čija je utroba gutala ljude i odvozila u nepoznatim pravcima – ravno na stratište. “Danica”, nasmijana djevojka kako je bila ranije prikazana na kutijama od krema za cipele, nije više zaštitni znak proizvoda ove napuštene tvornice; sada je krvavo ustaško znamenje – slovo “U” – zamijenilo ovaj dražesni osmijak i ceri se kao avet iz svakog kuta ovog zdanja – logoraši ga vide i tamo gdje nije, iz

Logor Danica

Ustaški logor “Danica” 1941. godine

(Iz neobjavljenog rukopisa preživelog logoraša iz “Danice”, prote Dimitrija Joke) – U selu Drnje kod Koprivnice, osnovan je logor, i zgrade napuštene fabrike “Danica” biće upotrebljene u logorske svrhe. Iz naše zgrade, 600 zatvorenika odmah je otpremljeno tamo. Nas je sada ovde bilo nepunih 400 ljudi. Govorilo se da ćemo i mi za njima… tako je i bilo sa našom sobom. Na železničkoj stanici bilo je dosta putnika, ali odjednom se oko nas nagomila silni narod, neprijateljski prema nama raspoložen, i svi se ustremiše na nas. Biju nas kamenicama, pokidaše plot, pa nas onim letvama sabiše u jedan ćošak, pljuju, viču, pesniče, hoće da nas linčuju… Zolić (natporučnik sprovodnik) je

Pokolj: Zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske

Institucije srpskog naroda, naučna i stručna javnost kao i srpsko društvo u celini, do sada se nisu terminološki odredili prema zločinu genocida koji je počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Dok je genocid nad Jevrejima imenovan i planetarno poznat kao Holokaust (ili Šoa) a genocid nad Romima već decenijama poznat kao Porajmos, genocid nad srpskim narodom do danas nije imao prepoznatljivu i ekskluzivnu terminološku odrednicu. Motivisani i vođeni navedenim činjenicama a želeći istaknuti važnost ovog pitanja, Skupština udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke odlučila je da zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao: Pokolj S tim u vezi,

PljUvanje u oko

Kako je Udruga Hrvatski domobran još jednom podvalila proustašku nostalgiju: Spomenik koprivničkim domobranima s ustaškim simbolom nalazi se pokraj sveučilišta, vrtića i niza antifašističkih lokaliteta. Iako je spomenik poginulim domobranima Koturaške bojne iz Drugog svjetskog rata, na kojemu je istaknut i ustaški simbol, u Koprivnici postavljen još 1997. godine, koprivničke gradske vlasti i dalje odbijaju reagirati na taj čin javnog veličanja fašizma. Piše: Zoran Vitanović Prije više od dvadeset godina sporni spomenik petorici pripadnika vojske kvislinške Nezavisne Države Hrvatske podignut je u organizaciji Udruženja Hrvatski domobran iz Koprivnice, zapovjedništva Hrvatske vojske u Koprivnici, tj. vojarne ‘Ban Krsto Frankopan’, i tadašnjeg gradskog poglavarstva na čijem je čelu bio Mladen Godek, gradonačelnik

Marko Perković Tompson peva na dočeku hrvatskih reprezentativaca u Zagrebu

Pjevač ustaških šlagera reklamirao se na mjestu logora

Hrvatski kontroverzni pjevač Marko Perković Tompson reklamirao je svoj koncert na mjestu ustaškog logora “Danica”, kod Koprivnice, ali organi reda i hrvatska javnost nisu reagovali. “Plakati Tompsona pored ustaškog logora `Danica`, kod Koprivnice. Uzdravlje. Bravo, Plenkoviću. Sjajno gospođo predsjednice”, napisao je cinično na “Tviteru” poznati hrvatski intelektualac i novinar Drago Pilsel. Desničarski portali kritikuju Pilsela, jednog od najvećih protivnika ustašizacije Hrvatske, i ističu da je koncert opdržan uprkos svemu i da su prisustvovale na hiljade Tompsonovih obožavatelja. Tako je, nakon Gline i pozdrava “Za dom spremni!” pored mjesta na kojem su u Drugom svjetskom ratu u lokalnoj crkvi masakrirani srpski civili, Tompson, u pratnji velikog broja desničarskih medija i obožavatelja,

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.

Milan Bastašić Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Prva do sada izdana knjiga o kontinuitetu stradanja srpskog naroda Bilogore i Grubišnog Polja Autentična svjedočanstva o genocidu – Spisak žrtava 26/27. aprila 1941. – Spisak jasenovačkih žrtava 1941-1945. sa šireg područja Grubišnog Polja – Iseljavanje Srba u međuratnom periodu – Razgovor s knjigom „Vila bilogorska’ – Fotodokumentacija DA SE NE ZABORAVI! Prvo izdanje knjige je rasprodano. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – sadržaj Uvod Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje Događanja pred prvi i drugi svjetski rat Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i

Voz u zaboravu: Lokomotiva na Glavnom kolodvoru skriva mračnu tajnu

Prohladno jutro, sipa tanka kiša, četvrtak. Nema gužve na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, ugodni monotoni glas u intervalima najavljuje odlaske i dolaske… Na izdvojenom kolosijeku, na putu prema Glavnoj pošti, izložena je crna parna lokomotiva: s bijelo obrubljenim plohama pomalo djeluje kao nacrtana; pod određenim svjetlom liči i na one animirane, antropomorfne parnjače, redovito dobroćudne protagoniste crtanih filmova. Nije neobično što se pored nje zaustavi tek poneki roditelj s djetetom. Zapravo većina Zagrepčana više i ne primjećuje izložak, o samoj lokomotivi zna još manje: “Zar to nije ona Titova? Ah ne, ta je bila plava”. “To je najstarija sačuvana parnjača koju HŽ ima u fundusu, zato je postavljena“, objašnjava nam najupućeniji

“Zastrašujući” revizionizam Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj

Britanski istoričar Rory Yeomans, koji je istraživao hrvatski fašistički ustaški pokret, kaže da ga brinu pokušaji političara i akademika da umanje zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu. Piše: Sven Milekić, BIRN Zagreb English Ugledni istoričar Rory Yeomans, trenutno nezavisni istraživač koga finansira British Council, u intervjuu za BIRN kaže da su revizionistički stavovi prema ustaškom pokretu i profašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) u posljednjih nekoliko godina postali dio političkog mainstreama Hrvatske. “Ovakvi su se stavovi prije smatrali za marginalo ludilo, a danas su dio meinstrima. To je zastrašujuće”, rekao je Yeomans, autor velikog broja knjiga među kojima su i ”Vizije uništenja: Ustaški režim i politička kultura fašizma 1941.–1945.” (Visions of

Statua bi mogla da se nađe u Tašmajdanskom parku

Spomenik heroini Diani Budisavljević

Beograd vraća dug humanoj Austrijanki koja je iz Jasenovca i drugih logora smrti spasla 12.000 srpske dece. Konkurs za idejno rešenje biće raspisan ove nedelje ZABORAVLjENA heroina Drugog svetskog rata, Austrijanka Diana Budisavljević, koja je iz Jasenovca i drugih ustaških logora smrti spasla gotovo 12.000 dece, dobiće spomenik u Beogradu! Ova odluka Skupštine grada, usvojena na sednici pre nekoliko dana, neka je vrsta epiloga akcije oživljavanja sećanja na ovu humanu i plemeniti ženu, koju su “Večernje novosti” pokrenule pre pet godina. Od tada je kroz seriju tekstova javnost upoznata sa Dianinim delima, ulica na Dedinju nosi njeno ime, Srpska pravoslavana crkva posthumno ju je odlikovala Ordenom carice Milice, a uskoro

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Publikacije – Publications

Dr Milan Bastašić Bilogora i Grubišno Polje 1941. – 1991. Izdavači: -UDRUŽENjE PREŽIVJELIH LOGORAŠA DRUGOG SVJETSKOG RATA REPUBLIKE SRPSKE, BANjA LUKA Za izdavača: Dipl. Ing. Gojko Knežević -MENADžER KOMPANIJA D.O.O. BANjA LUKA Za izdavača: Dr Dušan Bastašić Glavni urednik: Prof. dr Đorđe Mikić Recenzenti: Prof. dr Veljko Đurić Mišina Vasilije Karan, književnik   Promocija u Banjaluci 12.01.2010. Promocija u Beogradu 10.02.2010. Promocija u Novom Sadu 15.04.2010. Promocija u Ljubljani 22.04.2010. Promocija u Zagrebu 09.06.2010.  

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala