arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

NAJAVA: U Beogradu 18. marta konferencija za medije udruženja Jadovno 1941.

Udruženje „Jadovno 1941.“ organizuje konferenciju za medije na temu: „POKOLj“ Terminološka odrednica za Genocid počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske Institucije srpskog naroda, naučna i stručna javnost kao i srpsko društvo u celini, do sada se nisu terminološki odredili prema zločinu Genocida koji je počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Motivisani i vođeni navedenim činjenicama a želeći istaknuti važnost ovog pitanja, Skupština udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke odlučila je da zločin Genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao Pokolj. Na konferenciji će biti predstavljen i obrazložen integralni tekst odluke koji pored ostalog sadrži definiciju ovog

Handžar divizija

Cela BiH puna je srpskih Srebrenica!

Teritorija BiH prepuna je srpskih stratišta iz Drugog svetskog rata za koja, sve do unazad dve decenije, gotovo niko nije ni znao, izuzev retkih preživelih i rodbine nesrecćnika koji su tamo skončali od ustaške ruke! Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 2. avgusta 2017. godine. Prijatelji, rodbina i potomci poklanih Srba tek nakon pada komunizma počeli slobodno da posjecćuju mesta na kojima su stradali njihovi najbliži, istoričar Zoran Pejašinovicć ipak ističe da je pogrešno u komunističkoj represiji tražiti isključivog krivca za nedostojno obeležavanje lokacija na kojima je izvršen genocid nad srpskim narodom. – Krivica za takav odnos u najvećoj meri leži u nama

Pokolj: Zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske

Institucije srpskog naroda, naučna i stručna javnost kao i srpsko društvo u celini, do sada se nisu terminološki odredili prema zločinu genocida koji je počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Dok je genocid nad Jevrejima imenovan i planetarno poznat kao Holokaust (ili Šoa) a genocid nad Romima već decenijama poznat kao Porajmos, genocid nad srpskim narodom do danas nije imao prepoznatljivu i ekskluzivnu terminološku odrednicu. Motivisani i vođeni navedenim činjenicama a želeći istaknuti važnost ovog pitanja, Skupština udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke odlučila je da zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao: Pokolj S tim u vezi,

Titovi sledbenici obnavljaju spomenike žrtvama ustaša

Udruženje „Ja, Josip Broz Tito” iz Cazina obnovilo spomenike u Selištu i Mihaljevcu posvećene žrtvama ustaških zločina iz vremena NDH, isto spremaju i u Mutniku. Banjaluka – Jedno lokalno udruženje iz Cazina, gradića u Federaciji BiH, koje baštini vrednosti antifašističke borbe, posvetilo se obnovi spomenika srpskim civilima koje su u Drugom svetskom ratu ubile ustaške snage u vreme takozvane Nezavisne države Hrvatske. Nakon što su članovi cazinskog udruženja „Ja, Josip Broz Tito” minule godine u zaseoku Mihaljevac obnovili spomenik koji podseća na stradanje oko 800 Srba s područja Cazina i Velike Kladuše, koje su ubile ustaške snage, isto su uradili i sa porušenim spomenikom u mestu Selište. A sada se, najavili

VLADIKA SERGIJE: Nadamo se da matica Srbija nikada neće zaboraviti Krajinu ništa manju niti manje svetu od raspetog Kosova

Samo se Božjom voljom može opisati životni put vladike bihaćko-petrovačkog g. Sergija Karanovića, koji je rođen  u Bačkoj Palanci, da bi mu kasnije bilo predodređeno da se vrati kamenu svojih predaka čije je porijeklo iz Martin Broda. U neposrednoj blizini ovog mjesta, još u 14. vijeku ćerka srpskog despota Đurđa, Katarina Branković podigla je manastir Rmanj u kome je svojevremeno stolovalo čak deset mitropolita. Prkoseći brojnim srpskim neprijateljima ovaj manastir uvijek je iznova vaskrsavao svjedočeći da pravoslavna vjera jeste i biće uvijek na ovim prostorima. Za obnovljen život manastira u ovom vremenu zaslužan je upravo vladika Sergije koji je bio i njegov iguman i arhimandrit. U razgovoru za Srpsko kolo

O ovome niko ne priča i ne piše, samo zato što su Srbi u pitanju

Teritorija BiH prepuna je srpskih stratišta iz Drugog svetskog rata za koja, sve do unazad dve decenije, gotovo niko nije ni znao, izuzev retkih preživelih i rodbine nesrećnika koji su tamo skončali od ustaške ruke! Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. novembra 2017. godine. Prijatelji, rodbina i potomci poklanih Srba tek nakon pada komunizma počeli slobodno da posjećuju mesta na kojima su stradali njihovi najbliži, istoričar Zoran Pejašinović ipak ističe da je pogrešno u komunističkoj represiji tražiti isključivog krivca za nedostojno obeležavanje lokacija na kojima je izvršen genocid nad srpskim narodom. Krivica za takav odnos u najvećoj meri leži u nama samima. Nažalost,

crkva_drvar.jpg

Bosanska krajina u Drugom svetskom ratu

Bosanska Krajina je oblast koja se prostire od Une na zapadu do Vrbasa na istoku, i od Save na severu do Livanjskog i Duvanjskog polja u Hercegovini na jugu. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 25. marta  2016. godine. Danas dve eparhije Srpske pravoslavne crkve pokrivaju ovu teritoriju, a to su Eparhija banjalučka i Eparhija bihaćko-petrovačka. Po popisu iz 1931. godine, 13 srezova ove oblasti imalo je apsolutnu srpsku većinu (glamočki, petrovači, krupski, ključki, mrkonjićki, sanski, bosansko-novski, bosansko-dubički, bosansko-gradiški, prijedorski, banjalučki, kotor-varoški i prnjavorski), a samo je jedan srez imao muslimansku većinu. To je bio bihaćki. Uoči Drugog svetskog rata, ovde je živelo blizu 400.000 pravoslavnih duša.

Garavice – Služen parastos za žrtve ustaškog zločina (FOTO)

U Garavicama kod Bihaća danas je, povodom 77 godina od ustaškog zločina nad više od 12.000 Srba u Drugom svjetskom ratu, služen parastos i položeni vijenci na spomen-obilježje. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović istakao je da zločin u Garavicama mora opametiti i osvijestiti srpski narod da mu se tako nešto nikada više ne bi dogodilo. Savanović je napomenuo da je tada bilo više civilnih žrtava nego što je Bihać imao stanovnika, te da postoje istorijski dokumenti o naredbi da se na ovom prostoru pobije sve što je srpsko, od malog djeteta do starca. On je istakao da Srbima na ovim prostorima samo jake institucije Republike Srpske

Garavice kod Bihaća

Dodik položio vijenac na spomenik žrtvama zločina u Garavicama

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik položio je danas vijenac na Spomen-područje Garavice, gdje su ustaše 1941. godine ubile više od 12.000 Srba i Jevreja. Vijence su položili i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Milenko Savanović i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač. Ubijeni stanovnici Bihaća i okoline, njih više od 12.000, uglavnom su bili Srbi i u manjem broju Jevreji. Pamti se da je na Garavicama u ljeto 1941. godine ubijeno više civila nego što je Bihać imao stanovnika. Među ubijenima je bio veliki broj djece. Ovo stratište je zapostavljeno nakon Drugog svjetskog rata jer su činjenice o zločinu i pokolju nad civilima u Bihaću, koji je sprovela Nezavisna Država

Savanović: Istorijska stradanja Srba dio davno osmišljenog projekta

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je da je početkom Drugog svjetskog rata u Garavicama kod Bihaća izvršen masovni pokolj srpskog civilnog stanovništva, odnosno da su ustaše ubile 12.000 ljudi. Savanović je naveo da je među ubijenim civilima i veliki broj djece, te da su ustaše u jednom danu ubili 32 djeteta. “Ubijeno je više civila nego što je grad Bihać imao stanovnika 1949. godine kada je postavljena spomen-ploča”, rekao je Savanović, koji je i predsjednik Odbora Vlade Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova. On je rekao da je Nezavisna Država Hrvatska /NDH/ na početku Drugog svjetskog rata odmah počela sa realizacijom fašističkih ideja, odnosno da

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 10. jun. Godišnjica stradanja Srba ’41 i ’92

Na današnji dan ustaše su počele zvjerska ubijanja Srba na stratištu Garavice kod Bihaća. Do sredine avgusta 1941. godine na Garavicama je pobijeno preko 12 000 Srba. Istog dana 1992. godine ubijeno je 32 Srba u selu Čemerno kod Ilijaša. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 09. juna 2015. godine. Luke – Bare – Garavice, kraj Ličkog Petrovog Sela, u blizini Bihaća. 10. juna, 28. juna, 24. jula i 29. jula, pa do sredine augusta 1941. godine, ustaše poklale ili na druge načine izmasakrirale 12.000 srpskog življa iz sela: Vaganca, Komadina, Kesića, Banjaca, Grubića, Vignjevića, Došena, Cvijanovića, Domazeta, Ličkog Petrovog Sela, i drugih

Garavice Foto: RTRS

Na Garavicama gdje su stradali Srbi – grade sportske terene?!

U Garavicama kod Bihaća, srpskom stratištu iz Drugog svjetskog rata, lokalne vlasti prave trim stazu i sportsko-rekreativnu zonu. Zavičajna udruženja iz Srpske godinama pokušavaju da ovaj lokalitet pretvore u spomenik od izuzetne kulturno-istorijske važnosti. Na najave predsjednika Srpske Milorada Dodika o izgradnji spomen-crkve i ploče, koje će svjedočiti o mučnom stradanju Srba, iz Bihaća poručuju – crkve neće biti. Na mjestu gdje su ustaške snage od juna do septembra 1941. godine monstruozno ubili 14 i po hiljada, uglavnom Srba, ali i Jevreja i Roma, vlast u Bihaću pravi rekreativnu zonu. – Riječ je o stazi 75 centimetara širine i dva centimetra debljine, za rekreaciju građana. Ne radi se ni o kakvim

Delegacija Vlade Srpske predvođena ministrom rada i boračko-invalidske zaštite Milenkom Savanovićem i ministrom unutrašnjih poslova Draganom Lukačem položila je cvijeće u Spomen-području Garavice kod Bihaća, gdje su ustaše u ljeto 1941. godine ubile više od 12.000 ljudi tog kraja, uglavnom Srba.

Obilježeno 76 godina od ustaškog zločina u Garavicama

Zvaničnici Republike Srpske, brojne delegacije i predstavnici organizacija i udruženja koja baštine antifašizam obišli su danas humke, zapalili svijeće i položili cvijeće u Spomen-području Garavice kod Bihaća, gdje su ustaše u ljeto 1941. godine ubile više od 12.000 ljudi tog kraja, uglavnom Srba. Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poslanici Branislav Borenović i Vlado Gligorić u ime Narodne skupštine, delegacija Vlade Srpske predvođena ministrom rada i boračko-invalidske zaštite Milenkom Savanovićem i ministrom unutrašnjih poslova Draganom Lukačem, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Marija Milić, predstavnici Skupštine Vojvodine. Vijence su u Garavicama položili i predstavnici Boračke organizacije Republike Srpske, Odbora za obilježavanje stradanja “Garavice 1941” i Zavičajnog udruženja “Una”, grada

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je ustaškim zločinom u Garavicama bihaćki prostor etnički očišćen, čime je sistemski i organizovano promijenjena struktura stanovništva na tom području, te da je Srba u Bihaću, nakon posljednjeg rata, ostalo veoma malo.

Ustaškim zločinom nad Srbima etnički očišćen bihaćki prostor

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je ustaškim zločinom u Garavicama bihaćki prostor etnički očišćen, čime je sistemski i organizovano promijenjena struktura stanovništva na tom području, te da je Srba u Bihaću, nakon posljednjeg rata, ostalo veoma malo. “Ovdje su u Drugom svjetskom ratu, osim Srba iz Bihaća, koji su ovdje bili većina, ubijani i Srbi sa prostora današnje Hrvatske i Plitvičkih jezera”, podsjetio je Dodik u obraćanju prisutnima u Spomen-području Garavice kod Bihaća, gdje je obilježeno 76 godina od stradanja više od 12.000 ljudi tog kraja, gotovo isključivo Srba, koje su u ljeto 1941. godine pobile ustaše. On je rekao da je taj projekat dokrajčen u

Sjećanje na garavičke žrtve (FOTO)

Istorijskim časom u Garavicama kod Bihaća, počelo je obilježavanje 76 godina od stradanja više od 12.000 ljudi tog kraja, uglavnom Srba, koje su u ljeto 1941. godine pobile ustaše. Nakon istorijskog časa, u Spomen-području Garavice za stradale je služen parastos na srpskom, jevrejskom i romskom jeziku. Parastosu prisustvuju predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poslanik Vlado Gligorić u ime NSRS, ministri rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović i unutrašnjih poslova Dragan Lukač u ime Vlade Srpske, predstavnik srpskog člana Predsjedništva BiH Marija Milić i lider PDP-a Branislav Borenovi, kao i predstavnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka. U Garavicama su i predstavnici Odbora za obilježavanje stradanja “Garavice 1941”, Zavičajnog udruženja “Una”, Udruženja

Sva deca sa ove fotografije stradala su od ustaške ruke

Istinu otrgnuti od zaborava

Ne tražimo osvetu. Hoćemo samo da sačuvamo uspomene o zločinu nad srpskim narodom tokom Drugog svetskog rata, kažu u Udruženju poštovalaca žrtava ustaškog zločina 1941. godine na Garavicama kod Bihaća Bihać – „Što god budemo manje spominjali Jasenovac, najveća stratišta srpskog naroda tokom Drugog svetskog rata u BiH, Šušnjar i Garavice, druga strana će češće i jače isticati Srebrenicu i zločine nad muslimanskim narodom”, rekao je Vladimir Lukić na osnivačkom skupu Udruženja poštovalaca žrtava ustaškog zločina počinjenog 1941. godine na Garavicama kod Bihaća. – Ne tražimo osvetu. Hoćemo samo da sačuvamo uspomenu i istinu o zločinu nad srpskim narodom, najvećem tokom Drugog svetskog rata u Bosni i Hercegovini. Mi na to

Garavice kod Bihaća

Pomen garavičkim žrtvama

U Garavicama kod Bihaća danas će biti obilježeno 76 godina od stradanja više od 12.000 ljudi bihaćkog kraja, koje su u ljeto 1941. godine pobile ustaše. Obilježavanju, koje organizuje Zavičajno udruženje “Una”, prisustvovaće i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Milenko Savanović, a u ime Narodne skupštine Republike Srpske, narodni poslanik Vlado Gligorić. Prema programu obilježavanja, u 11.00 časova biće održan istorijski čas, a u 11.15 časova biće služen pomen na srpskom, jevrejskom i romskom jeziku. Obraćanje zvaničnika predviđeno je u 12.15 časova, a obilazak humki i polaganje cvijeća u 12.30 časova, najavljeno je je iz Narodne skupštine. Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine u Garavicama

Garavice

Sutra pomen garavičkim žrtvama

Zavičajno udruženje “Una” obilježiće sutra u Garavicama kod Bihaća 76 godina od stradanja više od 12.000 ljudi bihaćkog kraja, koje su u ljeto 1941. godine pobile ustaše. Predsjednik Udruženja “Una” Boško Stojisavljević rekao je Srni da su Garavice mjesto masovnog pogubljenja, gdje je 1941. godine ubijeno više civila nego što je grad Bihać imao stanovnika 1949. godine, kada je postavljena spomen-ploča. “Na spomen-ploči nije bilo nijednog imena stradalog. Stajale su riječi `Sa trajnom uspomenom na 12.000 nevino i zvjerski ubijenih Srba od strane ustaških zlikovaca`”, dodao je Stojisavljević. On je dodao da je ovo veliko gubilište slabo poznato i zapostavljeno, a svijest o zločinu i razmjerama pokolja koji je hrvatska

Parastos na Garavicama Foto: RTRS

U nedjelju pomen za stadale Srbe, Jevreje i Rome u Garavicama (VIDEO)

U Garavicama kod Bihaća, u nedjelju, 6. avgusta, biće služen pomen za više od 14.000 Srba, Jevreja i Roma, koji su prije 76 godina ubijeni u ustaškom pogromu. Kod spomen područja biće održan i istorijski čas. Garavice su nakon Jasenovca i Jadovna, mjesto sa najviše ubijenih Srba u Drugom svjetskom ratu. Prema zvaničnim podacima tadašnjih jugoslovenskih vlasti, ustaše su, za samo sedam dana ubile 12.000 Srba. Procjenjuje se da je broj ubijenih i veći jer su pojedine porodice u tom pokolju nestale, i njihove žrtve nije imao ko da prijavi. Mjesto masovnog stradanja Srba ne smije biti zaboravljeno i ubuduće bi trebalo više pažnje posvetiti kulturi sjećanja na ovo mjesto, poručili su

Obilježavanje datuma stradanja Srba da bude dio institucionalnog sistema

Banjaluka – Predsjednik Odbora “Garavice 1941” Nebojša Kuštrinović i predsjednik Zavičajnog udruženja “Una” Boško Stojisavljević informisali su danas srpskog člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića o želji da obilježavanje ovog datuma ubuduće bude dio institucionalnog sistema Republike Srpske, a ne samo entuzijazma nekoliko pojedinaca. Predstavnici Odbora požalili su se na teškoće u organizaciji i zapuštenost terena na kojem je za 6. avgust planirano obilježavanje sjećanja na veliko stradanje Srba, saopšteno je iz Predsjedništva BiH. Ivanić je podržao organizatore, naglašavajući da Republika Srpska, ali i Srbija, treba da posvete posebnu pažnju obilježavanju sjećanja na veliko stradanje Srba na području koje je izvan njihove teritorije, posebno ističući stratišta u Garavicama, Jadovnu i Šušnjarima

Kalendar genocida: 29. jul 1941. Zločini na Baniji, Kordunu, Lici, Bosanskoj Krajini

Dugačka Luka, kod Topuskog, kotar Vrginmost. Ustaše su u periodu 28. jul – 03. avgust 1941. godine u Dugačkoj Luci ubile preko 256 Srba iz Starog Sela, Katinovca i Crnog Potoka.. Izvor: Dušan Baić, Kotar Vrginmost u narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945, Općinski odbor saveza boraca NOR-a Vrginmost, Beograd 1980, str. 814-844(Spisak žrtava Starog Sela). Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005., str. 343. Petar Zinaić, Genocid na Kordunu i okolici, “Stručna knjiga”, Beograd 1996., str. 366-367(Spisak žrtava). Ličko Petrovo Selo. Drugu grupu Srba iz opštine Ličko Petrovo Selo pohapsile su ustaše 29. jula 1941. godine pod istim izgovorom “da idu na rad

Dr Dušan J. Bastašić fotografija: Frontal.SRB/DHS

Dušan Bastašić: Ne postoji holokaust nad Srbima

Obrazovanje o holokaustu se najavljuje kao sastavni dio programa u osnovnim i srednjim školama Srpske. Iako nema ništa protiv toga, naš sagovornik smatra da je neprirodno da srpska djeca uče o stradanju drugih, ali ne i svog naroda. Piše i pita: Dani(j)el Simić Dušana Bastašića znam otkako sam saznao šta je Jadovno. Sedam godina kasnije, garantujem da 99% učenika u osnovnim i srednjim školama nema ni najblažeg pojma šta ovaj termin znači. A i ovaj jedan procenat sam nategnuto ostavio, da se neko pametno i osviješteno đače ne uvrijedi čitajući. Nada umire posljednja. Jedina promjena u javnoj sferi od tada, jeste što smo postigli da se u mejnstrim medijima, ali

Promocija knjige Miroslava Maksimovića “Bol” u sredu 26. aprila u Begradu

„Četrnaest soneta koji čine knjigu M. Maksimovića su najpre postavljeni na podlogu koju oblikuje putopisno-dokumentarni tekst “Miostrah: tragom predaka” a potom pretvoreni u potresno umetničko svedočanstvo o jednom važnom trenutku iz porodične i nacionalne istorije. Tako je i postalo moguće da sonet ne bude poprište pesnikovog artizma već rezultat nastojanja da se poeziji vrati moć da svedoči o onome što je duboko tragično.“ R. Mikić Dragi prijatelji, razgovori teku. Dođite, budite s nama. Sreda, 26. April u 19.00 mala sala SKC  MIROSLAV MAKSIMOVIĆ: BOL Učestvuju: Aleksandar Jovanović, Radivoje Mikić, Nemanja Karović i autor Urednik i moderator: Vesna Kapor — Vesna Kapor urednik govorne redakcije Forum Studentski kulturni centar Kralja Milana

U Banjaluci promocija knjige “Zločin nad zločinima”

U četvrtak, 23. februara 2017. u 19.00 časova u Banskom Dvoru u Banjaluci održaće se promocija nove knjige Mire Lolić – Močević pod naslovom “Zločin nad zločinima”. U filmu Zločin nad zločinima, o logorima za djecu osnovanim u Nezavisnoj državi Hrvatskoj  svjedočila su djeca logoraši , i govorili akademik Vasilije Krestić i istoričar Jovan Mirković. Tragom tog filma i s kratkim osvrtom na dokumentarne zapise o stratištima srpskog naroda tokom Drugog svjetskog rata, Mira Lolić Močević je pripremila knjigu pod naslovom: Svjedočim Zločin nad zločinima čiji je sastavni dio i DVD sa istoimenim filmom. Pored autora knjige na promociji će govoriti: Dobrila Kukolj, predsjednica Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata iz Banjaluke,

Staro_Sajmiste_001.jpg

To je stvar svih nas

Prisustvujemo li, ovih dana, još jednoj obmani namenjenoj srpskoj glavi tako naklonjenoj svetoj istini o jednakosti svake nevine žrtve? I ne samo jednakosti. Jer kad smo u grupi sa drugima mi stajemo na začelje, pa i kad smo najbrojniji ne stavljamo se na čelo. Nemam ni ja dilemu, svaka nevina žrtva je žrtva vredna pijeteta. Samo imam neki osećaj da srpske nevine žrtve daleko zaostaju u tom sveopštem izjednačavanju u svekolikom uvažavanju. Prirodno je razumeti patnju drugih, ali prirodno je, valjda, da te rane i suze tvoga roda najviše bole. Ili je to pogrešno uverenje. Pogledam iza sebe i oko sebe i šta vidim? Spomenik nad najvećim srpskim gradom pod

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala