arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Unutrašnji dijalog o Kosmetu: Zašto se Zapadu žuri? 

Razgovaramo sa nekadašnjim Ministrom inostranih poslova Savezne Republike Jugoslavije, gospodinom Živadinom Jovanovićem,danas predsednikom Beogradskog foruma za svet ravnopravnih. Gospodine Jovanoviću,vi ste jedan od retkih političara u Srbiji koji svoje mišljenje o Kosovu i Metohiji do danas nije promenio.Vi ste onda a i danas sudbinu Kosova i Metohije videli kao deo jedne šire strategije razbijanja suverene SFRJ. Ceneći vaš stav i vašu odlučnost, molimo vas da nam odgovorite : U čemu se iz današnje vizure,sastoji problem – Kosovo i Metohija? ŽJ: Kosovo i Metohija je za Srbiju i srpski narod pitanje od životnog značaja. Od  odnosa prema tom pitanju danas zavisi kako ćemo i da li ćemo opstati kao nacija i

Otvorena izložba “Srpsko umetničko nasleđe na KiM” u SANU(FOTO)

Izložba “Srpsko umetničko nasleđe na Kosovu i Metohiji. Identitet, značaj i ugroženost”, autora dopisnog člana SANU Miodraga Markovića i prof. dr Dragana Vojvodića, svečano je otvorena u SANU Beograd – Izložba “Srpsko umetničko nasleđe na Kosovu i Metohiji. Identitet, značaj i ugroženost”, autora dopisnog člana SANU Miodraga Markovića i prof. dr Dragana Vojvodića, svečano je otvorena u SANU. Izložbu je otvorio predsednik Akademije, Vladimir Kostić, a otvaranju su prisustvovali bivši predsednik Srbije, Tomislav Nikolić, generalni sekretar u Predsedništvu Srbije, Nikola Selaković, direktor kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić. Otvarajući izložbu predsednik Akademije, Vladimir Kostić, rekao je kako se usuđuje da izrekne sud da se radi ne samo o najznačajnijoj

Zov karaule Foto: RTRS

Predstavljena knjiga “Zov karaule”, ispovijesti vojnika sa Košara (VIDEO)

U Narodnom pozorištu Republike Srpske promovisan je roman Nenada Milkića “Zov karaule, posvećen događajima na Kosovu u vrijeme NATO bombardovanja i kopnenog napada tzv. Oslobodilačke vojske Kosova i vojske Albanije. Knjiga “Zov Karaule” pisana je po istinitim događajima koje su ispričali preživjeli junaci i roditelji koji su izgubili djecu na Košarama. Nastala je u znak sjećanja na one koji se sa Košara nisu vratili. “Živimo u vremenu kada nas ubjeđuju da do kopnenog napada na SR Jugoslaviju i Srbiju nije ni došlo. Međutim, 9. aprila, na Veliki petak, krenuo je kopneni napad Vojske Albanije i terorističke OVK uz pomoć NATO alijanse. Borbe su trajale tri dana”, rekao je Nenad Milkić, autor

Petko_Miletic_sa_pordicom.jpg

Petko – srpski Robinzon Kruso na Kosovu

Jedina porodica u selu u kome je do 1999. godine, do povlačenja srpske vojske i policije sa Kosova i Metohije, u tridesetak domaćinstava živjelo oko 200 Srba Petko Miletić vratio se sa porodicom u selo Opraške, udaljeno dvadesetak kilometara od Istoka na Kosovu i Metohiji, gdje danas živi u potpunoj izolaciji. “Osudio sam sebe, suprugu i dvoje dece na izolaciju i žrtvovao ih zarad sopstvenog ubeđenja da ću sopstvenom žrtvom pomoći opstanku Srba i srpske države na Kosovu i Metohiji”, priča za Srnu Miletić. Tamara, učenica sedmog razreda, i njen brat Lazar, učenik šestog razreda, u prečniku od pet kilometara, izuzev podivljalih pasa, živu dušu ne mogu sresti niti vidjeti.

Foto: pravoslavie.ru

U Banjoj Luci promocija romana Nenada Milkića “Zov karaule”

U srijedu, 27. septembra 2017. godine u 19 časova, na sceni Petar Kočić Narodnog pozorišta Republike Srpske, održaće se promocija romana Nenada Milkića “Zov karaule”. Ovaj roman drugi je dio trilogije “Mi smo branili Košare” koja je posvećena događajima na Kosovu u vrijeme NATO bombardovanja i kopnenog napada tzv. Oslobodilačke vojske Kosova i vojske Albanije. Nakon promocija širom Srbije i Crne Gore (16 promocija – preko 2000 posetilaca), zovu karaule, priči o južnoj srpskoj granici i jednoj od dve najveće bitke moderne srpske istorije, priči o karauli Košare i herojima sa Prokletija, odazvala su se i braća preko Drine te će prva promocija romana „Poslednja straža“ i „Zov karaule“, autora

Foto: Sveti Sava iz Crkve Svetih apostola u Pećkoj patrijaršiji

Brišu srpsko ime!

Predstavljena izložba o našoj umetničkoj baštini na KiM u galeriji SANU. Spomenike predstavljaju kao nasleđe teritorije, a ne naroda Kada je u pitanju fizičko opstajanje naših spomenika na Kosovu i Metohiji, stanje se nije promenilo poslednjih godina. Ono što je sada suštinski drugačije jeste težnja kosovskih institucija da im se izbriše srpski identitet, da ih predstave kao svoje, kao nasleđe teritorije, a ne naroda. Naročito je opasno i to što su i spomenici koji su ušli na Uneskovu listu ugrožene svetske baštine (Dečani, Gračanica, Pećka patrijaršija i Bogorodica Ljeviška) tu dospeli ne kao srpski, nego kao spomenici KiM. Predstavljajući izložbu “Srpsko umetničko nasleđe na Kosovu i Metohiji. Identitet, značaj, ugroženost”,

Suze u Kraljevu: Porodica Ćirkovića prisustvovala projekciji filma „Vi idite, ja neću“

U okviru kampanje humanitarnih projekcija filma „Vi idite, ja neću“ u organizaciji „Stuba kralja Stefana“, prikazivanje je juče održano u opštini Kraljevo, a u dupke punoj sali, pored građana i predstavnika lokalne vlasti, bili su prisutni i članovi porodice Miloša Ćirkovića, poslednjeg srpskog vojnika na Kosmetu, inače glavnog junaka filma. Publika je veoma emotivno doživela film, pa u kraljevačkoj sali nisu izostale ni suze, a kratko se kao saradnik u organizaciji projekcije u Kraljevu, obratio i Strahinja Erac, predsednik gradskog odbora Zavetnika. On je istakao značaj Kosmeta za Srbiju i srpski identitet, ali govorio i o globalnoj političkoj situaciji ’99-te i danas, kao i uticaju velikih sila, prvenstveno Rusije, na mogućnost povratka

© Tanjug/ Zoran Žestić

Film “Kosovo: Momenat u civilizaciji” prikazan u Beogradu

Film “Kosovo: Momenat u civilizaciji”, koji govori o djetinjstvu novinara Stefana Popovića provedenom na Kosovu i Metohiji i značenju koje za njega imaju tamošnji manastiri pod zaštitom Uneska, prikazan je beogradskoj publici. Beogradska premijera filma održana je sinoć u kripti Hrama Svetog Save, a projekcija je organizovana u saradnji beogradske opštine Vračar i Hrama Svetog Save. Prije početka filma novinarima se obratio reditelj Boris Malagurski, koji je rekao da je ovaj film važan kako bi se svjetskoj javnosti pokazalo šta se dešava sa srpskim nasljeđem na Kosmetu, te dao istorijski pregled. “Film je važan i da bismo pokazali Unesku da ne sme da primi Kosovo u svoje članstvo”, rekao je

Momir Stokuća (Fotodokumentacija UNS-a)

Godišnjica ubistva fotoreportera Momira Stokuće

Udruženje novinara Srbije (UNS) i Društvo novinara Kosova i Metohije (DNKiM) podsetili su da se danas navršava 18 godina od kako je fotoreporter i saradnik „Politike” Momir Stokuća ubijen u svojoj porodičnoj kući u Prištini. Stokuća je ubijen 21. septembra 1999, a sahranjen je tri dana kasnije u Gračanici. Njegova porodica nikada nije dobila informaciju o istrazi i okrivljenima za ubistvo. „Čak ni zvaničan dokument nisam dobila, osim jednog papira koji su mi dali u bolnici, a koji sam morala da ostavim u manastiru. I dalje ne znamo ko ga je ubio”, kazala je za UNS Stokućina sestra Branka Damnjanović. UNS i DNKiM su podsetili da nisu rasvetljene ni druge

Drž‘te Malagurskog: Sezona lova na srpskog reditelja na Kosovu

Do pre deset godina osamdeset odsto Albanaca ne bi ni pomislilo da kaže da su srpske crkve na KiM njihove, međutim, osmišljeno je nekoliko kampanja i mnogi su poverovali u tu laž. Još miriše dim 17. marta 2004. iz Bogorodice Ljeviške i taj dim osećaju i Albanci, ali je problem što su dovoljno licemeri da mogu da kažu — „to je naše“! Na saopštenje kosovskih vlasti, prema kome je novi film Borisa Malagurskog „rasistički i bez presedana“ i deo „sporne kampanje“ protiv članstva Kosova u Unesko, kao i da režiser „predstavlja kulturno nasleđe na Kosovu kao nasleđe Srbije“, pesnik Matija Bećković je, posle nekoliko minuta smeha, odgovorio za Sputnjik u jednoj rečenici: „Nema im se šta prigovoriti,

Idemo dalje…

„Ma koliko te puta neko saplitao – ustani! Nebitno koliko te gurali i pritiskali – nastavi! Neka te vera u ono što činiš i ono što stvaraš drži i nosi, i znaj da ideš upravo tamo gde niko do sada nije bio!!! Ne boj se! Jer ti to možeš. Ako ne ti … A ko će drugi?“ Dragi moji, Odruži se ovo leto i ova pauza koju smo sami sebi nakon promocije u Beogradu dodelili. Priznajem da je bilo uspona i padova. Da je bilo, ima i biće raznih pritisaka. Da problem nisu manji. Naprotiv. Ipak sa svakom promocijom rasli smo i mi – ja kao autor, ljudi koji su

© Sputnik/ Aleksandar Milačić

Malagurski odgovorio Prištini: Ramuše, organizovaću ti projekciju u zatvoru

Srpski reditelj Boris Malagurski odgovorio je premijeru tzv. države Kosovo Ramušu Haradinaju na optužbe kosovske vlade da je film ovog reditelja „Kosovo – momenat u civilizaciji“ kampanja protiv članstva Kosova u Unesko. Malagurski je ubrzo, pošto je kosovska vlada iznela niz kritika zbog prikazivanja tog dokumentarnog filma u Srpskom kulturnom centru u Parizu, na svom nalogu na Tviteru objavio da će „Ramušu organizovati projekciju filma u zatvoru“. Ramush, we'll organize a special screening for you in prison! — Boris Malagurski (@malagurski) September 17, 2017 Film je u petak veče premijerno prikazan u Parizu mnogobrojnim predstavnicima diplomatskih, kulturnih i intelektualnih krugova. Srpski reditelj je tom prilikom rekao da je ideja filma da se prikaže ugroženost, ali i lepota srpske baštine na KiM. „Film

Braća Miodrag i Miladin Brkljač danas su jedini Srbi u selu Vrela kod Kosova Polja, koje je nekada naseljavalo gotovo 300 Srba.

Dva brata jedini Srbi u selu kod Kosova Polja

Braća Brkljač, jedini Srbi u Vrelima, žive sklonjeni iza zidina i drvene kapije. U dvorištu im je stara očeva i nova kuća, koju su zajedno gradili. Preživjeli su teška vremena. Onima koji bi se vratili, sugerišu da se moraju organizovati… Priredio: Neđeljko ZEJAK Braća Miodrag i Miladin Brkljač danas su jedini Srbi u selu Vrela kod Kosova Polja, koje je nekada naseljavalo gotovo 300 Srba. “Ostali smo nas dvojica, posljednji. I neka smo, bar da se trag nas starih doseljenika ne zatre, da ne bude eto pobjegli ili popadali kao `pilad pred jastrebom`”, objašnjava šezdesetčetvorogodišnji Miodrag zašto su ostali. Braća Brkljač danas žive sklonjeni iza zidina i drvene kapije. Tu

Vladika Teodosije Foto: RTS

Vladika Teodosije: Lažne prijave protiv Srba vode potpunom etničkom čišćenju

Njegovo preosveštenstvo episkop raško-prizrenski Teodosije posjetio je Srbina Bogdana Mitrovića /74/ u zatvoru u Podujevu i ocijenio da tolerisanje lažnih prijava i prijetnje Srbima nekakvim tajnim listama nisu ništa drugo nego dalji nastavak politike koja vodi potpunom etničkom čišćenju Kosova i Metohije od srpskog stanovništva. Vladika Teodosije istakao je da je riječ o čestitom čovjeku koji je aktivno pomagao Srpskoj pravoslavnoj crkvi i dodao da se nada da će istina izaći na vidjelo. On je napomenuo da je prijava za navodne ratne zločine došla od komšije Albanca koji je lično uzurpirao Mitrovićevu zemlju i koji godinama pokušava da privoli porodicu Mitrović na prodaju. Vladika raško-prizrenski rekao je za Informativnu službu

Foto: Dragan Zečević

Srbima spremaju lavinu optužnica

Specijalno tužilaštvo Kosova na osnovu iskaza samo dva svedoka može da radi šta hoće. U opasnosti svi koji su bili u vojsci ili policiji, anaročito povratnici. Aktiviraju se tajni spiskovi Mislim da nas očekuje lavina optužnica za navodne zločine koje su počinili Srbi. U pitanju su već pripremljeni “pravosudni dokumenti” koji se aktiviraju namenski. Ubeđen sam da su fioke Specijalnog tužilaštva Kosova prepune takvih predmeta – ovim rečima Ljubomir Pantović, advokat iz Kosovske Mitrovice, ukazuje na postojanje takozvanih tajnih spiskova sa imenima Srba sa Kosova i Metohije protiv kojih je kosovsko pravosuđe podiglo optužnice. Broj pomenutih optužnica je nepoznat predstavnicima Srba sa KiM. Spekuliše se o više stotina njih. Na

Foto: Dragan Zečević

Optužen za ratni zločin jer nije htio da proda zemlju Albancu

Bogdan Mitrović uhapšen je u Suvoj Reci na Kosovu i Metohiji jer nije htio da proda svoje imanje u Prizrenu i to je jedina njegova krivica, izjavila je njegova kćerka Radica Blagojević. “Nemaju oni na osnovu čega da okrive mog oca. Nikome ništa nije uradio. Prethodnih 18 godina redovno je odlazio na Kosovo i Metohiju. Nije bio ni na ratištu, niti je ikada bio u bilo kakvom sukobu sa komšijama Albancima”, rekla je Blagojevićeva. Mitrovićev advokat Dejan Vasić izjavio je za “Večernje novosti” da je hapšenje njegovog klijenta klasična matrica zastrašivanja povratnika i otimanja imovine. “Prema rečima mog branjenika, njega je prijavio prvi komšija koji je posle 1999. godine porodici

© Foto: Pixabay

Novi plan Prištine — da se nijedan Srbin više ne vrati

Jasno je da Priština politizuje i zloupotrebljava priču o ratnim zločinima da bi zastrašivala Srbe, proganjala nevine i sprečavala povratak proteranih. Hapšenje Bogdana Mitrovića u Suvoj reci pod optužbom za navodni ratni zločin izazvalo je uznemirenost i kod Srba na KiM i kod onih koji su iz južne srpske pokrajine raseljeni u centralnu Srbiju. Kosovsko Specijalno tužilaštvo početkom godine raspisalo je tajne poternice za 57 raseljenih Srba zbog sumnji u navodne ratne zločine između 1998. i 1999. Međutim, tajna poternica za Bogdanom Mitrovićem raspisana je 18. jula, što pokazuje da se niko od raseljenih Srba ne može osećati sigurnim dokle god tajne optužnice postoje. Analitičar iz Gračanice Živojin Rakočević tvrdi da se ovde ne radi samo o tajnim optužnicama. „To je optužnica koja treba da ubije svaku ideju

(Foto Printskrin RTS)

Mušutište, uhapšen muškarac iz grupe raseljenih Srba

Sedamdesetčetvorogodišnji Bogdan Mitrović iz Sopine uhapšen je u Suvoj Reci tako što je izveden iz grupe raseljenih Srba koji su obišli svoje kuće i porušenu crkvu Svete Bogorodice u Mušutištu. Specijalne snage kosovske policije pretresle su autobus koji je dovezao grupu raseljenih Srba. Legitimisani su svi u grupi u potrazi za još nekoliko osoba, javlja dopisnik RTS-a. Policijski službenik koji je rukovodio akcijom hapšenja i obezbeđivanja raseljenih tokom posete Mušutištu naveo je da je za Bogdanom Mitrovićem raspisana poternica kosovskog tužilaštva za teška krivična i ratna dela. Hapšenje je izazvalo uznemirenje u grupi od 50 raseljenih Srba koji posle rata ne žive u Mušutištu. Oni svake godine posećuju to mesto tokom

Arno Gujon Foto Privatna arhiva

Arno Gujon: Grlo mi se steglo kada mi je devojčica na KiM rekla “Ovo je moja prva lutka u životu”

Arno Gujon, francuski humanitarac posvećen Srbiji, u ličnoj priči kao lekciji kako se postaje vitez plemenitosti, pravde i dobrote Pokrenula ga je nepravda koja je iz dana u dan, iz godine u godinu pogađala jedan, samo jedan narod u Evropi. Srpski narod. Pitao se da li je moguće da se sva belosvetska mašinerija udruži u satanizaciji i zaključio da tu nešto nije u redu. Stasavao je uz priče o lepoti Srbije, prijateljstvu sa njegovom otadžbinom Francuskom, podvizima srpske vojske u Velikom ratu. A, onda… Onda je, u proleće 1999, on, još golobradi mladić bio zapanjen slikama bombardovanja te lepote sa kojom je sanjao susret. Ali, slike užasa oživele su ponovo

U Svetosavskom domu hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Čajniču promovisana je knjiga "Srpsko srce Johanovo", autora Veselina P. Dželetovića, bazirana na istinitoj priči o trgovini ljudskim organima na Kosovu i Metohiji.

Predstavljena knjiga “Srpsko srce Johanovo”

U Svetosavskom domu Hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Čajniču predstavljena je knjiga “Srpsko srce Johanovo” autora Veselina P. Dželetovića zasnovana na istinitoj priči o trgovini ljudskim organima na Kosovu i Metohiji. Protojerej-stavrofor Momir Vasiljević rekao je na sinoćnjoj promociji da Kosovo i Metohiju treba vratiti dobrim djelima i ispunjavanjem Božijih zapovijesti. “Stalno govorimo Kosovo je srce Srbinovo, duša srpska, ali po toj duši i tom srcu lutaju neki čudni ljudi i neprijatelji koji su učinili dosta zla srpskom narodu”, kaže prota Vasiljević. Protojerej Vasiljević je podsjetio da je zlo činjeno i ranije, što potvrđuje i ova knjiga, jer su se 1999. godine na raspetom i mnogostradalnom Kosovu desila mnoga zla.

Igumanija manastira Sokolica na Kosovu, mati Makarija Foto: blic.rs

“Palili su naše svetinje, ne mogu sada da ih čuvaju”

Igumanija manastira Sokolica na Kosovu, mati Makarija, izjavila je da je apsurdno da Albanci traže prijem u Unesko. “Šta oni imaju da zaštite? Nemaju nijedan, baš nijedan kulturni spomenik. Osim Muratovog turbeta i Sinan-pašine džamije u Prizrenu, koja je napravljena od materijala srušene Crkve Svetih arhangela. Nemaju ni ta dva spomenika, to su spomenici islama, Turske”, izjavila je mati Makarija za “Blic”. “Šta oni hoće. Hoće da prisvoje naše. Naši manastiri treba da dobiju eksteritorijalni status”, kaže mati Makarija. Ona smatra da je nedopustivo da oni koji su palili i minirali srpske svetinje, sutra budu u nekim uredima za zaštitu spomenika kulture. “Znate, stranci koji su dolazili na Kosovo u

OGORČENI Goran Perović (levo) ne vidi izlaz iz trenutne situacije

Ne smeju ni roditelje da obiđu

Nove muke Perovića koje je hapsila kosovska policija. Možda će morati da isele svoje stare iako su njih dvoje jedini preostali Srbi u Medregovcu Od kada nas je nedavno hapsila kosovska policija zbog navodnog ilegalnog prelaska administrativne linije, moja porodica i ja ne smemo da obiđemo roditelje u Medregovcu, podujevskom selu, kako ponovo ne bismo bili uhapšeni. A roditelji su nam stari i bolesni, tako da smo zaista na muci. Ovim rečima, Goran Perović (52) iz sela Medregovac, u razgovoru za “Novosti”, iznosi novi problem sa kojim je suočena njegova porodica. Njegovi roditelji su jedini preostali srpski žitelji u ovom selu ali i na području čitave podujevske opštine koja broji

Kolege novinari sa KiM ne zaboravljaju Perenića i Slavuja / Foto: Dragana Zečević

Tragedija porodice Perenić: Sve se nadam Ranku

Tragedija Snežane Perenić (55) čiji je muž otet na KiM. Lakša mi je neizvesnost nego da dođe crna vest Težak je ovo život u neznanju, nalik kazni, ali nekada mi se čini da mi je lakše i da živim u neizvesnosti nego da čujem najcrnju vest. Svesna sam da posle devetnaest godina teško mogu čuti nešto dobro, ipak se bojim onoga što bih mogla saznati – ovo su reči Snežane Perenić (55) iz Kosova Polja čiji je muž Ranko u 39. godini sa kolegom Đurom Slavujem kidnapovan 21. avgusta 1998. godine nedaleko od manastira Zočišta u opštini Orahovac. Kaže, prošle su tolike godine ali se u njenim emocijama ništa nije

Luka Vukadinović: Srbin i Kosovo

Polje novog rođenja, polje stradanja, polje mučenika. Polje a na polju jama. Raka puna stradalnika, puna sinova i otaca. Grobnica novih vojnika, novih ugodnika. Rana Srbinova, urođena želja i poslednja nada. Zemlja monaha, Srbinova Sveta zemlja. Groblje Srbinovo đe istorija porodice spava. Avlija Srbinova i kuća Srbinova, najsvetiji dio zemlje Srpske. Krvavo polje Srbinovo postalo je polje od otaca, izgubljena snaga Srbinova vjeru gubi odruče se carstva. Zemlja bez zemlje đe zvona bude satrape i krvnike. Zemlja krvava i zemlja sveta, zemlja sudbine izgubljene, sudbine nepoznate. Brana istorije i granica života, potonja i prva želja Srbinova. Obećana zemljo Srbinova, tvoji Srbi dadoše te lako. Suzo Srbinova i kućo Srbinova, nije

Ranko Perenić i Đuro Slavuj (Foto:banija.rs)

Kosmet – godišnjica ubistva srpskih novinara

Danas se navršava 19 godina od otmice novinara Radio Prištine Đure Slavuja i Ranka Perenića kod Orahovca. Predstavnici UNS-a i njegovog ogranka Društva novinara Kosova i Metohije posjetiće danas mjesto na putu Velika Hoča – Zočište u opštini Orahovac, gdje su Slavuj i Perenić posljednji put viđeni. Na mjestu otmice postavljeno je obilježje na kojem na srpskom i albanskom jeziku piše: “Ovde su 21. avgusta 1998. nestali novinari. Tražimo ih”. Spomen-obilježje nestalim novinarima do sada je rušeno pet puta, a odgovorni nikada nisu pronađeni. Osim ovog zločina pripadnici takozvane Oslobodilačke vojske Kosova 6. maja 1999. godine kod Vučitrna u podnožju planine Čičavica oteli su i ubili Ljubomira Kneževića, novinara prištinskog “Jedinstva” i dopisnika

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala