arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Ko je bio Dr Milan Bulajić?

Dr Milan Bulajić je rođen u mjestu Vilusi kod Nikšića, (Kraljevina Jugoslavija), 6. septembra 1928. godine. Umro je u Beogradu 29. novembra 2009. godine. Bio je međunarodni stručnjak za genocid, internacionalni ekspert za izučavanje genocida sa gledišta međunarodnog prava, istoričar i istoriograf genocida, i jugoslovenski diplomata u oblasti međunarodnih odnosa i međunarodnog prava. Dr Milan Bulajić je bio pokretač ideje i osnivač Muzeja žrtava genocida, zatim osnivač Fonda za istraživanje genocida, jedan od osnivača i prvi koordinator Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu, kao i zamjenik predsednika odbora SANU za sakupljanje građe o genocidu nad srpskim i drugim narodima u XX vijeku. Bio je pokretač ideje, i zajedno sa

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 01. avgust. Godišnjica stradanja Srba sa Korduna, Banije i Like

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Glina – Srpska pravoslavna crkva “Rođenja Bogorodice” – Glinski pokolj. 29. jula do 3. avgusta 1941. ustaše poklale 1564 Srbina. Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Žrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih

Stop za ustaško divljanje u Australiji – država zabranjuje lik Pavelića, slovo U i pozdrav „za dom spremni”

Australijska država Viktorija proširiće zabranu isticanja fašističkih simbola,  u koje će ubuduće biti uključeno i ustaško znamenje. Odmah pošto to usvoji država Viktorija , istim putem će krenuti i australijska federalna uprava. Hitlerov saveznik To znači da Hrvati više neće moći da ističu šahovnicu iz vremena Nezavisne države Hrvatske, fotografije i transparente sa likom Ante Pavelića, slovo U i  pozdrav „za dom spremni”. Hrvatska zajednica među kojima je veliki broj potomaka ustaša koji su nakon Drugog svetskog rata pobegli iz Jugoslavije, za to može da zahvali fudbalerima kluba „Vitezovi” iz Melburna. Oni su desetog aprila, na dan osnivanja Nezavisne države Hrvatske, u svlačionici pevali ustašku pesmu „boj se bije, ustaški

Kozara i Potkozarje – srpski zid plača

Hrvatski i njemački fašisti opljačkali su sva sela, pobili dio stanovništva, uključujući 540 ranjenika, a oko 68.000 srpskih civila otjerali u logore, mahom u Jasenovac. Na Kozari i Potkozarju, prema podacima nakon rata, ubijeno je i stradalo 35.000 civila. Ofanziva ustaša i njemačkih nacista, uz podršku mađarskih fašističkih snaga, na Kozaru počela je na današnji dan 1942. godine, što je bio uvod u jedan od nastrašnijih zločina počinjen nad srpskim narodom ikada. Zatiranje naroda Uz podršku mađarskih riječnih brodova, 40.000 njemačkih i hrvatskih vojnika zatvorilo je obruč oko slobodne teritorije kozarske oblasti. U opkoljenom području zbjeg sa oko 80.000 srpskih civila branilo je 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda. Poslije

Banković: „Pokolj“ – termin za genocid nad Srbima u NDH 1941-1945

U junu 2018. godine, u Banjaluci, Skupština udruženja Jadovno 1941. usvojila je odluku da se „zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao Pokolj“. Kao jedan od navedenih razloga je taj što se Srbi još od kraja Drugog svetskog rata nisu terminološki odredili prema genocidu koji je počinjen u Nezavisnoj Državi hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. Piše: Ms Vladimir Banković Nakon što se pojavila odluka Skupštine ove organizacije počela su razmatranja i diskusije da li je „Pokolj“ pogodan termin za genocid nad Srbima. Tokom duge istorije čovečanstva, ono što je čuvalo nit jedne civilizacije, naroda ili nacije su događaji ili

Kozara: Od Istorijske šume do Nacionalnog parka

Nacionalni parkovi u većini slučajeva predstavljaju teritorije bogate biljnim i životinjskim svijetom, zaštićene zakonom od ljudskog uticaja. Spomenik na Kozari; FOTO: snimak ekrana U Karakasu (Venecuela) 1992. godine, održan je Svjetski kongres o nacionalnim parkovima, na kom je usvojena preporuka da svaka država zaštiti najmanje 10% svoje teritorije. Ipak, postoje i Nacionalni parkovi koji su osnovani u prvom redu zbog važnih istorijskih događaja. Jedan od takvih Nacionalnih parkova jeste i Javna ustanova Nacionalni park „Kozara“ Prijedor. Naime, u toku drugog svjetskog rata planina Kozara je bila teritorija na kojoj su se vodile velike i u nekim momentima presudne bitke protiv ustaštva i nacizma na našim prostorima. O partizanima Kozare u

U Zemunu održano molitveno sabranje za Srbe pobijene u logoru Zemun 1942-1944. godine

U subotu 13. maja 2023. na 81 godinu od početka stradanja Srba u logoru Zemun, u eri Pokolja, Genocida počinjenog nad Srbima od strane NDH, na groblju u Zemunu kod spomenika nad masovnom grobnicom, potomci i poštovaoci žrtava, u organizaciji Udruženja Jadovno 1941. iz Beograda, održali su molitveni skup. Parastos su zajedno služili Protoprezviter Luka Verić, paroh crkve Svete Trojice, O. Petar Bakajlić, paroh hrama Sv. Oca Nikolaja, O. Saša Pajković i O. Igor Bates iz Crkve Sv. Dimitrija sa samog zemunskog groblja. Udruženje Jadovno 1941. je priložilo žito, vino i pogaču za službu, a potom predsednik Udruženja g. Momčilo Mirić i član UO g. Veljko Đinović su svečano položili

GENOCID NAD SRBIMA: Najmlađe žrtve iz Vrbaške kod Gradiške

Selo Vrbaška nalazi se u blizini Gradiške (Bosanska Gradiška). Tokom Drugog svjetskog rata na prostoru Gradiške stradalo je preko 10.000 Srba. Pored Srba stradalo je i skoro svo romsko stanovništvo ovog sreza. Tokom genocida na području Gradiške likvidirano je nekoliko hiljada djece. U ovom tekstu vam donosimo poimeničan popis stradale srpske djece do 15 godina starosti. Podatke smo izvukli iz popisa Žrtava fašističkog terora koji je uradio SUBNOR. Ukupno je iz Vrbaške stradalo 517 srpskih civila u genocidu Nezavisne države Hrvatske nad Srbima. Od tog broja, djece do 15 godina bilo je 248, djevojčica 129, dječaka 119. VRBAŠKA Babić M. Ljubica, 1930.-1942. Stara Gradiška Babić M. Ljubomir, 1933.-1942. Stara Gradiška

Jadovno 1941: Atlas / Mapa Pokolja, Genocida počinjenog nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske

Zajedničkim snagama, sabornošću na ovom projektu, učinićemo korak više na objelodanjivanju istine o Pokolju i čuvanju sjećanja na naše nevino postradale Svete novomučenike srpske. Atlas / Mapa Pokolja, genocida počinjenog nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske je projekat udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke. Cilj projekta je da se na internet Mapu unese što više tačnih lokacija konc. logora, stratišta, masovnih grobnica, kraških jama u kojima su ubijane žrtve, spomenika žrtvama. Za svaku od unesenih lokacija, pored tačnih koordinata sa linkom na Gugl mapu, nastojimo dodati fotografije, kraći tekst i linkove na tekstualne, foto ili video priloge objavljene na našem sajtu, YouTube kanalu ili na drugim sajtovima. Pored do sada unesenih lokaliteta, u našoj bazi podataka

U Kozarskoj Dubici u toku izgradnja prvog hrama posvećenog Novomučenicima Jasenovačkim (VIDEO)

U selu Međuvođe kod Kozarske Dubice u toku je izgradnja hrama koji je posvećen Novomučenicima Jasenovačkim. U ime Crvkvene opštine Knežica javila nam se Vanja Pejić sa molbom: “U toku je izgradnja prvog Hrama posvećenog Jasenovačkim mučenicima u eparhiji banjalučkoj. Hram se gradi u potkozarskom selu Međuvođu i uz pomoć donacija dobrih ljudi koji žele da se očuva sjećanje na naše pretke stradale u Jasenovcu. Tokom janura će biti aktivan humanitarni broj 1414, i pozivom se simbolično donira 1 KM za izgradnju ovoga svetoga Hrama. Naša molba je samo da na Vašoj stranici i grupama koje znamo da prati veliki broj pravoslavnih hrišćana, objavite samo fotografiju na kojoj stoji broj

Pokolj u crkvi u selu Draksenić 1942. godine

Četrnaestog januara 1942. godine (prvog januara  – po Julijanskom kalendaru) na pravoslavni  Mali Božić dogodio se stravičan zločin u mjestu Draksenić  u opštini Kozarska Dubica.  Prenosimo: U zimu 1942. pade veliki snijeg. Čulo se za stravičan zločin koji se zbio u selu Drakseniću, kod Bosanske Dubice. Ustaše su 14. januara, u ranu zoru, na Mali Božić, na prevaru pohvatali narod. Neke su pobili kod njihovih popaljenih kuća, a u samoj crkvi izmrcvarili su 64 ljudi, žena, djece i staraca. Bilo je ukupno 207 ubijenih. Izbjeglice smještene kod nas, u Pucarima, pričale su u suzama o užasu, govoreći da u crkvi ima „krvi do koljena“. Ljudi smješteni kod nas, a i

Upokojio se Branko Tepić, dječak iz nosiljke majke Knežopoljke

Branko Tepić, dječak koga, na ikoničnoj fotografiji Žorža Skrigina, nosi njegova majka Milica Tepić upokojio se juče. Neka ga Gospod primi u Carstvo nebesko. Ispovest: „Ja sam Branko Tepić, dečak iz nosiljke majke Knežopoljke“ Čuvena fotografija Žorža Skrigina na kojoj majka Knežopoljka vodi decu za nas je metafora stradanja civila u ratu, ali za Branka Tepića (74) – dečaka koji viri iz nosiljke na majčinim leđima – ona je najintimnije životno svedočanstvo. Čuvena fotografija Žorža Skrigina na kojoj majka Knežopoljka vodi decu za nas je metafora stradanja civila u ratu, ali za Branka Tepića (74) – dečaka koji viri iz nosiljke na majčinim leđima – ona je najintimnije životno svedočanstvo.

Mika Bundalo – Brigita Knežević

Svjedočanstvo da u bezumlju rata i velikog stradanja, postoje ljudi koji su pružili ruku stradalnicima i spašavali njihove živote iako su bili Srbi. Brigita je rođena 25. aprila 1940. godine u selu Mirkovci kod Kozarske (Bosanske) Dubice u porodici Bundalo. Za vrijeme neprijateljske ofanzive na Kozaru u ljeto 1942. godine s porodicom je dospjela u logor Staru Gradišku gdje je zajedno s brojnom djecom nasilno odvojena od njihovih roditelja. Zahvaljujući Diani Budisavljević i njezinim saradnicima spašena je iz logora i odvedena u zagrebački Zavod za gluhonijeme. Ondje ju je posvojila porodica Fistrić koja joj je dala ime Brigita. Istinu o svom pravom porijeklu Brigita Fistrić je saznala puno godina nakon

Dva stratišta usred Beograda sa 14.000 žrtava sakrio nemar

Srpski civili, pobijeni na Starom sajmištu tokom Drugog svetskog rata, masovno, pored Gardoša, sahranjivani i na Bežanijskoj kosi, a mesta su do danas gotovo neobeležena. Slobodan Kokotović (93), bivši gimnazijski profesor i načelnik društvenih delatnosti u Opštini Novi Beograd, jedini je živi svedok strašnog kraja srpskih logoraša u Belanovića rupi na Bežanijskoj kosi. Imao je samo 16 godina kada su, 1942, leševi sa Sajmišta dovoženi zaprežnim kolima. Njih gotovo 3.600, kako je utvrdila Državna komisija još 1945. godine, skončalo je u Belanovića rupi. SUBNOR navodi da ih je ovde pokopano čak 8.000?! Ova masovna grobnica, baš kao i ona na Gardošu, u Zemunu, na Jevrejskom groblju, gde je, kako su

Ko i zašto učenicima u Srbiji krije istinu o stradanju Srba u logoru Zemun?

Neko bi to prepoznao kao čin autošovizma, neko kao manifestaciju duha samoporicanja ili antisrbizma ali je neupitno da je riječ o činu vređanja žrtava i njihovih potomaka. U dnevnom izdanju novina kao i na portalu kompanije Novosti, 27. oktobra ove godine, objavljen je prilog pod naslovom „ BEOGRADSKE STAZE STRADANjA: Na mapi budućih školskih ekskurzija biće i mesta masovnih ubistava Jevreja, Roma i Srba u prestonici“ autora R. Dragovića. Tema priloga je vezana za nedavnu inicijativu Muzeja žrtava genocida, upućenu ministru prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja g. Branku Ružiću da se obilasci mjesta ratnih stradanja uvrste u obavezne programe rekreativnih nastava, studijskih putovanja i učeničkih ekskurzija osnovnih i srednjih škola

Služen parastos žrtvama Pokolja u Palančištu i Gornjem Jelovcu

U nedjelju 23. oktobra 2022. godine, u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Malom Palančištu, održano je molitveno sabranje i obilježeno 80. godina od Pokolja nad srpskim narodom u selima Veliko i Malo Palančište i Gornji Jelovac kod Prijedora. Svetu Liturgiju i parastos, služio je paroh palančiški Otac Vladislav Vučanović. Nakon parastosa, u parohijskom domu priređeno je posluženje. Pored parohijana, većinom potomaka žrtava, molitvenom okupljanju prisustvovali su i članovi udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke. Sa Ocem Vladislavom, nas nekoliko je otišlo i do Velikog Palančišta, gdje su na spomen hramu Svetih apostola Petra i Pavla, nedavno postavljene mermerne ploče sa uklesanim imenima žrtava. Neposredno uz Spomen hram nalazi se

Obilježavanje stradanja Srba u Palančištu kod Prijedora

U nedjelju 23.10.2022. sa početkom u 9 časova, u Malom Palančištu, kod Prijedora, u parohijskom hramu posvećenom Uspenju Presvete Bogorodice, biće služen parastos i obilježeno 80 godina od pokolja, kada su ustaše za samo jednu noć na zvjerski način ubile 342 stanovnika srpske nacionalnosti, među kojima je bilo 226 djece. U noći između 22. i 23. oktobra 1942. godine, grupa ustaša, pripadnika Druge ustaške satnije Osme ustaške bojne, predvođena ustaškim poručnikom Batinićem, izvršila je pokolj nad stanovništvom Velikog Palančišta. Ustaše su bez upotrebljenog vatrenog oružja, noževima, sjekirama, maljevima i vješanjem ubile 342 stanovnika, među kojima je bilo 226 djece do 17 godina starosti. Te noći, na isti način ubijeno je

Uskoro izlazi iz štampe Zbornik radova „Kad prošlost progovori: Kozara – 80. godina kasnije“

Prošlo je osam decenija od stradanja naroda Kozare, a isto toliko godina nam je trebalo da javno progovorimo o tim stradanjima na istorijski tačan i utemeljen način. Kroz ovoj Zbornik stručnih i publističkih radova, te ogleda, prikaza, dokumenata, svjedočenja i fotografija, ekipa koja ga realizuje ima želju da te događaje, vezane za ofanzivu na Kozaru, rasvjetli na ispravan način (ne samo kroz partizansku istoriju!), ne samo kroz prizmu ideologije i ciljeva KPJ-ta. Zbornik predstavlja Kozaru u prvom redu kao dio srpske istorije i velikog stradanja, pogroma epskih razmjera. Stradanja od hrvatskih  ustaša sa ciljem zatiranja i genocidnog uništenja našeg naroda , i stradanje od Švaba u smislu odmazde. Srpska nacionalna tragedija

Hiljadama srpske dece rat je ukrao ime

Za mnogu ratnu siročad, i one razdvojene od roditelja, posle oslobođenja je tek počelo traganje za preživelim članovima porodica, a za neke i za pravim identitetom, kaže Jasmina Tutunović Trifunov, autorka izložbe „Povratak, priča koja traje”, koja će danas biti otvorena. Piše: Jelena Čalija Pucnjava, vatra i majka koja spava u vajatu, đedovo ime Đuro. Velika voda i golem čamac. Mlin na reci gde smo se uvek igrali. Brat Đorđe se prilikom razdvajanja rasplakao i dobio visoku temperaturu. Kada su izašli iz vagona, jedna gospođa uzela je Smilju za ruku, umila ju je, obrisala i obukla joj haljinicu. „Sećam se, ta haljina je bila crvena i imala je tufne… Gledao

Lordan Zafranović o projektu “Zlatni rez 42”: Film će uzbuditi regiju, a mnoge će i zaboljeti

Jedan od najvećih hrvatskih, eks-jugoslovenskih i evropskih filmskih reditelja Lordan Zafranović uskoro bi trebalo da krene sa snimanjem dugo očekivanog novog filma simboličnog naziva “Zlatni rez 42”, koji govori o stradanju kozarske djece u logoru Jasenovac. Autor: Veljko Zeljković U ekskluzivnom intervjuu za “Glas Srpske” Zafranović ističe da će ovo biti kruna njegove dosadašnje filmske karijere, izuzetno stvaralački bogate, koju je uglavnom posvetio analizi zla i događajima vezanim za stradanje nevinih u NDH. – Veoma dugo pripremam ovaj film, koji sada nosi i drugi naslov “Zlatni rez 42”, umjesto “Djeca Kozare”. Priča je podignuta na jedan drugi i viši nivo od prve verzije scenarija. Ono što u ovom trenutku mogu

DECA, ŽRTVE POKOLjA U NDH, NOVI SVECI: Mučenici Jastrebarski i Sisački u kalendaru SPC

Iz saopštenja za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve sa redovnog zasedanja održanog u Sremskim Karlovcima i Beogradu od 15. do 21. maja 2022. godine. Ovogodišnje redovno zasedanje Svetog Arhijerejskog Sabora  Srpske Pravoslavne Crkve započeto je 15. maja u Sremskim Karlovcima, jednom od sedišta Patrijaraha srpskih, a povodom proslave značajnog jubileja – stogodišnjice ujedinjenja srpskih pokrajinskih Crkava u jednu i jedinstvenu Srpsku Pravoslavnu Crkvu i vaspostavljanja statusa autokefalne Srpske Patrijaršije (1920). Proslava ovog značajnog jubileja već dva puta je odlagana usled pandemije koronavirusa. Saborski oci su posebnu pažnju posvetili temi svetih ugodnika Božjih. Prepoznajući u primeru njihovog vrlinskog života, mučeništva, ispovedništva i podvižništva neugasivu revnost za veru, Srpska Pravoslavna

Božidarka iz Velike Žuljevice

Gosti urednika Zagrebačke televizije, te večeri, bili su Kozarčani. Pred kamere i pod svjetlost reflektora sjeli su generali i heroji, kuriri i djeca s neobičnim ratnim sudbinama. Za istim stolom s ratnicima sjedela je i Božidarka Frajt, filmska i pozorišna glumica. Samo, ona nije došla ni kao lijepa žena iz filma „Živa istina“, za čiju je ulogu na festivalu u Puli 1972. dobila „Zlatnu arenu“, ni kao mlada partizanka iz „Užičke Republike“. Došla je kao gost urednika da čuje priču o Kozari — i sebi. Zato Božidarka neće zamjeriti što tu priču moram ponoviti od početka, jer ona počinje s Kozarom 1942, od njene druge godine. Bogdan Grublješić, Božidarkin otac,

Film „Irodovi sinovi“ – The documentary film “Sons of Herod”

Tekst ove poruke je na srpskom i na engleskom – The text of this message is in Serbian and English Film „Irodovi sinovi“ je dokumentarno-analitička priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri. Nigde u svetu nije zabeležen ni jedan primer postojanja logora smrti za decu osim u NDH. Zato film posebnu pažnju obraća stradanju dece, baveći se uzrocima ovog svirepog zločina, otkrivajući istovremeno njegovu dubinu, ulogu rimokatoličke crkve, ali i onoga ko je decenijama bio čuvar ove strašne tajne i kraških jama. Molimo Vas da prosledite ovu poruku Vašim prijateljima u Srbiji i inostranstvu i

“Vama pod Kozarom” – zbirka pjesama

U prilogu je prvo pisano djelo iz Jelovca – zbirka pjesama pokojnog Rajka Mudrinića na temu Drugog svjetskog rata. Knjiga je objavljena 1971. godine u Novom Sadu. U njoj ima i  ideološkog, ali isto tako onog najvrijednijeg vezanog za Kozaru i mnogostradalni rod srpski. Radenko Petrić, predsjednik   — Pročitajte knjigu – kliknite ovdje. Zavičajno društvo Patrija Jelovac Prijedor   Put partizanskog proboja bb 79246 Knežica   Republika Srpska   Bosna i Hercegovina patrija.info@gmail.com www.patrija.info

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala