arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Da li je papa Pije zaista spasavao Jevreje

Ovaj poglavar rimokatoličke crkve nikada nije javno osudio ustaški režim i njegove zločine nad Srbima, a odmah po uspostavljanju NDH 1941. primio je u privatnu audijenciju Antu Pavelića Odluka pape Franje da od 2. marta 2020. godine otvori tajne arhive Vatikana iz vremena pontifikata kontroverznog poglavara Pija Dvanaestog trebalo bi da napokon rasvetli ulogu Rimokatoličke crkve u Drugom svetskom ratu i popuni nedostajuće mračne stranice istorije o Holokaustu u Evropi porobljenoj od nacista, ali i o stvaranju zloglasne Nezavisne države Hrvatske i genocidu nad Srbima, Romima i Jevrejima u Jasenovcu. „Crkva se ne boji istorije, naprotiv, želi da je voli kao što voli Boga”, poručio je poglavar RKC i izrazio

Američki Jevreji zbog Holokausta kod Fuksa

Drama oko kurikula povijesti, kurikula koji dosad nije usvojen, a po kojem se treba podučavati povijest od sljedeće školske godine i koji je čak dva puta slan na javnu raspravu, odjeknula je i izvan granica Hrvatske Drama oko kurikula povijesti, kurikula koji dosad nije usvojen, a po kojem se treba podučavati povijest od sljedeće školske godine i koji je čak dva puta slan na javnu raspravu, odjeknula je i izvan granica Hrvatske – točnije do Memorijalnog muzeja holokausta u Sjedinjenim Američkim Državama. Kako doznaje Večernji list, šef Ekspertne radne skupine Radovan Fuks jučer se, i to na poziv, sastao s Robertom Williamsom, zamjenikom ravnatelja američkog Ureda za međunarodne poslove u

Kladovo: Neuspele diverzije na Đerdapu, jednu je osujetio sam knez Pavle

Pred širenje plamena rata na jugoistok Evrope, engleska obaveštajna služba vrbovala je dvadesetak dunavskih sprovodnika brodova u Đerdapu, uglavnom iz Tekije i Kladova, da napuste svoj posao i time onemoguće ili znatno otežaju đerdapsku plovidbu. Ipak, ni napuštanjem rada na poslovima sprovođenja brodova kroz đerdapski tesnac, niti oštećenjem plovidbenog kanala Tahtalija, reon Donjeg Milanovca 1939. godine, uz potapanje dva tankera natovarena petrolejom, plovidba Đerdapom nemačkih brodova koji su iz Rumunije prevozili naftu nije ozbiljnije ugrožena a saradnici Engleza skupo su platili svoj dogovor. Nemci su ih uhapsili, deportovali u logor na Banjici, a potom u logor Korgen u Norveškoj. Preostala angažovana lica bezuspešno su pokušala da zapreče Dunav potapanjem par

Papa naredio otvaranje arhiva iz vremena rata

Papa Franjo objavio je danas da je odlučio da potpuno otvori tajni vatikanski arhiv iz vremena Drugog svjetskog rata, kada je Katoličku crkvu vodio papa Pije Dvanaesti, što su Jevreji zahtijevali decenijama. Pojedini Jevreji optužuju Pija, koji je vladao od 1939. do 1958. godine, da je ignorisao Holokaust tokom Drugog svjetskog rata i da o tome nije snažno govorio. Vatikan je saopštio da je Pije spasavao Jevreje tiho, iza kulisa da ne bi pogoršao situaciju za mnoge ljude, uključujući katolike u Evropi koju su u to vrijeme okupirali nacisti. Arhiv će biti otvoren 2. marta 2020. godine, objavio je papa Franjo u govoru i rekao da se “Crkva ne plaši

Španski mediji veličaju diviziju koja je učestvovala u opsadi Lenjingrada

Jedan od najpopularnijih listova u Španiji „ABC“ objavio je članak o „herojskoj“ borbi „Plave divizije“, koja se za vreme Drugog svetskog rata borila protiv SSSR-a na strani Vermahta i koja je učestvovala u opsadi Lenjingrada, a njene vojnike su okarakterisali kao „neustrašive i hrabre borce“. Kako se navodi u publikaciji, španski vojnici, „koji su prkosili smrti i hrabro podnosili oskudicu „dostojno su se borili“ protiv Crvene armije „u najtežim uslovima“. List navodi da se španska divizija posebno istakla 1943. godine tokom borbi kod Volhova, kada su njene jedinice učestvovale u „opsadi Lenjingrada“. „U Krasnom Boru, predgrađu Lenjingrada, 5,9 hiljada lako naoružanih španskih vojnika moralo je da odbije snažan napad 38

Španski list sažaljeva naciste koji su branili Berlin

Španski list ABC objavio je članak u kome novinar Manuel Viljatoro sažaljeva vojnike Vermahta koji su se borili u bici za Berlin. Prema rečima Viljatorea, na početku bitke za osvajanje glavnog grada Trećeg rajha na strani Firera je bilo oko 800 hiljada vojnika. On je naveo da su većinu vojske činila siromašna deca, koju su namamili u „hitlerjugend“ pomoću lažnih obećanja slave i imperijalne budućnosti Nemačke. „Ti mali vojnici marširali su zajedno sa hiljadama staraca, koje je obučila vojska preživelih jedinica“, piše Viljatoro. On takođe kritikuje sovjetsku taktiku ratovanja. „Poznata naredba № 227 ili ’Ni korak natrag!‘ dokazuje da je Staljin zbog svojih ciljeva bez oklevanja slao u smrt hiljade vojnika“, smatra novinar. Podsetimo, sredinom februara je u istom

Zagovaranje „oslobađanja” Timočana

Rumunski ultranacionalistički krugovi koji žele da „objedine sve Rumune”, pa i Vlahe u Timočkoj dolini, ovog meseca dobili su „argumente” u tek objavljenoj obimnoj naučnoj studiji „Rumuni iz Srbije 1940–1944”, čiji se autor, istoričar, profesor Petre Curlja pridružuje sve grlatijem medijskom horu koji nastoji da dokaže da su svi srpski Vlasi – Rumuni. I da kao takvi treba da se jednog dana nađu u „zagrljaju matice”, odnosno da se pridruže „evropskoj” Rumuniji. Popularisanja ove knjige prvi se prihvatio poslovni dnevnik „Zijarul finančijar” (ZF), koji u svom udarnom nedeljnom izdanju od 5. aprila navodi da: „Postoji priča koju rumunski političari i novinari ponavljaju već nekoliko decenija. Naime, da na spoljnom planu

Susret sa istorijom: Andrić bio član Dražinog pokreta

Kakve su bile veze slavnog nobelovca sa ravnogorcima i njihovim vođom generalom Mihailovićem. Jedini dokument o saradnji nalazi se u njegovom partijskom dosijeu Takav je život da čovek često mora da se stidi onoga što je najlepše u njemu i da upravo to skriva od sveta, pa i od onih koji su mu najbliži” – zapisao je Ivo Andrić u “Znakovima pored puta”, kao da je hteo da posredno pojasni pojedine “znakove” iz njegovog bogatog životnog puta književnika i diplomate, o kojima se malo zna i koji su ostali nedovoljno razjašnjeni. Ivo Andrić je živeo i umro sa mnogo tajni. I danas su teško objašnjiva neka njegova opredeljenja u životu

ISPOVESTI: Oca ubili folksdojčeri a Nemci mu spasli život

Milanovčanin Vladeta Ponjavić (83) prvi put priča o svojoj tragediji. Deda Ostoja nije Ozni posle rata prokazao ubicu svog sina Čedomira Tragično je, dramatično i sudbinski ironično bilo detinjstvo Vladete Ponjavića, 83-godišnjaka iz Gornjeg Milanovca, o kojem on tek sada prvi put priča javno. Oca Čedomira su mu 1942. bezrazložno ubili “domaći” Nemci, folksdojčeri, a godinu posle, “pravi” Nemci osnovcu, prvačiću u to zlo doba, spasavaju život od najcrnjih boginja! Iako žalostan i revoltiran zbog ubistva sina Čedomira, deda Ostoja 1946. Ozni nije prokazao ubicu, oficira folksdojčera. A mogao je, znao je… Ponjaviće i mnoge familije stradalnika u Rudničko-takovskom kraju boli duša zbog skorih rehabilitacija dokazanih zlikovaca folksdojčera i vraćanja

BITKA IZNAD NIŠA: Sovjeti i Amerikanci su ukrstili koplja u Drugom svetskom ratu?

Svaki nacista bi jedva dočekao vest o ovom sukobu, i zato je neobičan okršaj američkih i sovjetskih trupa odmah „gurnut pod tepih“, što dalje od očiju javnosti. Sovjetske trupe su 7. novembra 1944. marširale blizu srpskog grada Niša. Crvena armija i jugoslovenski partizani su prethodno oslobodili Beograd i uspešno nastavili da oslobađaju Balkan. Pored toga, SSSR je tada obeležavao 27. godišnjicu revolucije 1917. godine, tako da je kolona bila ukrašena mnogobrojnim crvenim zastavama i praćena muzikom vojnog orkestra. Svi su bili izuzetno dobro raspoloženi. Iznenada sovjetske vojnike obuze nemir kada se na nebu pojaviše desetine nepoznatih aviona. To je izgledalo čudno, s obzirom da se nije znalo ni za kakve

Priča o zabranjenoj ljubavi

Volelo se dvoje mladih… kad su hteli da se uzmu, dušmani im ne dadoše… Stihovi poznate pesme mogli bi da se primene na priču o ljubavi Cileta i Branke Marjanović. Epilog njihove lične priče je, ipak, bio drugačiji. Kada se u junu 1941. Dragoslav-Cile Marjanović, golobradi momčić iz Ivanovaca u Kačeru, zaputio u slobodne srpske planine, nije ni mogao da predvidi da će taj čin dramatično izmeniti njegov život. Prvi put tada video je Dražu Mihailovića, pukovnika kojem je – zbog njegove očinske brige, blagog karaktera i dubine idealizma – ostao veran celog života. Zbog pomaganja Ravnogorskog pokreta Cileta Marjanovića su proganjali i hapsili Nemci i ljotićevci 1942, a 1944.

Novosadski lekar koji je preživeo Holokaust oči u oči sa svojim zločincem

Život dr Teodora Kovača, legendarnog profesora Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, obeležen je stradanjem i patnjom: holokaust mu je desetkovao porodicu i do dana današnjeg nije saznao gde su tačno, i kako, skončali njegovi otac i majka. Nekim čudom, on i stariji mu brat Karlo, izbegli su tragičnu sudbinu miliona Jevreja i posle tri i po mučne godine provedene po mađarskim logorima, vratili su se u opustošenu domovinu. Beskuppolozni ratni mešetar – U progonu i likvidaciji Jevreja, Nemci su, nažalost, imali dosta saveznika među našim ljudima. U ratu, na površinu izbijaju najniži porivi, pohlepa, zavist, želja da se ponizi neko ko je više stekao… Priklonivši se okupatoru i stekavši određene

Hitlerovi esesovci i dalje primaju penzije

U Belgiji i Velikoj Britaniji, ali i još nekim zemljama, pripadnici Hitlerovih SS jedinica ili njihove porodice i dalje primaju nemačke penzije. Belgijski list „Morgen“ prenosi da ima još 27 kolaboracionista koji su na nemačkim „državnim jaslama“, a penzije primaju i britanski esesovci. Sve je otkriveno kada su četiri poslanika u belgijskom parlamentu zatražila prekid isplate tih primanja i predočila dokaze da isplate postoje, navodi belgijski list, prenosi Srna. Ipak, sa pravne strane, nema nepravilnosti — Nemačka je nasledila obaveze Trećeg rajha i preuzela na sebe i isplatu penzija, pozivajući se na dekret koji je potpisao Hitler 1941. godine. To je jedini Hitlerov dekret koji je pravno ostao na snazi i nakon Potsdamske konferencije. Belgijske vlasti ne znaju o kome je reč jer informaciju o tome imaju

U Oslu predstavljena knjiga „Logor smrti”

Na ugostiteljsko-turističkoj manifestaciji „Krčma”, koju je u subotu u Oslu organizovalo Srpsko društvo „Ras”, predstavljena je knjiga „Logor smrti”, koju je napisala norveška novinarka i spisateljica Ingebjerg Jensen, a prevela Kristina Stamenković. U knjizi se na nijansiran način prati odnos norveških i nemačkih čuvara prema logorašima, ali i pokušaji lokalnog stanovništva da pomogne zarobljenicima i doturi im hranu. Čitalac ima priliku da se upozna sa stradanjem zarobljenika u nacističkom logoru u Norveškoj i sa činjenicom da su mnogi umrli od bolesti ili brutalno ubijeni daleko od svoje zemlje. Na prve dve stranice nalazi se skica logora sa rasporedom prostorija za logoraše i logorsku stražu, a u nastavku je ilustrovan boravak

Vratiti imovinu, pa ulazak u EU

Evropski parlament je u svojoj rezoluciji u vezi sa BiH pozvao vlasti te zemlje da vrate imovinu vjerskim zajednicama i drugim privatnim licima. Iako se eksplicitno ne spominje Jevrejska zajednica, radi se o rezoluciji koja se naslanja na Terezinsku deklaraciju iz 2009. godine, koju je EU usvojila za vrijeme češkog predsjedavanja EU, u kojoj je 46 zemalja, među kojima i naša zemlja, pozvano da izvrši kompenzaciju oduzete imovine žrtvama holokausta. U ovoj deklaraciji se, između ostalog, ističe da ovih 46 zemalja treba da ulože posebne napore kako bi se preživjelim i njihovim potomcima omogućio život u dignitetu. “Uzimajući u obzir važnost restitucije nekretnina koje su pripadale žrtvama holokausta, zemlje učesnice

Učiti o Holokaustu bez trivijalizacije

Kao i u obrazovanju o bilo kojem drugom genocidu, cilj je da đaci kroz učenje i sopstveno preispitivanje postanu bolji ljudi, što je namera i onih koji danas nastoje da povežu istoriju i moderne tehnologije Da li ste ikada poželeli da se osvetite, pitao je jedan novinar Pinkasa Gutera, koji je preživeo Holokaust i tokom Drugog svetskog rata bio u čak šest koncentracionih logora. – Nisam osvetoljubiva osoba, ja želim pravdu, a pravda nije osveta – odgovorio mu je Guter. Oni sede jedan naspram drugog, novinar pred mikrofonom, sagovornik u udobnoj crvenoj fotelji, i razgovor vode u realnom vremenu, ali ih nešto duboko razlikuje: novinar je „pravi”, od krvi i

Jevrejske verske vođe u Poljskoj: Poljaci nisu antisemiti

Jevrejske verske vođe u Poljskoj saopštile da su uvređene zbog izjave ministra spoljnih poslova Izraela da su Poljaci “posisali antisemitizam s majčinim mlekom” Jevrejske vođe su izdale saopštenje u kome se navodi da se optuživanjem svih Poljaka za antisemitizam negira počast koju su hiljade Poljaka dobile u Memorijalnom centru Holokausta “Jad Vašem” u Izraelu, zbog pomaganja Jevrejima u toku Drugog svetskog rata. Komentar ministra Izraela Kaca, koji je citirao bivšeg izraelskog premijera Jicaka Šamira kada je rekao da su svi Poljaci antisemiti, doveo je do otkazivanja sastanka centralnoevropskih vođa u Izraelu ove nedelje. Češki premijer Andrej Babiš rekao je da je planirani sastanak V4 u Izraelu sa njegovim kolegama iz

Na pomolu diplomatski “rat” Izraela i Poljske?

Poljski zvaničnici bi mogli otkazati planirano putovanje u Izrael, zbog izjave izraelskog premijera Benjamina Netanijahua o umiješanosti Poljske u Holokaust. Poljski premijer Mateuš Moravjecki odlučio je juče da otkaže put u Izrael i da ga zamijeni šef diplomatije Jacek Čaputovič. Međutim, posjeta čitave delegacije bi sada mogla biti otkazana zbog produbljivanja diplomatskog spora, ocjenjuje Rojters. Šef kabineta poljskog premijera Mihal Dvorčik reagovao je i na najnoviju izjavu izraelskog šefa diplomatije Jizraela Kaca, koji je rekao da je za očuvanje odnosa sa Poljskom, ali da se “istorijska istina ne može promijeniti”. – Mnogi Poljaci su sarađivali sa nacistima i učestvovali u uništenju Jevreja tokom Holokausta. Antisemitizam je bio urođen među Poljacima prije

Muzej žrtvama Xolokausta podelio jevrejsku zajednicu

Jevreji u Mađarskoj podeljeni su po pitanju memorijalnog centra Kuća sudbina, koji zbog toga i dalje ne radi Piloti koji iz mraka sleću na međunarodni aerodrom u Budimpešti uskoro će imati novu zvezdu za navigaciju – ogromnu Davidovu zvezdu. Predviđeno je da je avionski toranj osvetljava sa strane, tako da vizuelno podseća na stočne vagone. To osvetljenje je toliko jako, da su morali da traže dozvolu od mađarskih aerodromskih vlasti. Davidova zvezda, izrađena od perforiranog čelika, kruna je novog muzeja Kuća sudbine, izgrađenog na mestu železničke stanice sa koje su nemački nacisti deportovali Jevreje 1944. godine. Izgradnja je završena još pre pet godina, ali spor oko koncepta muzeja, kao i

Grajf: Priznanje borbi za istorijsku istinu

Izraelski istoričar Gideon Grajf izjavio je da je ponosan na odlikovanje koje mu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uručio povodom Dana državnosti Srbije i koje smatra priznanjem za svoj naučni rad u borbi za istorijsku istinu. “Veoma sam ponosan što radim za istorijsku istinu. Ja sam profesionalni istoričar i za mene su činjenice najvažnije. To je nauka i moj je posao da istražim prošlost i prezentujem je što je autentičnije moguće i to je ono što sam radio u mojoj nedavno objavljenoj knjizi o Jasenovcu”, rekao je Grajf. On je novinarima u Predsjedništvu Srbije rekao da se nada da će nastaviti svoj naučni rad i pokazati svijetu istinu o istoriji

Da Srbi nisu ginuli za Dalmaciju, danas bismo gladovali

Hrvatski istoričar Goran Šarić podsjeća na ono što u Hrvatskoj prećutkuju i o čemu ne govore, držeći se stereotipa o Srbima kao vječitim neprijateljima – Srbi su dva puta spasili hrvatsku obalu. Tekst hrvatskog istoričara Gorana Šarića u kojem podsjeća javnost da su Srbi 1918. godine i u Drugom svjetskom ratu svojim životima dva puta plaćali slobodu Dalmacije, odnosno hrvatske obale, izazvao je različite komentare u regionu. Šarić, koji je i katolički teolog, navodi da je Londonskim ugovorom od 25. aprila 1915. godine Italiji obećana gotovo cijela istočna obala Jadrana, a Srbija je trebalo da dobije ostatak dalmatinske obale, Slavoniju i BiH. Tada je odluka o tome hoće li Hrvatska

Glavašević: Odnos prema “Dnevniku Ane Frank” pokazuje odnos Vlade prema holokaustu’

Nezavisni saborski zastupnik Bojan Glavašević upozorio je u srijedu kako je iz školske lektire izbačen ‘Dnevnik Ane Frank’ poručivši kako je odnos prema toj knjizi ilustrativan primjer odnosa Vlade prema holokaustu koji pokazuje duboko nerazumijevanje činjenice da je odbijanje suočavanja s prošlošću izravan put u ponavljanje svih najgorih grešaka. To nije bilo kakva knjiga, ovo je jedan u nizu znakova procesa koji je namjeran, a mogu ga opisati kao kolektivno programiranje zaborava’, rekao je Glavašević u stanci za slobodan govor. Podsjetio je kako su generacije mladih Europljana, njihovih očeva majki i djedova prošle, makar na brzinu, kroz to djelo. ‘To je neka vrsta intelektualnog i i emocionalnog cjepiva i da

Muzej Holokausta u vremenu netolerancije

Svaku vrstu političke trgovine, toleranciju antisemitizma i izbegavanje činjenica doživljavam kao vređanje žrtava, ali i kao posebno zabrinjavajuće – uskraćivanje prava na budućnost Planovi za izgradnju muzeja varšavskog geta, koji bi trebalo da bude otvoren 2023. godine, na osamdesetogodišnjicu obeležavanja ustanka, ne prolaze bez polemike. U tekstu Ofera Adereta, u listu „Harec”, od 14. decembra 2018, izraelski istoričar prof. Danijel Blatman, kritikovan zbog prihvatanja pozicije glavnog istoričara ovog projekta, navodi da će ovo biti prvi muzej Holokausta u Poljskoj, iako se u tom gradu nalazi veliki broj mesta komemoracije. Kritikuje se, pre svega, tendencija desničarskih vlasti da pokušavaju da izmene kolektivno sećanje i minimalizuju odgovornost u godinama pre, u toku

Potpuni preokret: Tajani spreman da obiđe mesta stradanja Slovenaca i Hrvata

Predsednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani, koji je razbesneo hrvatske i slovenačke političare izjavom o „italijanskoj Istri i Dalmaciji”, rekao je da je spreman da poseti nekadašnji nacističko-fasistički logor u Trstu, u kojem je ubijeno hiljade Slovenaca, Hrvata, Jevreja i italijanskih antifašista tokom Drugog svetskog rata. On je to rekao nakon što ga je slovenačka političarka i komesarka EK za saobraćaj Violeta Bulc pozvala da zajedno odaju počast žrtvama ubijenim kod jame Bazovice i logor Risiera di San Saba u Trstu, prenosi Hina pozivajući se na mariborski list „Večer”. „Istorija je istorija, ali iz nje učimo i tako postajemo mudriji. Zato vas pozivam da zajedno obiđemo žrtve Bazovice i žrtve logora

Bekstvo 12. februara 1942. god… logor Crveni krst i Bubanj

Priredio Đorđe Bojanić Posle aprilske katastrofe i ulaska Nemaca u Niš, 9. aprila 1941. godine, počela su hapšenja talaca. Sa širenjem ustanka i jačanjem otpora ukazala se potreba nemaca za stvaranjem jednog zatvora u kome bi bili skoncentrisani svi zatvorenici. Zbog toga je Gestapo formirao logor Crveni krst. Logor se nalazio na periferiji grada, u neposrednoj blizini Fabrike duvana i Železničke stanice Crveni krst (pa je i sam logor nezvanično po njoj nazvan Logor na Crvenom krstu). Glavna logorska zgrada sa pomoćnim objektima podignuta je 1930.godine i do rata je služila kao vojni magacin. Tu svoju funkciju zadržala je do septembarskih dana 1941.godine kada su je Nemci opljačkali i adaptirali za koncentracioni logor. Logor se

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala