arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

“Čuvari manastira” roman o odbrani Ozrena

U Modriči je promovisan posthumno objavljeni roman “Čuvari manastira” posvećen odbrani srpskih teritorija i manastira u Gostoviću, Vozući i na Ozrenu u odbrambeno-otadžbinskom ratu, a koji je napisao ratni komandant Gostovićkog bataljona Petar Lukić-Vuk iz Gostovića. O romanu su sinoć govorili posljednji komandant Vozućke brigade Ninoslav Nikolić i književnik iz Modriče Gligor Mumnović, recenzent romana. “Lukić u romanu `Čuvari manastira` govori o tome kako su jedinice Vojske Republike Srpske branile vijekovna srpska ognjišta i manastire, te kako su uz probuđeni inat i hrabrost na kraju građanskog rata sačuvali manastir `Svetog Nikole` u Petrovu na Ozrenu od nadmoćnijeg neprijatelja”, rekao je Nikolić. On je istakao da je Lukić na upečatljiv način

vojnici-srbi-I-svjetski-rat.jpg

Novi Sad – Predstavljanje knjige dr. Milana Micića Amerikanci-srpski dobrovoljci iz SAD (1914-1918)

U Istorijskom Arhivu Grada Novog Sada, Filipa Višnjića 2a, u petak 14. septembra 2018. godine, u 19 časova, povodom sto godina proboja Solunskog fronta i oslobađanja Srbije u Prvom svetskom ratu, biće predstavljenja knjiga dr. Milana Micića Amerikanci-srpski dobrovoljci iz SAD ( 1914-1918) O knjizi govore: Petar Đurđev, direktor Arhiva Grada Novog Sada Radovan Vlahović, izdavač Autor dr. Milan Micić Pozdravnu reč daće: Darko Milojković, predsednik Udruženja „Obilić 1912-1918“. Organizatori predstavljanja knjige su Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918 njihovih potomaka i poštovalaca „Obilić 1912-1918“ Novi Sad  i Istorijski arhiv Grada Novog Sada Voditelj programa će biti Mladen Maksimović, potpredsednik Udruženja „Obilić 1912-1918“. U muzičkom delu programa nastupiće izvorna grupa „Zvuci s

Moj put kroz Jasenovac

Zašto sam se odlučio da, u godinama kada čovjek svodi životne račune, ostavim svoj skromni zapis o sebi i svojoj porodici? Šta me je to inspirisalo da se najednom prisjetim davno minulih događaja koji su uveliko odredili ne samo moju, nego, rekao bih, i sudbinu naroda iz koga potičem i kome pripadam?   BOŠKO JUGOVIĆ MOJ PUT KROZ JASENOVAC   Sjenima majke Jele i oca Steve Uvaženom čitaocu Zašto sam se odlučio da, u godinama kada čovjek svodi životne račune, ostavim svoj skromni zapis o sebi i svojoj porodici? Šta me je to inspirisalo da se najednom prisjetim davno minulih događaja koji su uveliko odredili ne samo moju, nego, rekao

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.

Milan Bastašić Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Prva do sada izdana knjiga o kontinuitetu stradanja srpskog naroda Bilogore i Grubišnog Polja Autentična svjedočanstva o genocidu – Spisak žrtava 26/27. aprila 1941. – Spisak jasenovačkih žrtava 1941-1945. sa šireg područja Grubišnog Polja – Iseljavanje Srba u međuratnom periodu – Razgovor s knjigom „Vila bilogorska’ – Fotodokumentacija DA SE NE ZABORAVI! Prvo izdanje knjige je rasprodano. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – sadržaj Uvod Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje Događanja pred prvi i drugi svjetski rat Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i

U Gradskom pozorištu u Foči večeras su predstavljeni film i knjiga "Dušu nisu ubili" novinarke Mire Lolić Močević, kao i istorijska monografija "Zatiranje Srba u BiH u 20. vijeku" istoričara Drage Mastilovića.

Prikazan film “Dušu nisu ubili”

U Gradskom pozorištu u Foči večeras su predstavljeni film i knjiga “Dušu nisu ubili” novinarke Mire Lolić Močević, kao i istorijska monografija “Zatiranje Srba u BiH u 20. vijeku” istoričara Drage Mastilovića. Film i dvije knjige govore o masovnim stradanjima Srba u dva svjetska rata, kao i o srpskim žrtvama u građanskom ratu u BiH od 1992. do 1995. godine. Močevićeva je rekla da narod u BiH nema pravo na zaborav. “Srpski narod u BiH je iz 20. vijeka izašao sa demografskim manjkom od 15 odsto. Zajednička osobina 59 svjedoka u knjizi `Dušu nisu ubili` je da su njihove porodice stradavale u sva tri rata”, rekla je Močevićeva. Ona je

ZADUŽBINA: Izašla je nova knjiga Ranka Radelića u kojoj je predstavljen potpuni pregled srpskih prezimena na Bilogori

Bilogorski prezimenik kao dokumenat o otetom zavičaju Bilogorski prezimenik autora Ranka Radelića šesta je po redu knjiga u Biblioteci Zadužbina Zavičajnog udruženja Bilogora i po mnogo čemu jedinstvena. Ona predstavlja prvi, u najvećoj mjeri potpuni pregled srpskih prezimena vijekovima prisutnih na nekoj kompaktnoj istorijskoj i geografskoj cjelini. Istočna Bilogora pokriva oko 700 km2 i šezdesetak naselja koja su se do 1991. godine nalazila u četiri opštine: Virovitici, Grubišnom Polju, Đurđevcu i Bjelovaru. Po prvom službenom popisu stanovništa u Habzburškoj monarhiji 1857, Srbi ovdje imaju apsolutnu većinu koja se postepeno topi masovnim i planskim doseljavanjem siromašnijeg sloja stanovništva iz zaleđa po ukidanju kmetstva 1948. i Vojne krajine 1871. Tanku većinu od

Nikodim Milaš: Pravoslavna Dalmacija, istorijski pregled (1901)

Citat: Nije lak posao vladici u Dalmaciji i sa takozvanom pravoslavnom inteligencijom. Ovi i ovakvi ljudi prinudili su dalmatinske episkope Rajačića, Živkovića i Mutibarića da bježe iz Dalmacije u druge eparhije… Početak dalmatinske crkve biva 55. godine, kad je Tit, učenik apostola Pavla, osnovao tu crkvu; a završuje se prvi period istorije njene 313. godine, kad je izdan bio milanski edikt, kojim je proglašena hrišćanska crkva slobodnom u rimskoj državi. Ovo je doba gonjenja, i crkva je mogla samo kroz neprestanu borbu sa svojim goniteljima da sebe održi. I ono što biva za to vrijeme sa hrišćanima u ostalim provincijama prostrane rimske carevine, biva isto i u Dalmaciji. Poslije milanskog

Rogatica: Održana promocija dokumentarnog filma i knjige “Dušu nisu ubili”

U Rogatici je sinoć održana promocija dokumentarnog filma i istoimene knjige svjedočenja “Dušu nisu ubili” autorke Mire Lolić Močević i istoriografske monografije “Zatiranje Srba u Bosni i Hercegovini u 20-om vijeku” autora docenta dr Drage Mastilovića. http://arh3.rtrs.tv/arhiva/2018/03/22/tvclip026766.mp4 Kroz niz postresnih svjedočenja ovaj projekat je istorijski prikaz golgote koju je srpski narod preživljavao tokom 20-og vijeka. Autorka Mira Lolić Močević kaže da je cijeli projekat zamišljen kao multimedijalni projekat koji se sastoji od dokumentarnog filma o stradanju Srba u BiH u cijelom 20. vijeku, dok docent dr Drago Mastilović ističe da Srbe u BiH štiti još samo institucionalni okvir Republike Srpske i da, ako ne bi bilo tog okvira, ne bi

Bilogorski prezimenik 1322 srpska i pravoslavna prezimena istočne Bilogore

Bilogorski prezimenik, šesta po redu knjiga u Biblioteci „Zadužbina“ Zavičajnog udruženja „Bilogora“ štampana je na 472 stranice u A5 formatu. Sadrži podatke o 1322 srpska i pravoslavna prezimena istočne Bilogore evidentirana u periodu od 1552. do 2017. godine, te o njihovoj brojnosti i rasprostranjenosti u pojedinim naseljima. U okviru prezimenika je i 20 članaka o znamenitim Bilogorcima. Prezimenik je dopunjen brojnim statističkim pregledima i kartama, kao i 10 opsežnijih priloga vezanih za prezimena. Oprema knjige sadrži 10 fotografija u boji, 36 c/b fotografija, 8 grafičkih prikaza, 19 karata i 23 tabele sa numeričkim podacima.

Mirko Rapaić: LIČKA TRAGEDIJA

RIJEČ AUTORA Na ovom velikom i mukotrpnom poslu radio sam intenzivno punih deset godina. Duboko u duši nosio sam želju da što više doznam šta se sve dogodilo srpskom narodu u Lici za vrijeme rata 1941. do 1945. godine. Kao najvažnije u svemu tome, tražio sam odgovore na slijedeća pitanja: 1. Zašto su Hrvati onako žestoko udarili na Srbe 1941. godine i zašto su počinili monstruozne zločine po srpskim selima Like? Kako su oni „mirni“ Hrvati preko noći postali veliki zločinci? 2. Koliku je tragediju preživio srpski narod Like pod ustaškim terorom i kolike je gubitke imao? 3. Kako i zašto niko poslije rata nije napisao nijednu knjigu o tim zločinima i o

Mira Lolić Močević, promocija projekta

U Trebinju predstavnjen projekat Mire Lolić Močević, “Dušu nisu ubili” (VIDEO)

U Trebinju je predstavljen projekat “Dušu nisu ubili”, koji se sastoji od istoimenog dokumentarnog filma i knjige svjedočenja novinarke RTRS-a Mile Lolić Močević i istoriografske monografije “Zatiranje Srba u BiH u 20. vijeku” profesora Drage Mastilovića, dekana Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu. Prema mišljenju mnogih istoričara i naučnika, golgotu, koju je prošao srpski narod tokom 20. vijeka, nije prošao ni jedan drugi narod u Evropi, istakla je Mira Lolić Močević. Zato je cilj ovih knjiga da otrgnu od zaborava stradanje srpskog civilnog stanovništva tokom jednog vijeka i tri rata. “To je udžbenički dokument, literatura da pokaže i svijetu i nama samima koliko samo stradali. Cilj projekta je da sami to

POZIV NA PRENUMERACIJU

POZIV NA PRENUMERACIJU Čast nam je da Vas možemo obavestiti, da ćemo do kraja aprila 2018. objaviti, po prvi put nakon 1902/1903. godine, sedam Bosansko-hercegovačkih zbornika, štampanih u Štampariji „Svetozar Miletić“ u Novom Sadu. Zbornici predstavljaju značajno svedočanstvo iz pera naših umnih ljudi onog vremena, o teškom položaju srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini, pod upravom Austrougarske. Ovaj projekat radimo po preporuci akademika Časlava Ocića, koji nam je stavio na raspolaganje ove antikvarne knjige iz svoje biblioteke. Predgovor za ovo izdanje piše akademik Dušan Berić, jedan od naših najboljih poznavalaca istorije Bosne i Hercegovine. Naš plan je da ove knjige objavimo kombinovano. Jedan zbornik će biti

Jovo Bajić o „Ognjenoj Mariji livanjskoj“ Buda Simonovića

Besjeda Jove Bajića, pisca istoričara i novinara na romociji šestog izdanja knjige Buda Simonovića „Ognjena Marija livanjska“, održanoj na Beogradskom sajmu knjiga 25. oktobra 2016. godine.  Mogu vam saopštiti da sam u neku ruku bio svedok nastanka knjige „Ognjena Marija livanjska“ o kojoj danas razgovaramo. Budo Simonović i ja odavno se znamo. Radili smo zajedno u „Politici ekspres“, Simonović je bio „Ekspresov“ dopisnik iz Crne Gore, i važio je za jednog od najboljih novinara našega lista, jednog od najboljih reportera. Kada su „Ekspres“ devedesetih godina počeli rušiti spolja i iznutra, Budo je prešao u „Ilustrovanu politiku“ na čijim su se stranicama, iz broja u broj, pojavljivale njegove reportaže, a među

Dr. Rudolf Horvat: Lika i Krbava

MALA KNjIŽNICA MATICE HRVATSKE KOLO VL – SVEZAK 31. Dr. RUDOLF HORVAT LIKA I KRBAVA POVIJESNE SLIKE, CRTICE I BILjEŠKE SVEZAK II. POSEBNI DIO TISAK „TIPOGRAFIJE” D. D., ZAGREB ZAGREB 1941 IZDANjE MATICE HRVATSKE SADRŽAJ 1. Selo Boričevac 2. Brinje 3. Brlog na rijeci Gacki 4. Dabar kod Otočca 5. Gospić g. 1834. 6. Škole u Gospiću 7. Vodovod u Gospiću 8. Izbori nar. zastupnika u Gospiću 9. Gračac 10. Jezerane 11. Komić u Krbavi 12. Kompolje kod Otočca 13. Korenica 14. Kosinj gornji i donji 15. Lapac gornji donji 16. Lešće kod Otočca 17. Lovinac 18. Selo Medak 19. Novi kod Gospića 20. Trgovište Otočac 21. Izbori narodnih zastupnika u

U Banjaluci je danas predstavljen projekat udruženja „Srpsko-ruski most“ - Dušu nisu ubili, koji se u funkciji njegovanja kulture pamćenja bavi stradanjem srpskog civilnog stanovništva u BiH u 20. vijeku.

Predstavljen projekat o srpskom stradanju u BiH u 20. vijeku

U Banjaluci je danas predstavljen projekat Udruženja “Srpsko-ruski most” – “Dušu nisu ubili”, koji se bavi stradanjem srpskog civilnog stanovništva u BiH u 20. vijeku. Projekat se sastoji od dvije knjige – “Zatiranja Srba u BiH u 20. vijeku”, autora profesora Drage Mastilovića i “Dušu nisu ubili” Mire Lolić Močević, koja je i autor istoimenog dokumentarnog filma. U ovim djelima su svjedočenja 59 svjedoka, šest naučnih radnika i istoriografski dokumenti o srpskom narodu i njegova tri stradanja u dva svjetska rata i posljednjem odbrambeno-otadžbinskom. “Raditi na ovom projektu je bilo teško zbog činjenice da je trebalo poslušati jako potresna svjedočenja ljudi o onome što su proživjeli. Svijet, ali i dio

NAJAVA – U Banjaluci promocija projekta: “Dušu nisu ubili”

Udruženje Srpsko-ruski Most iz Banjaluke s blagoslovom Njegove Svetosti patrijarha srpskog gospodina Irineja realizovalo je projekat Dušu nisu ubili koji je promovisan na 62. Međunarodnom sajmu knjige u Beogradu a u subotu 2.12.2017 u 12 časova biće promovisan i u Banjaluci u Narodnom pozorištu Republike Srpske (ulaz je slobodan). Na promociji će govoriti uz autore, izdavača i recenzenti: Prof. dr Miloš Ković Prof. dr Goran Latinović Književnik i novinar Mihajlo Orlović Projekat se sastoji od istoimenog dokumentarnog filma ( produkcija RTRS i Udruženje Srpsko-ruski Most-trajanja 82 minute), knjige svjedočenja “Dušu nisu ubili” autora Mire Lolić Močević ( novinara RTRS i publiciste) i istoriografske monografije “Zatiranje Srba u Bosni i Hercegovini

Dušu nisu ubili – jedan narod – jedan vijek – tri stradanja – da ne zaboravimo

Na 62.Međunarodnom Sajmu knjige u Beogradu 24.10.2017.godine u 14,00 časova u sali Ivo Andrić(Hala 2 prizemlje)  u organizaciji Predstavništva Republike Srpske u Srbiji i Uprave za saradnju sa Srbima u dijaspori i regionu biće održana promocija projekta”Dušu nisu ubili” Udruženja Srpsko-ruski Most iz Banjaluke. Projekat se sastoji od  istoimenog dokumentarnog filma (trajanja 82 minute) i knjige svjedočenja “Dušu nisu ubili” autora Mire Lolić Močević ( novinara RTRS i publiciste) i istoriografske monografije “Zatiranje Srba u Bosni i Hercegovini u 20.vijeku ” autora docenta dr Drage Mastilovića ( dekana Filozofskog  fakulteta u Istočnom Sarajevu). Po prvi put na jednom mjestu o stradanju srpskih civila  u Bosni i Hercegovini u svim  ratovima

Dr Milan Micić o srpskim dobrovoljcima: Sjećanje na generaciju koja je unaprijed bila osuđena na smrt! (VIDEO)

U sklopu ciklusa Veliki rat i književnost 4. oktobra 2017. godine u Studentskom kulturnom centru u Beogradu predstavljeni su radovi istoričara dr Milana Micića koji opisuju srpski dobrovoljački pokret u Rusiji tokom Prvog svjetskog rata, borbu srpskih dobrovoljaca na frontu u Dobrudži 1916, njihovo izvlačenje iz Rusije i dolazak na Solunski front 1918. Srpski dobrovoljci 1914–1918, životi, sećanja je dokumentarna proza o srpskim dobrovoljcima nastala na temelju kazivanja potomaka.  – Svojim postojanim i dugogodišnjim radom dr Micić je zabilježio priče potomaka iz različitih dijelova nekadašnje Austrougarske monarhije u kojima su živjeli Srbi, a iz kojih se vidi da je motiv srpskih dobrovoljaca bila nataložena želja za slobodom i jedinstvom – rekla je Vesna Kapor. Otpisana

Predstavljanje knjige o stradanju SPC u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

U Narodnoj biblioteci “Filip Višnjić” u Bijeljini sutra će biti predstavljena knjiga “Stradanje Srpske pravoslavne crkve /SPC/ u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj”, autora Jovana Mirkovića. “U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ od 1941. do 1945. godine, SPC, njeno sveštenstvo i srpski narod doživjeli su golgotu biblijskih razmjera, srušeno je oko 450 srpskih crkava, a oko 800 je opustošeno i oštećeno”, navodi se u najavi za predstavljanje knjige u bijeljinskoj biblioteci. Iscrpni tekstovi u knjizi praćeni su sa 900 dokumentarnih fotografija, koje prikazuju srušene, polusrušene i popaljene crkve, kapele, jame, zgarišta. Knjiga donosi biografije 171 srpskog sveštenika, koje su ustaše ubile u njihovim domovima, crkvama ili u gospićkim i jasenovačkim logorima. Opisani su

Velika skulptura cveta čuva sećanje na koncentracioni logor Jasenovac u Hrvatskoj

Prikaz Ričarda J. Evansa: „1941: GODINA KOJA SE VRAĆA”

Ova izvanredna knjiga o Jugoslaviji daje genocidu ljudsko lice Dana 6. aprila 1941.godine, Hitlerove armije su umarširale u Jugoslaviju, odgovarajući na vojni puč kojim su srpski oficiri zbacili pronacističku vladu, ugrozivši timen  nemačku strategiju na Balkanu. Za manje od dve nedelje zemlja je kapitulirala,  savladana superiornom vatrenom moći Nemaca. Periferne regione ove multinacionalne države su odmah progutale susuedne zemlje, dok su jezgro države Nemci pocepali na dva dela, svodeći Srbiju  na žalosne ostatke države i dovodeći iz egzila fašistu Antu Pavelića, da vlada uvećanom, nezavisnom Hrvatskom. Dva miliona pravoslavnih Srba nove države, 30.000 Cigana i 45.000 Jevreja živeli si manje –više mirno pored njenih šest miliona Hrvata rimokatolika. Sve će

Stradanje Srba u Pravoslavnoj crkvi u Glini i rušenje spomenika

Dragan Čubrić – Momčilo Krković Treće dopunjeno izdanje Beograd 2005 S A D R Ž A J   Mr Dušanka Lukić – PREDGOVOR   Mr. Dragan Čubrić – POČINjENI USTAŠKI ZLOČINI OSTALI SU BEZ KAZNE, POKAJANjA I OBELEŽJA – MAJSKA LIKVIDACIJA GLINSKIH SRBA 11-13 MAJA 1941. GODINE – MASAKRIRANjE SRPSKIH CIVILA NA BANSKOM GRABOVCU U JULU 1941. GODINE – USTAŠKI ZLOČIN NAD SRBIMA U GLINSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI BIO JE ISPLANIRAN ZA ILINDANSKI PRAZNIK – INTEGRALNI TEKST IZJAVE LjUBANA JEDNAKA SA SVEDOČENjA PRED ZAGREBAČKIM SUDOM – FRAGMENTI IZJAVE HILMIJE BERBEROVIĆA, KOLjAČA SRBA U GLINSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI – IZ REZOLUCIJE EVROPSKE UNIJE 1993. GODINE – ZAKLjUČAK   Dr Dinko Davidov – IKONOSTAS AKADEMSKOG SLIKARA PAVLA SIMIĆA (1818-1876) UNIŠTEN U GLINSKOJ CRKVI    Mr Momčilo Krković

Knjiga: Rimska kurija i južnoslovenske zemlje

Svim srcem preporučujemo Rimsku kuriju i južnoslovenske zemlje Jovana Radonića svakom srpskom domu kao delo koje će nas uvek podsećati na to ko smo, šta smo i kuda idemo. Godine 1950, u izdanju Srpske akademije nauka, pojavila se studija istoričara Jovana Radonića Rimska kurija i južnoslovenske zemlje od XVI do XIX veka. Do dana današnjeg, to je jedna od najznačajnijih studija o odnosu papstva prema pravoslavnom Srpstvu. Rađena po najboljim izvorima (pre svega, izvorima same Rimske kurije), ona nas, kada je pažljivo pročitamo, budi iz intelektualnog i moralnog dremeža, kome smo tako skloni. Njena argumentacija je ubedljiva, stil kojim je pisana klasičan, zaključci koji se nameću neizbežni. Koje god mesto u knjizi da se

Budo Simonović: „Ognjena Marija Livanjska“

Članovi udruženja “Jadovno 1941.” su zahvalni gospodinu Budimiru Simonoviću na njegovoj dobroti i spremnosti da bez naknade ustupi udruženju pravo, da na svojim internet stranicama objavi dijelove sadržaja njegove dragocjene knjige “Ognjena Marija Livanjska”. Knjiga je posvećena ustaškim pokoljima nad Srbima u Livnu i okolini, odnosno u selima na rubu Livanjskog polja, počinjenim u proljeće i ljeto 1941. godine, a ponovljenim i u najnovijim ratnim sukobima na tom području, posebno tokom 1992. i 1993. godine. To je priča o 1587 žrtava, pretežno djece i nejači, mučenih i na najzverskiji način pobijenih na gubilištima u okolini Livna. O tome govore preživjeli sa tih gubilišta, posebno preživjeli iz nekoliko jama, čije je

Foto: Aleksandar Radonić

(KURIR TV) S JUNACIMA S KOŠARA OČI U OČI: Albanci su uvek birali da nas napadaju na velike srpske praznike… Počeli su na Veliki petak

BEOGRAD – Prepuna Velika sala Doma Vojske u Beogradu bila je mala da primi sve koji su želeli da prisustvuju promociji knjige “Zov karaule” i uživo vide junake sa Košara iz rata sa albanskim teroristima 1999. godine. Autor knjige Nenad Milkić ugostio je na promociji junake sa Košara Đuru Elčića i Ivana Dražića, ćerku poginulog kapetana prve klase Krunoslava Ivankovića Sindi, kao i novinara Mihaila Medenicu. Promocija je počela uz izvođenje himne države Srbije “Bože pravde” vokalnog sastava Kosovski božuri. Potom je pesmu junaka sa Košara izvela Milica Barać. Tada su ustali svi u sali i gromoglasnim aplauzom ispratili izvođenje. Roman “Zov karaule” nastao je po istinitim događajima, gde se

Tuzlanska kolona Foto: RTRS

U Beogradu promocija knjige “Tuzlanska kolona”

U Beogradu će danas biti promovisana knjiga “Tuzlanska kolona” autora Dragana Mrkajića koja svjedoči o zločinu muslimanskih snaga nad vojnicima JNA 15. maja 1992. godine na Brčanskoj malti u Tuzli. U knjizi, na kojoj je autor radio gotovo godinu dana, dokumentovana su svjedočanstva 35 preživjelih u napadu na “Tuzlansku kolonu” u kojem je ubijeno 59, a ranjena 44 vojnika. Svjedočanstva preživjelih u knjizi prati i bogata foto-dokumentacija, te novinski članci o “Tuzlanskoj koloni”. Kako je Mrkajić ranije izjavio, svjedočanstvo o napadu na “Tuzlansku kolonu” čekalo je 25 godina da ugleda svjetlost dana. On je podsjetio da su bila tri pokušaja da se sudi odgovornima za Tuzlansku kolonu – nalogodavcima i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala