arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Promovisan zbornik radova „Srpska poezija stradanja i patnje“

Zbornik sadrži 25 eseja i stručno-metodičkih radova u kojima 15 autora, profesora srpskog jezika i književnosti, tumači poeziju stradanja, patnje i muka koje su Srbi pretrpjeli od Jasenovca, Jadovna, Gline, hercegovačkih jama, preko Šumarica do NATO bombardovanja 1999. godine. U fočanskom Centru za kulturu i informisanje promovisan je zbornik radova „Srpska poezija stradanja i patnje“, priređivača Rada Lalovića, kao nastavak na poetsku rukovet „Pred sjenima srpskih mučenika“. Zbornik sadrži 25 eseja i stručno-metodičkih radova u kojima 15 autora, profesora srpskog jezika i književnosti, tumači poeziju stradanja, patnje i muka koje su Srbi pretrpjeli od Jasenovca, Jadovna, Gline, hercegovačkih jama, preko Šumarica do NATO bombardovanja 1999. godine. Na sinoćnjoj promociji je istaknuto da knjiga

DO LjETA SPOMEN-SOBA ZA 258 BORACA TREBINjSKE BRIGADE

Spomen-soba za 258 poginulih pripadnika Trebinjske brigade Vojske Republike Srpske biće završena do 13. jula kada se obilježava Dan ove brigade, rekao je Srni načelnik gradskog Odjeljenja za prostorno uređenje Marko Rikalo. Rikalo je rekao da, iako je riječ o arhitektonski zahtjevnom i specifičnom objektu, izgradnja teče planiranom dinamikom, a 154.000 KM obezbijedio je grad Trebinje. “Spomen-soba će simbolično imati oblik suze. Završena je većina grubih građevinskih radova, a uskoro očekujemo i rad sa kamenom, kao i postavljanje granitnih zavjesa na kojima će biti izložene slike sa podacima poginulih boraca”, rekao je Rikalo. On je istakao da je u unutrašnjosti objekta planiran i muzej posvećen odbrambeno-otadžbinskom ratu. “Tu će biti

OTIMANjE SRPSKOG NASLjEĐA U TREBINjSKOM KRŠU: Monografija opštine Ravno – novi izvor hrvatskih falsifikata

Povod za ovaj članak leži u tvrdnji grupe autora luksuzne turističke monografije opštine Ravno (2018) da je mali nadgrobni Krst u porti crkve u Zaplaniku nakon oštećenja u poslednjem ratu postao predmetom falsifikovanja Srba iz Trebinjske Šume na način da mu je pridodat neodgovarajući fragment sa usječenim slovima srpske ćirilice. Da to nije napisano, ne bi bilo ovog članka. Na Krstu piše: Prestavi se sluga Božji Jeremija. Članak otvaram dokumentom nastalim u kancelariji Dubrovačke republike 1413. godine. U pitanju je pismo kojim se Republika obraća slavnom i velmožnom knezu Pavlu koji sjedaše u Borču, a povodom štete koju je Republici učinio čovjek kneza Pavla Radosav Branković iz Začule.  Dubrovnik se

ODJEK ULASKA SOVJETSKOG SAVEZA U RAT U SRPSKOJ HERCEGOVINI

U toj opštoj ustaničkoj psihozi, vest o ulasku Sovjetskog Saveza u rat protiv sila Osovine, bljeskom munje je osvetlila mračnu perspektivu srpskog naroda u fašističkoj Hrvatskoj, prevashodno u buntovnoj Hercegovoj zemlji. Radost koju je ta vest izazvala u srpskoj Hercegovini, reljefno je izrazio Mirko Vučetić, tada knez u selu Biogradu, kolevci Nevesinjske puške 1875. godine, na narodnom zboru u tome selu, kada je gromko uzviknu Dragu Pojužini, koji je stajao pokraj njega: „Pucaj, Drago, neka sve gori!“. Ta vest je hercegovačkim Srbima osuđenim na biološko istrebljenje, dala krila. Jer, valja imati na umu činjenicu da su oni imali beskrajno poverenje u snagu Rusije. Na euforična dovikivanja iz okolnih proustaških sela

Goran Komar: Sveti Knez Lazar i danas mjera pobjede i poraza

Čvrsto vjerujem da je središnji zemljišni pojas Hercegove zemlje, danas okupljen u istočnohercegovačkim opštinama, u ozbiljnom broju i realno učestvovao u boju na Kosovu. Živeći u Herceg Novom mogao sam posmatrati djela kolektivnog ktitorstva – gradnje i ukrašavanja crkava novskog kraja od strane cijela naroda. A vezan za Hercegovinu, značajno proširivati vidike i sagledavati obim djela koje je u periodu turske okupacije srpske zemlje stvorio srpski narod Hercegovine. Kada uđete u Malu savinsku Svetouspensku crkvu koju je gradio i herceg Stefan, vidjećete ćirilički natpis iznad vrata koji kaže ko je 1565. godine obnovio njen živopis: pop Vugdrag, jeromonah Pajsije, riječju, sveto bratstvo. I narod Novoga, svakako. Od Trebinja, naniže, preko

SUZE GOVORE ISTINU: Film o Aleksandru Masleši prikazan u Beogradu

Dokumentarni film autora Nebojše Kolaka o najmlađem stradalom borcu Trebinjske brigade prikazan na „REST FEST-u u Beogradu“. Dokumentarni film “Suze govore istinu” autora Nebojše Kolaka, poznatog trebinjskog novinara, prikazan je 26.novembra 2018. godine   na 3. filmskom festivalu „RESTL FEST“ u Kulturnom Centru Čukarica u Beogradu. Film govori o najmlađem borcu Trebinjske brigade Aleksandru Masleši, koji je sa 16 godina napustio školu i dječačku igru, otišao u rat da brani otadžbinu i poginuo. U filmu koji  traje 67 minuta govore roditelji, sestra i djed stradalog mladića. Aleksandar Masleša je ranjen 27. septembra 1994. godine na Boračkom jezeru kod Konjica, a preminuo je na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu 16. januara 1995., kada

Nevesinje: Služen parastos i položeni vijenci na spomenik slobode

Sveštenici Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske služili su danas parastos poginulim borcima kod centralnog spomen-obilježja u Nevesinju, povodom obilježavanja Mitrovdana – krsne slave opštine i sjećanja na mitrovdanske bitke 1992. i 1994. godine. Na Spomenik slobode položeni su vijenci i odata je počast za 476 poginulih boraca Nevesinjske brigade, od kojih 64 u dvije mitrovdanske bitke, zbog kojih Nevesinje danas proslavlja Mitrovdan kao slavu opštine. Vijence na spomenik položili su izaslanik predsjednika Republike Srpske Siniša Karan, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović, u ime Narodne skupštine Republike Srpske poslanik Ilija Tamindžija, delegacija Boračke organizacije Republike Srpske na čelu sa predsjednikom Milomirom Savčićem, te izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH. Na spomen-obilježje

Dosta nam je Komunista: Protest upozorenja Udruženja JVuO Trebinje

U Gradskom parku u Trebinju održan  je protest protiv veličanja komunističkih zločinaca i obnavljanja spomenika i ploča partizanskim jedinicama koje su tokom i nakon Drugog svjetskog rata strijeljali i mučili nedužne srpske civile. Predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca Jugoslovenske vojske u otadžbini govorio je o komunističkim zločinima u Hercegovini, a njegov govor prenosimo u cijelosti. Udruženje JVuO Trebinje obraća se Srpskom narodu Trebinja i Hercegovine sa namjerom da ga upozna da su nesavjesni pojedinci koji i u naše vrijeme žele da ističu propalu i zločinačku komunističku ideologiju u svojim aktivnostima na obnovi spornih bista komunističkih zlikovaca i ploča koje veličaju lažne događaje i formacije, u svojim aktivnostima napravili više nezakonitih radnji,

Stop podjelama: Udruženje boraca JVuO Trebinje organizuje protestni skup

Trebinjsko udruženje boraca Jugoslovenske Vojske u Otadžbini i nevinih žrtava Drugog svjetskog rata, njihovih potomaka i poštovalaca u subotu 3. novembra 2018. godine, na Mitrovdanske zadušnice, sa početkom od 11 časova organizuje protest pod nazivom „Stop podjelama – zar je malo prolivene srpske krvi““. Kako se navodi u saopštenju ovog udruženja, protest se organizuje iz dva razloga. Jedan povod je obnavljanje komunističkog natpisa na ulazu u Stari grad na kome se, kako stoji u saopštenju, veliča po zlu čuvena 29. „udarna“ divizija i Druga dalmatinska „udarna“ brigada koje su strijeljale više stotina pravoslavnih Srba u Treninju i okolini tokom oktobra, novembra i decembra 1944. godine. Drugi razlog protesta je uklanjanje

Beograd, 3. novembar 2018. godine: Pomen stradalim herojima Mitrovdanskih ofanziva

U kalendaru obilježavanja značajnih događaja, Udruženje Nevesinjaca u Beogradu svake godine organizuje služenje pomena poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata i evocira uspomene na velike bitke koje je Nevesinjska brigada Hercegovačkog korpusa Vojske Republike Srpske vodila o Mitrovdanu 1992. i 1994. godine. Pomen će se služiti na Mitrovdanske zadušnice, u subotu 3. novembra 2018. godine, u 11.00 časova, u crkvi Svetog Save na Vračaru. Biće to prilika da se, uz prisustvo neposrednih učesnika tih slavnih bitaka, još jednom podsjetimo dana koji su zlatnim slovima upisani u istoriji srpskog naroda. Izvor:Slobodna Hercegovina Vezane vijesti: Mitrovdanske ofanzive simbol pobjede Mitrovdan-krsna slava BORS-a, centralno obilježavanje u Nevesinju (FOTO/VIDEO) Mitrovdanske bitke među najtežim u proteklom ratu

Obilježeno 26 godina od pogibije Duška Pujića

Na platou ispred prostorija trebinjske mjesne zajednice Pridvorci danas je služen parastos za Duška Pujića, borca Trebinjske brigade Vojske Republike Srpske koji je poginuo 1992. godine. Predsjednik Skupštine Boračke organizacije Trebinje Pero Mišeljić rekao je da se svakog 24. oktobra saborci okupe da odaju počast velikom borcu. “Duško Pujić poginuo je na položaju Drijen, kada je pala Vlaštica, a nakon što je dovezao osam ranjenika u trebinjsku bolnicu. Geler od granate, koju je ispalila hrvatska vojska, pogodio ga je direktno u srce”, naveo je Mišeljić. On je dodao da je hrvatska vojska tada duboku ušla u teritoriju tadašnje opštine Trebinje. Duškov saborac, Srbo Škero, rekao je da je Pujić, prije

Grbavac pobegao u Hrvatsku : Zločinac koji je ubio trojicu Srba na području Konjica izbegao sud

Umesto optuženog Grbavca na ročištu se pojavio njegov advokat Davor Šilić, koji je rekao da bi se njegov klijent pojavio uz određena uslovljavanja. Zdenko Grbavac, pedesetjednogodišnji Hrvat protiv koga je Sud BiH potvrdio optužnicu za zločin protiv čovečnosti na području Konjica, u utorak, 16. oktobra, nije se pojavio na Sudu BiH, gde je trebalo biti održano ročište o merama zabrane za Grbavca, saznajemo u Sudu BiH. Umesto optuženog Grbavca na ročištu se pojavio njegov advokat Davor Šilić, koji je rekao da bi se njegov klijent pojavio uz određena uslovljavanja. – On će doći na suđenje ukoliko mu budu ukinute mere zabrane i ako mu bude vraćen pasoš – izjavio je

Sjećanje na dane kada je letilo perje

Kada počne da leti perje i sve pršti oko tebe, sve strategije i zamisli odmah padaju u vodu. Uvijek ostane mali obični čovjek i sa njim Svevišnji i Sveti Dimitrije. Ako on pusti – sve je propalo, ako on izdrži – sve je ostalo! Samo je priču malog običnog čovjeka svako zaboravio, jer on više nikome ne treba! Bili smo ! Sve izdržali i na kraju preživjeli! Svaku državu je napravio vojnik, pa i ovu – kakva je da je! Naša braća koja su položila svoje živote, udarili su joj temelje, dok smo mi preživjeli postali sjene! Vojnika niko ne cijeni. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put

Dopuna izvještaja za ratni zločin protiv srpskog stanovništva

Policijska uprava Trebinje dostavila je Tužilaštvu BiH dopunu izvještaja protiv muškarca čiji su inicijali N.M. /46/ zbog sumnje da je 1992. godine na području Čapljine počinio zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv civilnog srpskog stanovništva. On je osumnjičen da je kao stražar jednog logora, za vrijeme oružanog sukoba u BiH, kršio pravila međunarodnog humanitarnog prava, prvenstveno odredbe Ženevskih konvencija. Prema nezvaničnim saznanjima Srne, trebinjska policija ovo lice sumnjiči da je kao pripadnik Hrvatskih odbrambenih snaga /HOS/ maltretirao zarobljenike srpske nacionalnosti u logoru Dretelj kod Čapljine, nanoseći im duševnu i fizičku bol, te neposredno učestvovao u ubistvu zatvorenika Boža Balabana. Policijska uprava Trebinje dostavila je ove godine Tužilaštvu BiH pet

Dokumentarni film: Mučenici iz Lore, Čelebića i Dretelja

Logor je postojao od 1992. godine do 1997. godine, a kroz njega je prošlo 1.005 zarobljenika gde su bili stravično psihofizički mučeni, zbog čega je “Lora” smatrana najužasnijim logorom na prostoru bivše Jugoslavije. Splitski logor smrti bio je u funkciji sve do avgusta 1997. godine, iako je rat bio i formalno završen. Pokrenuto je nekoliko istraga, a suđenjem je okončan tek postupak u tzv. predmetu Lora 1, koji se odnosi na zločine nad srpskim civilima koji su u Loru dovedeni iz okoline Splita. Sve ono što se dešavalo u “Lori” našlo se i u izveštaju tadašnjeg specijalnog izaslanika UN Tadeuša Mazovjeckog od 17. novembra 1992. Dokument je prosleđen hrvatskim ministarstvima

Obilježene 74 godine od oslobađenja grada od fašista

Poštovaoci antifašističkog pokreta i njegove ideje danas su u Trebinju odali poštu kod Spomenika borcima palim u borbi protiv fašizma za 158 boraca poginulih u borbama za oslobođenje Trebinja, te za 819 boraca iz ovog grada koji su poginuli širom Jugoslavije, sjećajući se i 874 žrtve fašističkog terora sa područja Trebinja. Na današnji dan prije 74 godine u Trebinje su pobjednički ušle partizanske jedinice koje su Trebinjcima, poslije više od tri godine pod okupacijom, donijele slobodu. Oslobođenje Trebinja u Drugom svjetskom ratu jedan je od najznačajnijih datuma u njegovoj novijoj istoriji, a slobodu su, podsjetili su predstavnici SUBNOR-a, donijeli borci Desete hercegovačke i Druge dalmatinske brigade. Predsjednik lokalnog SUBNOR-a Slavko Šanjević

Obilježeno 27 godina od Hrvatske agresije na trebinjsku opštinu

Polaganjem cvijeća i prisluživanjem svijeća u Spomen-sobi Trebinjske brigade i kod Spomenika braniocima Trebinja, danas je obilježeno 27 godina od agresije hrvatskih snaga na područje tadašnje opštine Trebinje. Predsjednik trebinjske Boračke organizacije Pero Mišeljić podsjetio je da je 1. oktobra 1991. godine hrvatska vojska iznenada napala područje opštine Trebinje i da je tada na Ivanici poginulo 19 pripadnika Trebinjske brigade. “Ne smijemo zaboraviti saborce koji su dali život za Republiku Srpsku”, poručio je Mišeljić. On kaže da je 1. oktobar jedan od 22 značajna datuma koje ova organizacija obilježava svake godine. Mišeljić je istakao da je Trebinje tokom cijelog rata branilo svoju teritoriju i da nije izvršilo agresiju ni na

Služen parastos vojvodi Vidakoviću i pripadnicima Bobanske čete

Služenjem parastosa ispred spomenika vojvodi Neđeljku Vidakoviću, danas su obilježene 24 godine od pogibije komandanta Bobanske čete Trebinjske brigade. Parastosu su prisustvovali gradonačelnik Luka Petrović, zamjenik gradonačelnika Mirko Ćurić, pripadnici nekadašnje Bobanske čete i brojni građani. Na Krstovdan – veliki hrišćanski praznik, 27. septembra 1994. godine na brdu Kiser iznad Boračkog jezera poginuli su vojvoda Neđeljko Vidaković, major Dragan Slijepčevič, kapetan Ljubiša Popović, a teško ranjen najmlađi borac Trebinjske brigade i cijelog Hercegovačkog korpusa VRS Aleksandar Masleša, koji je preminuo na VMA u Beogradu nakon tri mjeseca. Jedinica slavnog vojvode Vidakovića osnovana je u selu Šćenica na Trojičindan 1992. godine, a nakon Vidakovićeve pogibije na Boračkom jezeru kod Konjica, 1994.

Ako te ikada put nanese na junački Gat…

Ovdje je zeman učinio svoje. Zanavijek izgubljeni sa vidika, ćutali su prekriveni travom, temelji rimskih naseobina. Kao da je juče tu, kraj Via Romana, stajala u svojoj ljepoti konzulska insula sa prostranim, vijencima okićenim, atrijumom, nasred kojeg su plutale naložnice u impluvijumu, zasute mirišljavim biljem. A odmah kraj raskošne kuće, vrijeme je prekrilo vrt načičkan tujama i čempresima, kuda su lampadari nosili fenjere i buktinje, prateći svoje gospodare u noćnim šetnjama. Tek nema traga od lararijuma ispunjenih kipovima domaćih, rimskih bogova, estetski oblikovanih rukama vještih skulptora, koji su dolazili, čak iz Rima, da ispune volju Cezarevih namjesnika. Davno su varvari zakucali mačevima na konzulske ostijume i ugazili drvenim tabanima u

Sećanje na „plavušane iz komšiluka“

Braća Petar i Pavle Golubović imali su sedam i pet godina kada su u julu 1992. ubijeni zajedno sa svojim roditeljima u Konjicu. Sada im je spomen obeležje podigao bivši komšija, Bošnjak. Osuđen je samo jedan zločinac. Obris dva dečaka na hladnom crnom kamenu. Okrenuti leđima, zagrljeni. Odlaze. Braća Petar i Pavle Golubović imali su tek sedam odnosno pet godina kada su ih početkom jula 1992. godine, zajedno sa roditeljima, uglednim Srbima iz Konjica, profesorima Đurom i Vlastom, iz stana izveli pripadnici Specijalnih jedinica policije pod kontrolom tadašnjih gradskih vlasti. Odvezli su ih nekoliko kilometara od stana i pod okriljem noći streljali. Bez osude, bez objašnjenja, bez razloga. Petar, nekim

SPKD ,,Prosvjeta“ Gacko: Povelja „Vladimir Ćorović“ dodjeljuje se Milanu Miciću

SPKD ,,Prosvjeta“ OO Gacko je na svojoj sjednici donio odluku da se dr Milanu Miciću iz Novog Sada dodijeli specijalna povelja ,,Vladimir Ćorović,, za knjigu Amerikanci srpski ratni dobrovoljci iz SAD-a. U skladu sa godišnjicom završetka Velikog rata i izlaskom iz štampe ove prigodne knjige OO je odlučio da ovom poznatom istoričaru koji se bavi kolonizacijama Srba u Vojvodinu kao i dobrovoljačkim pitanjem dodijeli ovu Specijalnu Povelju. U knjizi su opisane i sudbine srpskih dobrovoljaca iz Hercegovine. Pominju se Nikola i Božidar Vučurević (Zaprisijeka), Mihajlo Pribišić (Dračevo), Cvetko Obradović (Sedlari), Vladimir Lučić (Mrkonjići), Vladimir Čolić (Vlahovići), Jovan Rudan (Bančići), Milan Krulj (Vitonje), Kosta Delić (Simijeva) i Ilija Samardžić (Krstače). Izvor: Slobodna Herecgovina Vezane vijesti:

Pologoš: Silajdžić znao za zločine u logorima u Konjicu

Predsjednik Udruženja Konjičana Republike Srpske Zoran Pologoš izjavio je da je Haris Silajdžić obilazio logore za Srbe u Konjicu i dobro znao šta se tamo dešava. “Ovdje je sve jasno. Haris Silajdžić i Alija Izetbegović su, prema svjedočenjima mnogih logoraša, ne samo znali za logore i zločine, nego i potpisivali odluke o osnivanju tih logora. Obilazili su ih”, rekao je Pologoš za “Glas Srpske”. On je istakao da je dokaz da je Silajdžić sve znao i to što je potisao naredbu o razmjeni preostalih zatvorenika 6. oktobra 1994. godine kada je razmijenjeno 166 srpskih logoraša. Pologoš smatra da ima dovoljno neoborivih dokaza, te da je na potezu Tužilaštvo BiH. “Mi

Izvještaj protiv Harisa Silajdžića, zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Konjicu

Ratnom predsjedniku Vlade i ministru inostranih poslova tzv. Republike BiH Harisu Silajdžiću prijeti optuženička klupa, zbog odgovornosti za ratne zločine u Konjicu. Silajdžić je znao i potpisivao odluke o osnivanju logora i sabirnih centara na području Konjica, u kojima je bilo zatočeno oko 2.000 srpskih civila i vojnika, dok ih je 36 u logorima ubijeno. To je navedeno u izvještaju koji je Tužilaštvu BiH dostavila Policijska uprava Trebinje. http://arh3.rtrs.tv/arhiva/2018/09/06/tvclip030436.mp4 Konjic je bio jedno od najkrvavijih poprišta ratnih zločina nad srpskim stanovništvom, a brojnim prijavama protiv konjičkih zločinaca, dodata je i ova protiv Harisa Silajdžića koji je, kako se navodi u izvještaju, za sve morao znati, a neke odluke je lično

“Priče iz Ratomira” – knjiga o prvoj liniji fronta

Iz štampe je izašla knjiga “Priče iz RatoMira”, trebinjskog novinara Ratomira Mijanovića, koju čini 25 istinitih kazivanja iz odbrambeno-otadžbinskog rata. Mijanović je priče prikupljao tokom dugog niza godina, nakon čega se odlučio da ih sjedini u knjigu, čije je prvo izdanje gotovo rasprodato. Priče su zanimljive, ali veoma potresne. Govore o događajima sa prve linije fronta širom Hercegovine, gdje su ranjavanje i pogibija najboljih prijatelja bili svakodnevica. Zato su, napominje autor, “Priče iz RatoMira” svojevrsna “omeđina” perioda od oktobra 1991. do 1996. godine, u kojem je buktio rat, dok se u pričama traži mir, jer je rat mnogima oduzeo najbolje godine mladosti, unakazio život i odnio najbolje drugove. Mir je

Sa svima lijepo, ni sa kim pošteno!

Gošća iz Srbije Vesna Pešić protjerana je po hitnom postupku iz grada Dubrovnika, a sve zbog vrijeđanja dostojanstva hrvatske države. I neka je! Sve one države koje su ozbiljno utemeljene na genocidu i oblaganoj istoriji poštuju svoje vijekovno uloženo vrijeme u zatiranju izvornog jezika, pisma i kulture. A tek koliko je „tisućljetna Hrvatska“ uložila u taj „združeni zločinački poduhvat“! Pa ko sad smije to skrnaviti?! Ali beogradski maštovita Vesna u svojim (sumalo pa parodičnim) video-klipovima reče samo prostu istinu. I zvanična istorija tzv. „germansko-bečka“, uči nas da su srpska plemena Zahumljani, Konavljani i Travunjani zasnovali slovensku naseobinu na obali Jadrana u blizini latinskog Raguziona, a svoju kulu nazvaše Dubrava po

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala