arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Bećković: Na nebu nema Republike Kosovo

I oni koji nisu mislili nikada da će misliti o Kosovu, razuveravaju se svaki dan, a sve što se na svetu događa, povezuje se sa slučajem Kosova. Iako na ovogodišnjem Sajmu nije imao novu knjigu, mada je za mnoge prošlogodišnja poema „Prahu oca poezije“ s produženim dejstvom nova, Matija Bećković je, predstavljajući knjigu Ranka Đinovića, pobudio pažnju kao da je o njegovim stihovima reč. Jer, kada pesnik Bećković govori o knjizi čiji je naslov „Sa neba se sve poznaje“, ne može a da ne progovori o onome o čemu, reklo bi se, oduvek i misli i peva: o nebu, i to onome na kome su od stvarnih važniji poetski junaci i na kojem neke granice nikada neće biti ucrtane. „Nije slučajno rečeno da poezija ne igra takvu

Matija Bećković u Domu kulture Gračanica

Matija Bećković: Kobne naše podele

Bratoubilaštvo u Srbiji počelo je u ratu, produženo je posle rata, a nije prestalo ni u miru, do današnjega dana. Oni koji su takvu odluku doneli nisu bili naivni i znali su šta rade. Znali su šta se u Srbiji zbivalo i predvideli šta će se zbivati sve dok bude taj dan slavila kao veliki praznik. Ta odluka je daleko veći zločin od onog koji se dogodio u Beloj Crkvi, na Ivandanj 1941. godine. Da je ostalo na onom što se ovde dogodilo, već bi se i zaboravilo. Bogdan, Žikica i Milenko odavno bi jedni drugima poljubili rane, zagrlili se i poljubili, ali nisu im dali oni koji su odlučili

Matija Bećković, foto Rade Prelić

Bećković: Gorski vijenac je Novi zavjet srpskog naroda!

Svijet je ovaj tiran tiraninu, a kamoli duši blagorodnoj! Proročki stihovi vladike i pesnika Petra II Petrovića Njegoša izgovoreni sinoć u punoj sali Kolarčeve zadužbine zvučali su kao da su napisani pre nekoliko dana, a ne pre više od 17 decenija. Svečanost „Njegoš u našem vremenu“, povodom 170 godina objavljivanja „Gorskog vijenca“, okupila je mnogobrojne poštovaoce dela velikog poete i vladara. Među njima su bili patrijarh Irinej i drugi crkveni velikodostojnici, arhitekta Dragomir Arsović, reditelj Božidar Đurović, košarkaš Dejan Bodiroga. „Sam Njegoš i njegovo djelo danas su savremeniji negoli u vremenu kada je ono napisano,“ besedio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. „Svjedočanstvo toga je njegov ‘Gorski vijenac’ i ‘Luča mikrokozma’.“ Govoreći

Akademik Matija Bećković

Bećković: Srpsko kulturno nasljeđe je albansko iz ugla onih koji „dube na glavi“

Srpski akademik Matija Bećković izjavio je da se nema šta prigovoriti Albancima koji tvrde da je kulturno nasljeđe Srba na Kosmetu, u stvari, albansko jer je to istina iz ugla čovjeka koji „dubi na glavi“. „Nema im se šta prigovoriti jer iz ugla čoveka koji dubi na glavi, to što su rekli, sve je istina“, rekao je Bećković za „Sputnjik“, komentarišući saopštenje vlasti samoproglašenog Kosova da je film Borisa Malagurskog „Kosovo – momenat u civilizaciji“ rasistički i bez presedana, te dio „sporne kampanje“ protiv članstva samoproglašenog Kosova u Unesku. Direktor Kulturnog centra u Gračanici Živojin Rakočević napomenuo je da do prije 10 godina 80 odsto Albanaca ne bi ni pomislilo

“A hoće li one koji nisu priznali Kosovo da isteraju iz EU?”

Akademik Matija Bećković izjavio je da ne razume čemu žurba da bude rešeno pitanje Kosmeta i dodao da stiče utisak da su sva druga pitanja rešena, pa je i Srbima i svetu jedino preostalo pitanje Kosova. – Ajde da za ovu priliku, uz Kosovo, nabrojimo još sedam sličnih, i to samo na slovo K: Korzika, Katalonija, Kipar, Kvebek, Krim, Kurilska ostrva, Koreja – rekao je Bećković za NIN. Kada je reč o unutrašnjem dijalogu o Kosmetu koji je inicirao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, Bećković kaže da je ta debata završena prie nego što je i počela. On ističe da ne postoji unutrašnji dijalog, kao ni spoljašni monolog. Komentarišući ocene da

Akademik Matija Bećković

Matija Bećković na „Trgu od ćirilice“: Uzeli ste ga, jači ste, ali, ne tražite da vam uz Kosovo damo i svoju čast!

U okviru manifestacije „Trg od ćirilice“ koja se održava u Herceg Novom, 14. avgusta organizovan je koncert „Herceg Novi za Kosovo i Metohiju“. Svoj doprinos ovom koncertu dao je proslavljeni srpski pesnik i akademik Matija Bećković svojom besedom. – Možda se ova tema ne uklapa u moždane vibracije ovog doba godine kad bismo svi želeli da se opustimo i za trenutak odahnemo i održimo iluziju da smo svi laki i bezbrižni. Pokušavali smo da isključimo sve ringle i prekidače i sve sklonimo u stranu, pa ipak nas prestižu i stare i nove brige i nove misli. Kako bi bilo dobro da nas Srbe ne tretiraju mimo sveta i ne traže

Matija Bećković

Matija Bećković: Izvinjenje

Ne mogu prežaliti Što nekim slučajem Nije živ Sultan Murat Pa da odem na Kosovo polje Da mu se izvinim Prvo bih nabrao Pune ruke božura I fino ih uvio u trobojku Pa glavom na Vidovdan Banuo pred njegov čadar Izvini Padišahu što ovoliko kasnim Ko će me razumeti ako ti nećeš Mnogo si išao ispred svog vremena Ono što je tebi bilo jasno još onda Ja sam shvatio tek sada Sve si nam iskreno i otvoreno govorio Ali nisi imao kome Ko je onda mogao i pomisliti Da ćeš ti ispasti pošteniji Od svih koji su dolazili posle tebe Ti nisi osvajao svet A da niko tvoj ne pogine

Putokaz za turiste u Knez Mihailovoj ulici (Foto: R. Krstinić)

Matija Bećković: Svaki okupator je prvo zabranjivao ćirilicu

I da mi zaboravimo ćirilicu, ona ne bi nestala. Grci, Bugari, Rusi nam se ne bi pridružili. Ako bismo zaboravili ćirilicu, ne bismo umeli da pročitamo svoje tapije, epitafe, svoju ličnu kartu, kaže za „Politiku“ akademik Matija Bećković Kada biste nekome rekli da više ljudi piše ćirilicom nego latinicom, ne bi vam verovao! – kaže akademik Matija Bećković, komentarišući najavljene predloge izmena i dopuna Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma, koje preciznije regulišu status upotrebe ćirilice u javnom prostoru. Taj predlog je bio sasvim dovoljan za otvaranje burne političke rasprave u kojoj su ćirilica i/ili latinica zapravo neka vrsta linije razdvajanja prve i druge Srbije. Ministar Vladan Vukosavljević je ocenio da je

Matija Bećković: Smrt Njegoševa najveći je srpski poraz od Kosova, ali i novo rođenje

BESEDA NA AKADEMIJI U BARU POVODOM OSVEŠTANjA HRAMA SVETOG PETRA II LOVĆENSKOG TAJNOVIDCA – Kad su Vladiku Petra II sahranjivali, ispratili su ga knjaz i kneginja, dva arhimandrita, dva đakona i 20 sveštenika. Pucalo se, kažu, iz hiljadu pušaka. Kad je presahranjivan, ispraćen je bez krsta i sveće, bez sveštenika i srodnika. Bilo ih je svake fele, vere i nevere – samo nije bilo njegove crkve – Lako su se odlučili između male kapelice i grdosije mauzoleja do kojeg su probili tunel da, umesto onog grudobolnog, unesu „Njegoša“ od 28.000 kila. Nije se ni moglo drukčije završiti vreme u kojem je Njegoš ispisivan iz hrišćanstva uopšte, iz pravoslavne crkve posebno,

Akademik Matija Bećković (Foto: mc.rs)

Bećković: Sačuvati ćirilicu – okupatori su je zabranjivali

Akademik Matija Bećković izjavio je da je dovoljan razlog da Srbi sačuvaju ćirilično pismo staro hiljadu godina to što ga je svaki okupator zabranjivao. “I da nema drugih razloga, to je dovoljno da ono bude sveto i sačuvano u svakom narodu koji se dokopao slobode”, rekao je Bećković za “Večernje novosti” povodom najave Grada Beograda da će donijeti konkretne mjere za zaštitu tradicionalnog pisma. Akademik Miro Vuksanović izjavio je da ga je obradovala ta najava i da smatra da bi svako dobronamjeran volio da se ona ostvari. “Ako makar i ovlaš pogledamo ulice, stičemo utisak da je to nemoguće jer njima odavno već vlada latinica. Pozdravljam svaki pokušaj da se

Akademik Matija Bećković

Beseda Matije Bećkovića na Akademiji u Baru: Oni koji ne veruju ni u Boga ni u Crkvu još ne odustaju da odlučuju ko je svet a ko nije

Svoj treći vek Njegoš počinje kao Sveti Petar II Lovćenski Tajnovidac čiju prvu crkvu osvećujemo u porti Sabornog hrama u Baru. Ona je dvojnica one koju je sam podigao na Lovćenu i amanetom namenio za svoju večnu kuću. Ta kuća je oburdana sa krova naše otadžbine, ali nije nestala već je osvitala na drugim mestima kao u ona doba „kad su crkve letele“. Za sad ih ima deset-petnaest, više nego vlašića, kao da se rađaju iz svakog kamenčića zburdanog sa Lovćena. Kao da su se četiri domaća sveca, čijim likovima je bila ukrašena, razleteli na sve četiri strane i ustali da je brane. Prvu je stric Sveti Petar Cetinjski obnovio

Matija Bećković u Domu kulture Gračanica

Kosovo pre Kosova

Istorija je dovodila u sumnju čak i mesto gde se bitka dogodila, a poezija je Kosovo uočila još pre Kosova. Poetska pronicanja su dosegnula da će to ubavo polje postati ne samo ubojno, nego i usudno i presudno. Pesnik je ovo polje odavno izabrao da smesti svoju pesmu. Pretkosovske pesme počinju otmicom žena i Banović Strahinja baš na Kosovu pokazuje svoju moralnu retkost. I Marko Kraljević ide pravo na Kosovo kod bijele Samodreže crkve da presudi na kome je carstvo. Majka Jevrosima izgovoriće pre Lazarevog opredeljenja, reskije i srpskije svedenu biblijsku reč: Bolje ti je izgubiti glavu Nego svoju ogr’ješiti dušu! Eto, kolika je vrednost duše, i kako je reskira

VIDEO – Matija Bećković: Zaboravljene srpske žrtve

U nedelju, 26. marta 2017. u sali bioskopa „Jugoslavija“ u Vrbasu održano je predavanje akademika Matije Bećkovića koji je pred prepunom dvoranom besedio na temu „Zaboravljene srpske žrtve“. Tribinu je organizovala Srpska pravoslavna crkvena opština Vrbas. Više od istog autora: Matija Bećković na portalu Jadovno 1941.

Akademik Matija Bećković

Bećković: Politička izmišljotina o različitim jezicima

Akademik Matija Bećković istakao je, komentarišući Deklaraciju o zajedničkom jeziku, da bi važno dostignuće bilo to ako srpsku lingvistiku ne bi progonili da odustane od istine da je to jedan jezik i prikloni se političkoj izmišljotini o različitim jezicima. „Da je to jedan jezik, lingvistika se nikada nije ni dvoumila. Bilo bi dobro ako bi se predomislili političari koji su izmislili da su to različiti jezici“, rekao je Bećković za „Politiku“. On je napomenuo da su u slavu laži o različitim jezicima osnovane mnoge katedre i da je po svijetu viđao sudske tumače na čijim vizitkartama je pisalo da prevode sa srpskog, hrvatskog, bošnjačkog, crnogorskog. „Pričali su mi da im

O evet-efendiji

Ivo Andrić kaže da je u svoje vreme na turskom dvoru postojalo naročito zvanje: evet-efendija. Njegova dužnost bila je da klima glavom na sve što sultan kaže… Andrić, na žalost, nije zapisao ništa više o ovom zanimanju. Ni kod drugih nismo našli ništa o evet-efendiji. O svemu ostalom možemo samo nagađati. Recimo: kako je izgledao opis radnog mesta evet-efendije? Koliko je bilo izvršilaca? Koje su uslove morali da ispune? Iz šturog podatka da je dužnost evet-efendije bila isključivo da klima glavom na sve što sultan kaže, mogao bi se steći utisak da je to bio jednostavan posao, da ga je mogao obavljati svako. To može pomisliti samo laik i onaj

Akademik Matija Bećković

Poezija – lična karta srpskog naroda

Književnik Matija Bećković rekao je Srni da su Srbi pjesnički narod i da se u poeziji može naći duša i lična karta srpskog naroda. “Ne znam ništa značajnije od poezije u životu srpskog naroda. Mi smo pesnički narod. Poezija je ono što smo izneli iz vekova ropstva i što nas je grejalo u ropstvu i čime smo se pridružili velikim narodima”, rekao je Bećković, povodom Svjetskog dana poezije, 21. marta. On je naveo da su Srbi “svoje dušmane pobili u svojim pjesmama, a nisu u stvarnosti”. “Tako, kada nas i ne vole – ne vole nas zbog pesama, a ne zbog stvarnih činova. Pesme su večne, a sve drugo prolazno”,

Petar Božović i Matija Bećković odgovorili Milogorcima i crnogorskom glumcu

Crnogorska serija „Božićni ustanak“, u kojoj su Srbi predstavljeni kao okupatori Crne Gore i koja je puna istorijskih falsifikata, snimljena je s namerom da se unese mržnja između dva naroda, ocenjuju sagovornici. Akademik Matija Bećković je iznenađen ovakvim projektom javnog servisa Crne Gore. Neshvatljiva izjava – Sve što su okupatori hteli silom, Montenegrini ispunjavaju milom. Otkad su podigli čergu na vrhu Lovćena, ceo svet zna ko su i šta su Crnogorci, sem oni sami – navodi Bećković. Na velike propuste u snimanju, poput zastave koja nije korišćena u to vreme, Bećković odgovara: – Oni su gazili svoju zastavu misleći da je tuđa, a istakli neku koja nije ničija. Najviše se

Akademik Matija Bećković

Matija Bećković: O trijumfu najgorih đaka

Nedavno smo bili na proslavi stogodišnjice naše škole. Pored profesora, na svečanosti su se okupili i najgori đaci iz svih generacija! A koga drugog da zovu: najgori đaci su jedino i uspeli u životu. Možete zamisliti kakav je to bio trijumf: najgori učenici u frakovima, a najgore učenice u svečanim toaletama pod najskupocenijim nakitom – plešu sa svojim profesorima koji su, siroti, još uvek u onim istim pohabanim i još u ono doba kad su sašivena, demodiranim odelima. Najboljih učenika nigde nema. Ko zna gde su zaglavili, ili su u Nemačkoj, ili ovde, ali bez posla, ili još uče, ili su na nervnim klinikama, ili su se nesrećno oženili nekom

Bećković: Najgore je što Cerić i Kurtćehajić govore ono što misle

Akademik Matija Bećković ocijenio je da se predstavnicima Svjetskog Bošnjačkog kongresa Mustafi Ceriću i Suadu Kurtćehajiću, koji su izjednačili Republiku Srpsku sa NDH i “Islamskom državom” i zatražili ukidanje njenog imena, ne može prigovoriti da ne govore ono što misle i naglasio da je to “od svega najgore”. Bećković je rekao Srni da se “samo može zamisliti šta oni misle”, a posebno Cerić koji je izjavio da bi Bošnjaci u BiH trebalo da podignu tužbu protiv izučavanja i čitanja “Gorskog vijenca” u Crnoj Gori ili bilo gdje jer je u njemu našao korijene genocida nad Bošnjacima. “Možete misliti šta misle o nama kada tako misle o Njegošu i Andriću”, naveo

Bećković Za kralja sam jer je predsednik Srbije, predsednik Srbije, a kralj Srbije kralj svih Srba

Posle tolikih žrtava stvorena je Republika Srpska i ona je sada toliki problem. Prigovara im se zašto slave svoj rođendan i slavu, što je zapamćeno samo u najneslavnijim i neslobodnijim vremenima, kaže za Sputnjik akademik Matija Bećković, koji govori i o tome kako su Srbi izdali svoje žrtve i svog kralja. U kom društvenom uređenju živimo? Nekada ste živeli u nadi da će Milošević biti naš poslednji predsednik, da li je u Vama ostalo nade da će Srbi ikada više videti krunisanje svog kralja, da li bi to nešto promenilo? — Da je Titu palo na pamet da se proglasi za kralja, svi naši republikanci bi preko noći postali monarhisti.

Matija Bećković: Okupacija

Kad ste nas već okupirali Kakav je problem Da budete malo ljubazniji Što mora svaku okupaciju Da prati isti buđav izraz lica I neskrivenog gađenja Ako se sve na svetu promenilo Zašto bi jedino okupacija I u trećem mileniju Izgledala kao u prva dva Kao da niste ništa naučili Ni od jedne prethodne okupacije Zašto bi uz okupaciju na kraju istorije Trijumfa ljudskih prava i demokratije Bila obavezna nabusitost i arogancija Zar već sebi ne možete priuštiti Da malo predahnete i u sve unesete Nešto malo lakoće I koliko toliko stila i šarma Što mora povodac da se vidi I modrice po vratu Kao da su ešarpe skupe Ne može

Starješina Vaznesenjske crkve u Beogradu otac Arsenije,recenzent Radovan Kalabić i akademik Matija Bećković na promociji knjige velikog srpskog pravoslavnog mislioca u emigraciji Marka S. Markovića.

Bećković: Grozote koje slušamo o nama, oni su prvo čuli od nas

Akademik Matija Bećković ocijenio je da su Srbi kroz istoriju doveli sebe u situaciju da danas od drugih slušaju “grozote o sebi”, koje su sami sebi bespotrebno pripisivali. “Sve grozote koje slušamo o nama, oni su prvo čuli od nas. Niko nam nije govorio to što smo mi govorili o sebi. Da smo sluge okupatora, izdajnici, to nije rekao niko ko je sa strane znao i gledao šta se ovde događalo”, rekao je Bećković na sinoćnjoj promociji knjige velikog srpskog pravoslavnog mislioca u emigraciji Marka S. Markovića. Bećković je u parohijskom domu Vaznesenjske crkve u Beogradu ocijenio da su laži, samouništavanje i samomržnja iskrivile svijest mnogih naraštaja kod Srba i

Matija Bećković: Nadam se da se nećemo izvinjavati Bilu i Hilari

Akademik Matija Bećković za “Novosti” o knjizi soneta posvećenoj Njegošu, duhovnim stožerima, našem mestu između istoka i zapada Pesnik, akademik Matija Bećković ispevao je zbirku soneta “Prahu oca poezije” (SKZ), svoju odu, pohvalu, ili najpre službu Njegošu, Pustinjaku cetinjskom, Lovćenskom tajnovidcu… To što je jedan od najvećih srpskih pesnika napisao knjigu posvećenu možda najvećem među svojim prethodnicima, onome koji je “za duh naroda srpskoga učinio najviše posle Svemoćnoga”, naslovljenu kombinacijom dveju velikih Njegoševih posveta – po sebi je kulturni događaj najvišeg reda. Pevajući onome koji je “svetu bez svetinje svetinja jedina, svetu bez istine jedina istina”, Matija, u svom maniru, uspeva da kaže bezmalo sve – o svemu. O Njegošu,

Matijina služba Njegošu

Bećkovićeva poema o najvećem srpskom pesniku predstavljena u SKZ. Dušan Babić: Lepa opomena u svetu u kome se sve iznosi na pazar Poetsku, a kakvu drugu, knjigu (o) Njegošu, posvećenu i naslovljenu “Prahu oca poezije”, predstavio je juče u zdanju izdavača, Srpske književne zadruge, pesnik, akademik Matija Bećković. Opisivana kao poema, spev, oda, pohvala, u predgovoru Milovana Danojlića čak i kao služba u crkvenom značenju pojma – ova je zbirka soneta događaj po sebi. Baš kao što je izlazak svake Matijine knjige, još od davne 1962. i “Vere Pavladoljske”, bio praznik srpskog jezika, a teško je pobrojati sve te važne datume, kako je juče u SKZ rekao Dušan Babić. –

Akademik Matija Bećković (Foto: mc.rs)

Bećković: Kosovo je DNK srpskog naroda

„Kosovo predstavlja DNK srpskog naroda, ali ono je pre svega najkrupnije delo naše vere i naše poezije”, rekao je Matija Bećković na otvaranju 49. Pesničkih susreta „Lazar Vučković” u Gračanici. Proslavljeni književnik je naglasio da se „ne govori slučajno da je Kosovo naš Jerusalim“ i dodao: – Jerusalim je jedini grad, a ostalo su mesta. I Kosovo je jedino polje, ostalo su poljane. Kosovska bitka je jedina bitka koja traje vekovima, a ostalo su tuče. Kosovo polje je najveći vrh naše vere i naše kulture. Niko nije življi od Kosovke devojke, Majke Jugovića i njenih sinova, Srđe Zlopogleđe i Relje Krilatice, za koje istorija ne zna, i poezija je ovde

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala