arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Imena žrtava ustaškog genocida u Livnu i okolini ljeta Gospodnjeg 1941.

08.08.2025

U ljeto 1991. godine, kada je u štampu krenulo prvo izdanje knjige „Ognjena Marija livanjska“, pedest godina nakon tog krvavog ljeta 1941, kojem je posvećena, još nije bio definitivno utvrđen ni spisak stratišta, a kamoli imena svih žrtava ustaškog genocida na području Livna i Livanjskog polja. Ti  podaci nijesu u potpunosti sređeni ni do danas i kako vrijeme prolazi, sve je manje nade i izgleda da će taj tužni i zastrašujući imenik ikada biti kompletiran, jer je iz dana u dan sve manje svjedoka i savremenika,  pouzdanih i vjerodostojnih. Uz sve to, na ovim prostorima je u međuvremenu progrmio još jedan rat, dogodili se novi zločini i pogromi nad preostalim

Pokolj Srba livanjskog područja 28. jula – 3. avgusta 1941.

29.07.2025

Pokolj u šumi Koprivnici bio je krvavi uvod u masovne pokolje koji će se dogoditi do kraja jula 1941. godine na dvadeset gubilišta u okolini Livna, koja su do sada utvrđena. Ustaše su uporno tvrdile da Srbe proteruju u Srbiju, a egzekucije su vršile najčešće noću, sve do masovnih pokolja koje su izvršili 29. i 30. jula. Kada je, nažalost kasno, Srbima postalo jasno da je počelo njihovo istrebljenje, više nije bilo mogućnosti za ozbiljniji i organizovani otpor jer su već bili razoružani, a oni koji bi otpor mogli organizovati bili su pobijeni. Dana 28. jula ustaše su poklale Srbe koji su se lečili u livanjskoj bolnici. Istog dana u

RASPOLUĆENA DINAROM

07.07.2025

Dinara po sredini mene. Raspolutila me. Raspolućena sam Dinarom. Ja sa dva njena lica. Kamen i šuma. Rumena ruja i Suncem sasušena tanka trava. Jedno mi lice bosansko, drugo ličko, podvelebitsko. Koje je lice više moje i čija sam više ja? Ja lička i bosanska kći. Čija sam više? Piše: Cvijeta Radić Pod Dinarom se polje pružilo. Zelenilo žutim klasom presečeno ogleda se u plavetnilu od lakih krila plavih ptica ponad Troglava. A u tom polju moji. Kao na straži večnoj pod mramorom na obe strane polja. Nema nam kuća da u njima vatra zaplamti, nema ni ovce da zableji, ni psa da zalaje, ni konja da zarže… Ako! Ali

Gordana Dostanić: A sada ja tebi o Vrepcu

01.07.2025

Ko li će, posle mene, sem Like, pamtiti Vrebac? Onaj iz mamine davne, setne priče u kojoj još jedino postoji.         Uvek si mi pričala o Lici, Vrepcu, svom detinjstvu, zorama koje su pune rose kad kreneš za ovcama, večerima uz vatru na ognjištu. Sve si pamtila: ljude, njihove nadimke, šaljive stihove, događaje… Volela si svaki taj prošli dan, ma šta da je nosio. A nosio je lepotu detinjstva, ličke sveže noći i raspevane ptice, nosio je ledene zime, i strahote rata, skrivanje u planini, šumi, nosio je i nepreboljenu pogibiju brata negde daleko od Vrepca… Posle sam se i ja sećala tih tvojih sećanja i nekih mojih koje sam pabirčila

U Banja Luci održane izložba i promocija

07.04.2025

U organizaciji Udruženja OML i Kuće Milanović u Banja Luci, održana je izložba Srbi Livanjskog polja – tragovi kroz vekove“ i promocija knjige Buda Simonovića „Ognjena Marija livanjska“. U subotu, 5. aprila t.g, u popodnevnim satima, program je otvorila grupa „Baštioničarke“ pesmom „Pjevaćemo što nam srce zna“. O baštini livanjskih Srba, koja je nastajala vekovima, govorila je Dijana Kovačić, član UO Udruženja OML. Program je, nakon toga, nastavljen razgovorom Gordane Dostanić i autora knjige „Ognjena Marija livanjska“, Buda Simonovića, čime je publici predstavljeno stradanje livanjskih Srba leta 1941. godine, opisano kroz ispovesti preživelih stradalnika. Deo potresne ispovesti Milice Erceg Galke, čitala je glumica Milica Milovanović. Nakon promocije prisutnima se obratio

GOSPOD GA JE VASKRSAO TRI PUTA: Neobična životna sudbina Srbina iz Lijevna

21.01.2025

Nisam čuo da je Gospod tri puta vaskrsavao, ali jesam da je praštao 77 puta i još 77 potom.  Ali ni da se negdje ljepše svetilo teškom zločinstvu i bezdušju kao u starom Lijevnu. To je ovo današnje Livno, strašni grad iz pojanja slijepog guslara Filipa Višnjića, koji pjesmom slavi i žali velikog harambašu Starca Vujadina, a koga Turci „biše i mučiše, vadiše mu svijetle oči čarne“, povrh Lijevna u bijeloj kuli. No, izdržao je, ne izdade mlade krčmarice koje su ga vinom napajale, ni jatake što mu zaklon bjehu. Lijevno je prvi naziv ovog mjesta, izveden iz staroslovenske riječi „hlijevno“, mjesto gdje se sliva zemaljsko blago. To je prevažan

ZABORAVLjENI ZLOČIN HRVATSKIH SNAGA NA DINARI: Navršava se 29 godina od likvidacije devet srpskih zarobljenika, koji su bačeni u vrtaču

26.07.2024

Devet pripadnika Srpske vojske Krajine, poznanika, komšija i rođaka, iz bukovičkih sela Bratiškovaca, Ivoševaca, Velike Glave, Ervenika i Kistanja, 26. jula 1995. godine, na Dinari, na predelu Medeno brdo, zarobili su pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane i Hrvatske vojske . Vezisti SVK “uhvatili” su razgovor na neprijateljskoj strani koji potvrđuje da su svi živi zarobljeni. Autor: VC Uskoro je krenula i akcija “Oluja”, koja je dovela do pada RSK, egzodusa krajiških Srba i mnogo novih žrtava, zbog čega je ova grupa sa Dinare pala u drugi plan, podseća Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas”. U toku 1998. godine, preko Komisije za nestala lica Herceg Bosne stigla je vest da su lovci na Dinari u

Imena žrtava ustaškog genocida u Livnu i okolini ljeta Gospodnjeg 1941.

13.08.2023

U ljeto 1991. godine, kada je u štampu krenulo prvo izdanje knjige „Ognjena Marija livanjska“, pedest godina nakon tog krvavog ljeta 1941, kojem je posvećena, još nije bio definitivno utvrđen ni spisak stratišta, a kamoli imena svih žrtava ustaškog genocida na području Livna i Livanjskog polja. Ti  podaci nijesu u potpunosti sređeni ni do danas i kako vrijeme prolazi, sve je manje nade i izgleda da će taj tužni i zastrašujući imenik ikada biti kompletiran, jer je iz dana u dan sve manje svjedoka i savremenika,  pouzdanih i vjerodostojnih. Uz sve to, na ovim prostorima je u međuvremenu progrmio još jedan rat, dogodili se novi zločini i pogromi nad preostalim

NAJAVA: Promocija knjige “Narodna nošnja Srba Livanjskog polja” u Beogradu

26.10.2022

Promocija će biti održana 01. novembra 2022. godine u 19 časova u Etnografskom muzeju, Beograd, Studentski trg 13. U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit… Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske nošnje u zbirkama Etnografskog muzeja Beograd i Zemaljskog

Novo izdanje: Narodna nošnja Srba Livanjskog polja

05.10.2022

U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit… Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske nošnje u zbirkama Etnografskog muzeja Beograd i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Recenzent knjige je dr Tatjana Mikulić, muzejski savetnik Etnografskog muzeja Beograd, a značajan

Gujon objavio početak medijske kampanje za zaštitu imovinskih prava Srba u FBiH

14.09.2021

Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu na konferenciji za medije objavio početak medijske kampanje posvećene informisanju Srba poreklom iz FBiH o potrebi zaštite imovinskih prava koje zajednički sprovode organi Republike Srbije i Republike Srpske. U Federaciji BiH u toku je usklađivanje podataka o nekretninama katastra i zemljišne knjige, tzv. harmonizacija podataka. Prilikom ovog procesa pripadnici srpskog naroda mogu da izgube pravo na imovinu, koja je u njihovom vlasništvu ili posedu. Gujon je naglasio da medijska kampanja predstavlja peti korak u ovom procesu, a da je Uprava za dijasporu i Srbe u regionu prethodno obavestila diplomatsko-konzularna predstavništva, udruženja u inostranstvu i SPC, kao i da

Pokolj Srba livanjskog područja 28. jula – 3. avgusta 1941.

24.07.2021

Pokolj u šumi Koprivnici bio je krvavi uvod u masovne pokolje koji će se dogoditi do kraja jula 1941. godine na dvadeset gubilišta u okolini Livna, koja su do sada utvrđena. Ustaše su uporno tvrdile da Srbe proteruju u Srbiju, a egzekucije su vršile najčešće noću, sve do masovnih pokolja koje su izvršili 29. i 30. jula. Kada je, nažalost kasno, Srbima postalo jasno da je počelo njihovo istrebljenje, više nije bilo mogućnosti za ozbiljniji i organizovani otpor jer su već bili razoružani, a oni koji bi otpor mogli organizovati bili su pobijeni. Dana 28. jula ustaše su poklale Srbe koji su se lečili u livanjskoj bolnici. Istog dana u

Slovo Vrbičanima

07.03.2021

Ideju Udruženja Ognjena Marija Livanjska da se kod mlađih generacija probudi interes za zavičaj predaka i da se on istinski i trajno zavoli kao mesto na kome su duboki koreni svakog od nas, prepoznala je samo Hristina Mrša, koja je na konkurs „Zavičaj mojih predaka“ poslala jedan prozni rad i jednu pesmu. Žao nam je što i druga deca poreklom sa našeg područja osetila potrebu da nam svoj doživljaj zavičaja predaka iskažu, a Hristini se i ovim putem zahvaljujemo. Kako Hristinin trud i radovi ne bi ostali neprimećeni, objavljujemo ih na našoj internet stranici. ——————————————————————————- VRBIČANIMA Klati se listak smeđi na grani, Sijaju sitne rosne kapi, Nižu se hladni jesenji

Konkurs „ZAVIČAJ MOJIH PREDAKA“

15.09.2020

U uverenju da kod mladih treba razvijati odnos pripadnosti zavičaju predaka, te negovati kulturu čuvanja svekolike zaostavštine Srba na područjima na kojima su danas malobrojni i na kojima preti opasnost zatiranja tragova srpskog vekovnog prisustva, Udruženje OML, u želji da podstakne mlade da u svoje navike i ponašanje uključe i interes za zavičaj predaka, nastavlja sa konkursom za dodelu nagrade za rad o zavičaju predaka. Podsticajem mladih na interes za zavičaj utiče se i na njihovo bolje upoznavanje narodnog života, nacionalne kulture, narodnog predanja i patriotizma, kao i istinsku i živu vezu sa narodom, istorijom i pejsažem zavičaja. Svoj doživljaj zavičaja predaka mladi mogu iskazati kroz forme kojima razvijaju lični

Veritas – Saopštenje povodom golgote Kupreških Srba aprila 1992

06.04.2020

Hrvatske jedinice, sastavljene od ZNG, HOS-a, HVO, 3. aprila 1992. napale su srpska sela na kupreškoj visoravni u jugozapadnoj Bosni. Brzo su napredovali, jer sa srpske strane nije ni bilo organizovane odbrane. Brojčano nadmoćniji, bolje naoružani i sa iskustvom iz rata u Hrvatskoj, do 6. aprila zauzeli su sva srpska sela, uključujući i opštinski centar gradić Kupres. Za nekoliko dana hrvatska vojska ubila je 54 srpska civila i teritorijalca, a oko 150 odvela u logore po zapadnoj Hercegovini i Hrvatskoj, u kojima su prošli pravu golgotu. Hrvati su 6. aprila u restoranu firme “Kvalitet” u Kupresu sakupili 60-ak teritorijalaca i civila i odmah po predaji, pred ostalim zarobljenicima, ubili Stevu

Popis srpskih žrtava na više od 1.000 strana privodi se kraju

05.11.2019

Republički centar za istraživanje rata i traženje nestalih Republike Srpske završava najveći projekat. Sve srpske žrtve iz rata u BiH, za period 1991-1995. godine, naći će se u publikaciji koju će objaviti Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica. Publikacija će biti objavljena na oko 1.000 stranica i u završnoj fazi je njena izrada, potvrdio je za “Novosti” Milorad Kojić, direktor pomenutog centra. – Realno je da publikacija sa popisom svih srpskih žrtava bude objavljena u naredna četiri meseca. Od jula 2013. aktivno se radi na izradi popisa srpskih žrtava u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. Ovo je jedan veoma obiman posao koji je zahtevao maksimalnu ozbiljnost i

Zločini nad Srbima Livanjskog polja, 28. jula – 3. avgusta 1941.

10.06.2019

Pokolj u šumi Koprivnici bio je krvavi uvod u masovne pokolje koji će se dogoditi do kraja jula 1941. godine na dvadeset gubilišta u okolini Livna, koja su do sada utvrđena. Ustaše su uporno tvrdile da Srbe proteruju u Srbiju, a egzekucije su vršile najčešće noću, sve do masovnih pokolja koje su izvršili 29. i 30. jula. Kada je, nažalost kasno, Srbima postalo jasno da je počelo njihovo istrebljenje, više nije bilo mogućnosti za ozbiljniji i organizovani otpor jer su već bili razoružani, a oni koji bi otpor mogli organizovati bili su pobijeni. Dana 28. jula ustaše su poklale Srbe koji su se lečili u livanjskoj bolnici. Istog dana u

Vukovljak: Gdje mi je srce tu mi je dom

30.05.2019

Na području Livna veliki je broj srpskih kuća koje su i dalje uništene, ali je Obrad Vukovljak odlučio da obnovi svoju, na pradjedovini u srpskom selu Gubin podno Dinare. Iako trenutno živi u inostranstvu, Vukovljak kaže Srni da ga za Gubin vežu uspomene jer je tu proveo djetinjstvo i najljepši period života. On govori da je tokom rata većina srpskih kuća u Livnu, pa tako i kuća njegovih predaka, uništena tokom odbrambeno-otadžinskog rata. “Odlučio sam da popravim svoju kuću da bih imao gdje doći. Moj dom je ovdje, moje srce je ovdje iako živim daleko. Obnavljam svoju rodnu kuću tamo gdje je moje srce”, rekao je Vukovljak. On govori da

GOSPOD GA JE VASKRSAO TRI PUTA: Neobična životna sudbina Srbina iz Lijevna

11.01.2019

Nisam čuo da je Gospod tri puta vaskrsavao, ali jesam da je praštao 77 puta i još 77 potom.  Ali ni da se negdje ljepše svetilo teškom zločinstvu i bezdušju kao u starom Lijevnu. To je ovo današnje Livno, strašni grad iz pojanja slijepog guslara Filipa Višnjića, koji pjesmom slavi i žali velikog harambašu Starca Vujadina, a koga Turci „biše i mučiše, vadiše mu svijetle oči čarne“, povrh Lijevna u bijeloj kuli. No, izdržao je, ne izdade mlade krčmarice koje su ga vinom napajale, ni jatake što mu zaklon bjehu. Lijevno je prvi naziv ovog mjesta, izveden iz staroslovenske riječi „hlijevno“, mjesto gdje se sliva zemaljsko blago. To je prevažan

VLADIKA SERGIJE: Nadamo se da matica Srbija nikada neće zaboraviti Krajinu ništa manju niti manje svetu od raspetog Kosova

28.11.2018

Samo se Božjom voljom može opisati životni put vladike bihaćko-petrovačkog g. Sergija Karanovića, koji je rođen  u Bačkoj Palanci, da bi mu kasnije bilo predodređeno da se vrati kamenu svojih predaka čije je porijeklo iz Martin Broda. U neposrednoj blizini ovog mjesta, još u 14. vijeku ćerka srpskog despota Đurđa, Katarina Branković podigla je manastir Rmanj u kome je svojevremeno stolovalo čak deset mitropolita. Prkoseći brojnim srpskim neprijateljima ovaj manastir uvijek je iznova vaskrsavao svjedočeći da pravoslavna vjera jeste i biće uvijek na ovim prostorima. Za obnovljen život manastira u ovom vremenu zaslužan je upravo vladika Sergije koji je bio i njegov iguman i arhimandrit. U razgovoru za Srpsko kolo

Poziv: Osvećenje crkve Pokrova Presvete Bogorodice u Rujanima

12.10.2018

SRPSKA PRAVOSLAVNA EPARHIJA BIHAĆKO-PETROVAČKA SRPSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA GUBINSKA I UDRUŽENjE OGNjENA MARIJA LIVANjSKA   Čast nam je pozvati Vas da svojim prisustvom i učešćem uveličate molitveno i liturgijsko slavlje, 13. oktobra 2018. godine s početkom u 9:30 časova, u crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Rujanima. Ovom prilikom, Njegovo Preosveštenstvo Episkop bihaćko-petrovački Gospodin Sergije, osvetiće obnovljenu crkvu koja je stradala u proteklom ratu. DOBRO NAM DOŠLI! S Božijim blagoslovom, Uprava parohija i Uprava Udruženja Izvor: Udruženje Ognjena Marija Livanjska Vezane vijesti: Budo Simonović: „Ognjena Marija Livanjska“ Imena žrtava ustaškog genocida u Livnu i okolini ljeta Gospodnjeg 1941.  

Knjiga ”Livanjski Srbi” promovisana u Livnu

08.09.2018

Knjiga Livanjski Srbi: Prosvijtna i duhovna zaostavština, autora Branka Dokića i Radovana Jovića, koja nam prikazuje prilike i zaostavštinu srpske zajednice livanjskog područja tokom duge istorije, promovisana je u Livnu, u subotu 1. septembra t.g. Promociji su prisustvovali i Njegovo Preosveštenstvo vladika bihaćko-petrovački Gospodin Sergije, kao i sveštenici Željko Đurica i Predrag Crepulja, ravnateljica livanjske Gimnazije dr sc Sanela Popović, autor brojnih značajnih dela iz istorije i tradicije Livna, g-din Stipe Manđeralo, bivši profesori livanjske Gimnazije. Rečju, ovaj, još jedan od brojnih izraza autora kojim su iskazali ljubav prema zavičaju, pozdravilo je preko 60-ak građana Livna, kao i članovi Upravnog odbora Udruženja Ognjena Marija Livanjska iz Beograda. Tokom promocije rukovodio je

Molitveno sećanje na livanjske mučenike

08.08.2018

  U danima od 28. jula do 1. avgusta održana su molitvena okupljanja u znak sećanja na srpske civilnie žrtve postradale od ustaša 1941. godine na više stratišta na području Livna i Kupresa: kod sela Prolog; jamama: Ravni Dolac, Samogred, Bikuša, Tušnica-Jelovača, Kamešnica, Rubića Dolac, Razvala. Propunta, livadi Trnovac, čelebićkoj školi; na mestima: Kožvarica, Mala vrata, Zanesovići, Borova Glava. Preko 1600 žena, dece, staraca i muškaraca ubijeno je na najstrašnije načine,  maljem i nožem, a brojni su i živi bačeni u kraške jame planina oko Livanjskog polja. Molitvenim sećanjem sunarodnici i potomci obeležili su 77 godina od njihovog stradanja i poklonili senima predaka čiju žrtvu i stradanje ne zaboravljaju. Glavno

Božić u Gračacu: Na ruševinama uspomena na Nikolu Teslu (VIDEO)

10.01.2018

Putokazima vođeni, uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika uputismo se u Liku prkosnu, u selo Deringaj, u opštini Gračac. Tu živi porodica Miljuš, Nikola sa ocem Danom i majkom Jovankom. Uoči Božića, kao i u svim pravoslavnim porodicama, i ovdje u Lici, usijeca se badnjak. Potom se badnjak kući donosi, dok se za porodičnim stolom trpeza sprema, kaže Nikola Miljuš iz Deringaja, govoreći zdravicu.  Inače, porodica Miljuš živjela je u Deringaju sve do sedamdesetih godina prošlog vijeka. Tada Nikolin otac Dane dobija posao u Bihaću i svi se sele upravo u grad na Uni. Nikola je u Bihaću išao u školu, ali  je bio odličan košarkaš. Sve do pred rat igrao je

Jovo Bajić o „Ognjenoj Mariji livanjskoj“ Buda Simonovića

26.12.2017

Besjeda Jove Bajića, pisca istoričara i novinara na romociji šestog izdanja knjige Buda Simonovića „Ognjena Marija livanjska“, održanoj na Beogradskom sajmu knjiga 25. oktobra 2016. godine.  Mogu vam saopštiti da sam u neku ruku bio svedok nastanka knjige „Ognjena Marija livanjska“ o kojoj danas razgovaramo. Budo Simonović i ja odavno se znamo. Radili smo zajedno u „Politici ekspres“, Simonović je bio „Ekspresov“ dopisnik iz Crne Gore, i važio je za jednog od najboljih novinara našega lista, jednog od najboljih reportera. Kada su „Ekspres“ devedesetih godina počeli rušiti spolja i iznutra, Budo je prešao u „Ilustrovanu politiku“ na čijim su se stranicama, iz broja u broj, pojavljivale njegove reportaže, a među

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: