arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
Kosinjska dolina

Ubistvo američkih vazduhoplovaca u Kosinjskom Bakovcu (Lika) 1944. godine

 Ubistvo američkih vazduhoplovaca u Kosinjskom Bakovcu (Lika) 1944. godine   1. Informacije o ubijenim vazduhoplovcima Odjel američke vojske DPMO (Defense POW/Missing Personnel Office), koji se bavi potragom za u ratovima nestalim pripadnicima armije SAD, na području Hrvatske traži osamdesetak nestalih vazduhoplovaca za vrijeme Drugog svjetskog rata. Na području Kosinja (Lika) traže dva nestala člana posade bomardera B-24, koji su nestali 1944. godine. Informacija o nestanku vazduhoplovaca u Kosinju, prvi put je objavljena u knjizi autora Dane Lastavice „Genocid nad srpskim narodom sreza Perušić (Lika) 1941-45. i 1991.- ?„ izdanje Muzej žrtava genocida, Beograd, 2002.godine. Na stranici 154-155  se iznosi podatak o nedovoljno istraženim jamama na području sreza Perušić. Navodi se „Jama u Ruji“

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 09. avgust 1941. Stradanje Srba u Konjicu, Iloku, Miostrahu i Saborskom

Ivan planina, kod Konjica. Početkom avgusta lokalne ustaše i ustaše pristigle iz Ljubuškog, izvršili su hapšenja oko 90 muškaraca srpskog porijekla u Konjicu i selima: Borci, Bijela, Vrdolje, Blaca i Zagorice. Uhapšenici su likvidirani 09. avgusta 1941. godine na Ivan planini. Poznata su imena učesnika u zločinu, kao i imena jednog dijela stradalih. Savo Skoko, Pokolji hercegovačkih Srba ’41, Stručna knjiga, Beograd 1991., str. 253-254. Izvor: Vikipedia.org – Hronologija ustaških zločina 1941.  Pristupljeno 19. oktobra 2015. Sela istočno od Iloka. Prema NDH izvorima, 09. avgusta 1941. godine u Svilošu je uhapšeno 58 osoba, u Suseku 20, u Čereviću 20, a u Neštinu oko 20. Od ovog broja izvori NDH potvrđuju ubistvo

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 03. avgust 1941. Zločini nad Srbima Banije, Korduna, Gorskog kotara, Bos. Krajine..

Šušnjar, kod Sanskog Mosta. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine strijeljali 45 stanovnika sela Dabar pokraj Sanskog Mosta na stratištu Šušnjar. Publikovani su poimenični podaci o stradalima. Početkom avgusta 1941. na stratištu Šušnjar ubijen je veliki broj srpskih stanovnika sa područja Sanskog Mosta. Milan Crnomarković, Dabar u Narodnooslobodilačkoj borbi, Sanski Most 1988., str. 40. Izvor: Vikipedia.org – Hronologija ustaških zločina 1941. Pristupljeno 12. oktobra 2015. Klenovac, kotar Perušić. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine opkolile selo Klenovac. Zatečeno stanovništvo koje se spremalo za bijeg u zbjegove umirili su dajući obećanje da se nikome ništa neće desiti. Čim su utvrdili da su sve pohvatali, zatvorili su ih u štalu braće Branka

Kalendar genocida: 29. jul 1941. Zločini na Baniji, Kordunu, Lici, Bosanskoj Krajini

Dugačka Luka, kod Topuskog, kotar Vrginmost. Ustaše su u periodu 28. jul – 03. avgust 1941. godine u Dugačkoj Luci ubile preko 256 Srba iz Starog Sela, Katinovca i Crnog Potoka.. Izvor: Dušan Baić, Kotar Vrginmost u narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945, Općinski odbor saveza boraca NOR-a Vrginmost, Beograd 1980, str. 814-844(Spisak žrtava Starog Sela). Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005., str. 343. Petar Zinaić, Genocid na Kordunu i okolici, “Stručna knjiga”, Beograd 1996., str. 366-367(Spisak žrtava). Ličko Petrovo Selo. Drugu grupu Srba iz opštine Ličko Petrovo Selo pohapsile su ustaše 29. jula 1941. godine pod istim izgovorom “da idu na rad

Goldstein-Jadovno-2009.jpg

Slavko Goldštajn: Istina o 27. julu 1941.

Već od prvih dana po uspostavljanju NDH u proljeće 1941. Srbi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bili su zakonski diskriminisani i egzistencijalno ugroženi. Smatram da i ovom prilikom vrijedi podsjetiti na poznatu Gebelsovu maksimu kako sto puta ponovljena laž postaje istinom. Tom sindromu podlegao je i dio hrvatske javnosti, koji je u poplavi politizovanih laži o Danu ustanka 27. jula u Srbu počeo taj ustanak nazivati “kontroverznim”, “četničko-komunističkim” ili čak samo “četničkim”. Ta iskrivljena slika o počecima NOB-a u Hrvatskoj unosi zabunu u današnje hrvatsko društvo i potpiruje stare rane. U interesu društvenog zdravlja dužni smo insistirati na istini. Prije desetak godina, pripremajući knjigu “1941. – godina koja se vraća”, temeljito sam istražio dokumentaciju o ustaškim progonima Srba

Obnovljeni spomenici roditeljima Nikole Tesle

Proteklih dana u Gospiću, ali i cijeloj Ličko-senjskoj županiji pozitivno je odjeknula informacija da je inicijativom paroha gospićko-smiljanskog jereja Dragana Mihajlovića, a zahvaljujući velikoj pomoći Duška Ljuštine i Rade Šerbedžije, došlo do obnove spomenika roditeljima Nikole Tesle. Prota Milutin Tesla službovao je pri hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Smiljanu, a poznato je da se pored toga što je bio sveštenik bavio propovijedanjem i pjesništvom. Majka Nikole Tesle Georgina također potiče iz stare svešteničke porodice, od oca Nikole Mandića. Ovo je samo jedno od pozitivnih dešavanja, otkako je poslije 25 godina pauze Gospić ponovo dobio pravoslavnog sveštenika. Od tada Gospićko-smiljansku parohiju vodi Dragan Mihajlović koji je u Gospić došao

Godišnjica: Likvidacija viđenijih Srba plaščanske doline

Plaščanska dolina. U toku noći 19-20. jula 1941. godine ustaše su priključile transportu iz logora Danica u Koprivnici za Gospić, dve grupe zatvorenika koje su prethodno uhvatili. Kalendar genocida: 19-20. jul 1941. Prva grupa od šest zatvorenika je uhvaćena 15. jula 1941. godine i u njoj su bili: Vitas (Jakova) Dušan iz Počitelja, direktor građanske škole u Plaškom Šumonja (Rade) Rafajilo iz Vere, penzionisani žandar Grba (Rade) Lazo iz Međeđaka, mlinar Šušnjar (Ilije) Mane – Pećo iz Janja Gore, seljak Grba (Jelke) Mihajlo iz Ličke Jasenice, činovnik Momčilović (Ilije) Đuro iz Blata, pekar. Svi ovi su zatvoreni u štalu i dvorište sudije Milana Tomljenovića. Dva dana kasnije 17. jula 1941.

U Teslinom selu nema više Srba

Rodna kuća genija iz Smiljana danas je memorijalni centar. Rasejani su po svetu ili nisu više živi. Tu je i crkva u kojoj je služio njegov otac Gde je kuća Nikole Tesle? Samo pogledajte desno i videćete je kako svetli od beline, kao da zna da je obasjala svet… Ovim rečima uputio nas je ka rodnoj kući velikana nauke jedan vremešni meštanin Smiljana, ličkog sela u blizini Gospića. Bolji putokaz nam nije trebao da stignemo do Memorijalnog centra “Nikola Tesla”. U samom srcu Like, na kraškoj zaravni okruženoj obroncima Velebita, u podnožju brda Bogdanić, ponosno stoji kuća tipične “dinarske” arhitekture, u kojoj je, od oca pravoslavnog sveštenika Milutina i majke

Suvaja mjesto zločina koje ne smijemo zaboraviti

English Ustaški pokolj, 01. jula 1941. nad stanovništvom sela Donja Suvaja, smještenom između Srba i Donjeg Lapca (današnja Hrvatska), predstavlja najmasovniji ustaški zločin nad stanovništvom kotara Donji Lapac prije ustanka srpskog naroda u borbi za opstanak.[1] O razmjerama ovog zločina, ali i zločina usko vezanih za ovaj događaj, tj. pokolja u mjestima Lički Osredci i Bubanj, govore i podaci o ukupnom broju žrtava. Prema podacima istoričara dr Đure Zatezala iz Karlovca, ustaše su tog dana “ubile i nožem usmrtile 243 srpska civila od kojih 118 djece, 75 žena i 50 muškaraca”[2]  Po nekim drugim izvorima, tj. poimeničnim spiskovima žrtava, u pomenutim selima Suvaja, Osredci i Bubanj, u prva tri dana

Sjećanje na protu Matiju Stijačića: Trebinjac koga su ustaše ubile u Teslinom Smiljanu

Pošto su 10. aprila 1941. godine nemačke trupe ušle u Zagreb, i dočekane ovacijama oduševljenih građana, predvodnik ustaškog pokreta Slavko Kvaternik proglasio je “uskrsnuće Nezavisne Države Hrvatske“. Odmah se krenulo u realizaciju programa NDH, koji je sačinio Mile Budak, da se Hrvatska očisti od Srba i da se iskoreni Pravoslavna crkva na teritorije NDH. Jedan od prvih Srba koji je uhapšen, dva dana posle proglašenja NDH, 12. aprila 1941. godine, bio je Trebinjac, protojerej Matija Stijačić, paroh u selu Smiljanu, kraj Gospića, rodnom mestu srpskog naučnika Nikole Tesle. Matija Stijačić je rođen 1883. godine u Klobuku, kod Trebinja. Po završetku bogoslovije, svoje službovanje nastavio je u Americi. Iz Amerike se

Djuro_Zatezalo_I_i_II.jpg

Bogdanović: Neopisivi teror od strane ustaša

Izjava Milana Bogdanovića, vjeroučitelja gimnazije u Gospiću, o zločinima ustaša nad Srbima Like tokom 1941. godine Rodom sam iz sela Vrepca, opština Medak, srez Gospić, Služio sam kao vjeroučitelj gimnazije u Gospiću gde me je zatekao i moment proglasa države Hrvatske 10. aprila 1941. godine. Srez Gospić brojio je oko 35 000 stanovnika, od toga 17 000 Srba, dakle 50%. Samo mesto Gospić ima 700-800 Srba. Istoga dana po proglasu Nezavisne Države Hrvatske počelo je hapšenje Srba od strane organizovanih hrvatskih omladinaca, koji su verovatno još od pre bili organizirani u hrvatski oslobodilački pokret „Ustaša“. Tako su pohapšeni sledeći građani: Bogdan Stanić, trgovac, Petar Stanić, kafedžija i njegov sin Dimitrije,

VIDEO – Put Časnog Krsta

Put dva Časna Krsta koja su pored svetog Jerusalima i mjesta stradanja Isusa Hrista obišla i mjesta stradanja srpskog naroda – Jasenovac, Jadovno, Pag i Prebilovce, ispratila je ekipa RTS. Dva Časna Krsta, koje eparhijama van matice daruje patrijarh, zauvijek će ostati u Prebilovcima i Jasenovcu kao znak sjećanja na Novomučenike Jasenovačke i Novomučenike Prebilovačke. Jedan od dva Časna krsta, potomci i poštovaoci žrtava uznijeli su na Velebit do Šaranove jame a nakon toga ponijeli i na ostrvo Pag, na visoravan iznad mjesta nekadašnjeg logora Slana za Srbe i potom pred školu u Metajni u kojoj se nekada nalazio logor za žene i djecu. Prebilovčanin Milenko Jahura, nosio je Časni

Dr Đuro Zatezalo

Proširena kronika genocida

Vojnić – “Radio sam svoj seljački i kovački posao”; svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945; Kordun, Banija, Gorski Kotar i Lika; drugo prošireno izdanje, u ediciji Eparhije Gornjokarlovačke i udruženja Jasenovac – Donja Gradina iz Banja Luke, svoju hrvatsku i prvu promociju imalo je u petak, 12. maja, u Vojniću, večer uoči obilježavanja 75. godišnjice proboja neprijateljskog, ustaškog obruča 1942. godine na legendarnoj Petrovoj gori.  Većeg i boljeg događaja i najave najveće kordunaške epopeje i proboja obruča na Biljegu, koji se uvijek održava kod spomenika na Petrovcu, i nije moglo biti. Mala dvorana u Domu kulture u Vojniću bila je pretijesna da primi sve zainteresirane za prezentaciju ovog, najnovijeg historijskog djela

I 2016. godine smo bili na Jadovnu

Na 75-tu godišnjicu od stradanja naših članova porodica, rođaka i sunarodnjaka, od 01 – 02. Jula 2016, sedmu godinu za redom, obilježili smo „Dan sjećanja na Jadovno“.   Donosimo na jednom mjestu listu tekstualnih i video priloga nastalih tokom i nakon našeg hodočašća: DOKUMENTARNI FILM: Dan sjećanja na Jadovno 1941. – 2016. Galerija fotografija sa obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941 – 2016. Dr Boris Begović: Kako li je bilo našim precima te 1941? Boris Begović: Uzdizanje krsta nad Katinom jamom Boris Begović: To što radimo je zbog nas, a ne zbog drugih Putovanje u Jadovno Poezdka v Яdovno Jadovno 2016: kamen po kamen – krstača Jadovno: Dan sjećanja na

Radio sam svoj seljački i kovački posao

Đuro Zatezalo: “Radio sam svoj seljački i kovački posao” U izdanju  SKD “Prosvjeta”, a uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine, štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. Nedavno je štampano drugo dopunjeno izdanje knjige. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Đuro Zatezalo: Radio sam svoj seljački i kovački posao, 1.075kB Pročitajte: Interviju sa autorom Pročitajte: Predgovor

Na ognjištu Nikole Tesle

PIŠE: Tomo Radusin, diplomirani ekonomista „Nekad davno, prije tog vremena obavezno se išlo na sajam za Petrovdan u Smiljan. Ali, vremena se promjeniše. Krene grupa iz Gospića za Smiljan, iako je udarila vrućina. Usput stigoše ih dva popa u kolima. Znači idu i oni tamo. Nekad ih je dolazilo i po desetak. Sretoše ih i zatvorenici, koji su vozili voz sijena za nekog domaćina, koji je to platio zatvoru. Put općinskom cestom bi dobar. Vidi se da se održava. Ali kad pređeš „bašku“ cestu i udariš prečacem ravno prema Bogdaniću stoji već dvadeset godina lokva koja se mora opkalavati. Džaba pisanije i molbe, kada sve tako stoji i dalje.  I

Vladika gornjokarlovački G. Gerasim blagoslovio podizanje Jadovničke kapele na Velebitu

Blagodarimo Vladiko! Na mnogaja ljeta! Udruženje Jadovno 1941. iz Banjaluke, uputilo je pismo Vladiki gornjokarlovačkom G. Gerasimu sa molbom da blagoslovi podizanje kapele Jadovničkim novomučenicima kod Šaranove jame. U pismu koje je potpisao predsjednik udruženja Dušan J. Bastašić, navodi se da je tokom obilježavanja „Dana sjećanja na Jadovno 1941.“, 01. jula ove godine u Hramu Vavedenja Presvete Bogorodice u Plaškom, osveštan Časni krst Jadovničkim novomučenicima. Dan kasnije krst je rukama potomaka žrtava donešen uz samu jamu za vrijeme služenja parastosa za 38.000 Srba, među kojima je i 73 sveštenoslužitelja Srpske pravoslavne crkve, pobijenih ljeta 1941. na području kompleksa logora smrti NDH, Gospić- Jadovno-Pag. Nakon toga, Časni krst je postavljen na

U Banjaluci promovisana fotomonografija "Stradanje SPC u NDH" Foto: SRNA

U Banjaluci promovisana fotomonografija “Stradanje SPC u NDH”

U Banjaluci je večeras promovisana fotomonografija “Stradanje Srpske pravoslavne crkve /SPC/ u NDH”, u kojoj istoričar Jovan Mirković obrađuje uništavanje crkava, manastira, parohijskih domova i grobalja, kao i ubistva i protjerivanja sveštenstva SPC sa tog područja. Mirković je rekao da je fotomonografija svojevrstan nastavak njegove knjige “Zločini nad Srbima u NDH” i sadrži ilustrativni materijal o 685 porušenih, oštećenih, uništenih i zapaljenih crkava, te 227 ubijenih sveštenika. “Govori i o stradanju Srba, jer oni koji su željeli uništiti srpski narod prvo su uništavali njegovo duhovno biće”, naveo je Mirković, koji je nekadašnji direktor Spomen-područja “Jasenovac”. Mirković kaže da je na fotomonografiji radio godinu i po dana i ističe da je

U Banjaluci promocija knjige – Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

U Banjaluci, 21. marta 2017.  održaće se promocija knjige istoričara Jovana Mirkovića “Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj – fotomonografija”, objavljene u izdanju IP „Svet knjige“ iz Beograda (Suffering of the Serbian Orthodox Church in the Independent State of Croatia – photomonography). Promocija će biti održana u 19,00 časova u Akademiji nauka i umetnosti Republike Srpske, Banja Luka, Bana Lazarevića 1. O knjizi će govoriti dr Dragan Davidović, direktor Sekretarijata za vjere RS, dr Dragan Šućur, pravoslavni vojni sveštenik, Stevo Ćosović, urednik i direktor IK „Svet knjige“ i autor. U knji­zi su prezentovani is­crp­ni po­da­ci o stra­da­nju srp­skih cr­ka­va, sve­šten­stva i srp­skog naro­da u Ne­za­vi­snoj Dr­ža­vi Hr­vat­skoj, od 1941. do 1945.

Izložba u kripti hrama Svetog Save- Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Lici od 1941-1995 god.

Blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog g. Irineja, otvorena je 14. februara u navečerje praznika Sretenja Gospodnjeg, izložba “Stradanja Srpske pravoslavne crkve u Lici od 1941-1995. god.” u kripti hrama Svetog Save na Vračaru u Beogradu.Izložbu je otvorio u ime Njegove Svetosti, episkop toplički g. Arsenije, vikar Patrijarha srpskog i nastojatelj hrama Svetog Save u Beogradu. Na izložbi su govorili: g. Nevenko Vlaisavljević,autor izložbe; dr Veljko Đurić Mišina, srpski istoričar, specijalizovan za istoriju Srpske pravoslavne crkve, proučavanje genocida i holokausta, kao i modernu istoriju Zapadnog Balkana, radio je u više naučnih i obrazovnih ustanova, a trenutno je v. d. direktora Muzeja žrtava genocida u Beogradu. Na kraju se obratio Nastojatelj hrama Vladika Arsenije,

PROMOCIJA: Knjiga Radovana Pilipovića „Oreoli i senke”

U Beogradu će se u petak, 25. novembra 2016. u 19 časova u Kripti Hrama Svetog Save na Vračaru, održati promocija knjige „Oreoli i senke – rasprave iz istorije Srpske Pravoslavne Crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945. godine“ autora Radovana Pilipovića. Knjiga kroz 22 rasprave na različite teme pokriva martirsku istoriju Srpske Pravoslavne Crkve u Drugom Svetskom Ratu na prostoru Nezavisne Države Hrvatske, satelitske državne tvorevine Hitlerovog „Novog poretka“. Rasprave i studije se odnose na stradanje srpskog vernog naroda, zatim sveštenstva i episkopata, uspone i padove kulture sećanja kod Srba, kao i spontano razvijanje poštovanja prosijavših novomučenika u drugoj polovini XX veka. Neki radovi su bili objavljivani u crkvenoj i

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 01. avgust 1941. – Godišnjica masovnih zločina nad Srbima širom NDH

Selo Smiljan (rodno selo Nikole Tesle). 1. avgusta 1941. godine ustaše poklale 66 muškaraca, žena i djece i spalile u njihovim kućama pod vodstvom Rude Rica (učitelj, zlikovac, komandant ustaškog logora Jadovno na Velebitu), Adžije Jose i Dragana Devčića. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005. Udbina, dolina u Pločanskom klancu. Prvog avgusta 1941. godine ustaše zaklale nekoliko desetaka Srba iz okolnih zaselaka od kojih samo iz sela Komića 20. Više o ovom zločinu: Zločin u ličkom selu Komić 1941. godine Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005. Široka Kula

Crkva_Svetog_Marka_u_Beogradu.jpg

Danas parastos povodom genocida nad Srbima u NDH

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu u subotu, 30. jula, prvi put biće služen parastos povodom 75 godina od genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/, najavljeno je danas u Beogradu na konferenciji za novinare Udruženja Srba iz Hrvatske. Generalni sekretar Udruženja Milojko Budimir rekao je da su povod pomena ilindanski pokolj Srba od aprila do avgusta 1941. godine na području NDH, ali i stradanja Srba do kraja Drugog svjetskog rata. Budimir je istakao da još nema preciznog broja žrtava, čak ni za Jasenovac, kao najveći logor smrti u NDH, ali je istakao da je u ustaškim pokoljima “nestalo Potkozarje, dijelovi Like, Banije, Korduna…, a Srbi su odvođeni i

Hrvoje Klasić: Ustanak su podigli Srbi zbog ustaških i Luburićevih zločina

Hrvatski pravaši i ultradesničari ne odustaju od protesta zbog obilježavanja dana antifašističkog ustanka u Srbu i najavljuju da će se i ove godine pojaviti sa ustaškim simbolima i obilježjima.  Iako je policija uklonila šator koji su pravaši postavili u blizini antifašističkog spomenika u Srbu, te pripadnicima ove stranke zabranila protest zbog obilježavanja 75. godišnjice ustanka, oni pozivaju svoje članove na nova okupljanja. Pravaši, kao i neoustaški revizionisti, poručuju da: “Ideja Velike Srbije neće proći”, a pozivi članstvu završavaju se sa ustaškim pozdravom “Za dom spremni”. Pravaši tvrde da se u Srbu desio zločin, ali nad hrvatskim stanovništvom, prećutkujući činjenicu da su ustanak u tom mjestu podigli lokalni Srbi zbog nasilja

19. jun – 02. jul 2016. – Krstonosni put Sveštenomučenika Save gornjokarlovačkog

Časni krst je osveštan  u Molu, rodnom mestu Sv. Save gornjokarlovačkog, bio postavljen i cjelivan u Bašaidu u Bačkoj. Nakon toga postavljen je u Manastiru Krušedol i Sabornom Hramu u Sremskim Karlovcima i stigao do Hrama Svetog Save na Vračaru.  Uslijedio je put ka Patrijaršiji u Beogradu, Plaškom i konačno do Katine jame u Lici u koju je bačeno telo tadašnjeg Vladike gornjokarlovačkog Save Trlajića. Odlukom Svetog Arhijerejskog Sinoda Srpske pravoslavne Crkve i blagoslova Njegovog preosveštenstva episkopa Gornjokarlovačkog g. Gerasima, udruženje građana Jadovno 1941. iz Banjaluke organizovalo je povodom 75-godišnjice stradanja srpskog pravoslavnog sveštenstva i naroda u kompleksu logora smrti Gospić – Jadovno – Pag, prolazak Časnog krsta kroz mesta i Hramove

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala