arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Hrvatica zbog ratnih zločina nad Srbima izručena BiH

Azra Bašić, osumnjičena za ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti na području Dervente 1992. godine, sletela je danas iz Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevo Sarajevo – Hrvatska državljanka Azra Bašić, osumnjičena za ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti na području Dervente, počinjene 1992. godine, izručena je danas Bosni i Hercegovini, saopštilo je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Bašić, koja je rođena u Rijeci 1960. godine, sletela je danas iz Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevo. Bašić se tereti da je u periodu od aprila 1992. godine, do juna 1992. godine, na području opštine Derventa, ubila jednog civila i učestvovala u mučenju većeg broja civila srpske nacionalnosti koji su bili zatočeni u Domu

Uručeno 12 odlikovanja porodicama poginulih boraca

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović uručio je danas u Doboju 12 odlikovanja porodicama poginulih boraca Vojske Republike Srpske, koje je posthumno odlikovao predsjednik Srpske Milorad Dodik povodom 15. septembra – Dana poginulih i nestalih. Medalje zasluga za narod uručene su porodicama poginulih boraca sa područja Teslića i Doboja. Mitrović je izrazio nezadovoljstvo radom Instituta za nestala lica BiH i dodao da je Upravni odbor Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila predložio porodicama da potpišu saglasnost da se proces traženja i identifikacije vrati entitetima. On je podsjetio da je prije početka rada Instituta za nestala lica BiH na godišnjem

Pomen stradalim pripadnicima Petog odreda Specijalne brigade policije

U okviru obilježavanja 24 godine od osnivanja Petog odreda Specijalne brigade policije, u Doboju je danas služen parastos za 26 poginulih pripadnika odreda u odbrambeno-otadžbinskom ratu, kojem je prisustvovao i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač. Lukač je istakao da mu je čast što je danas u Doboju sa preživjelim saborcima kako bi se zahvalili poginulim pripadnicima dobojskog odreda za sve ono što su uradili za Republiku Srpsku, za koju su dali najviše što su mogli – svoje živote. On je izrazio zadovoljstvo što se današnjem skupu odazvao veliki broj nekadašnjih saboraca. Nekadašnji komandant Petog odreda Specijalne brigade policije Doboj Nenad Gojković podsjetio je da je na današnji dan

Svjedočenja zarobljenih Srba protiv Almaza Nezirovića

Na suđenju u Sudu BiH Almazu Neziroviću, bivšem pripadniku Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ optuženom da je 1992. godine mučio i nečovječno postupao prema srpskim civilima u logorima na području Devente i Broda, svjedoci Tužilaštva ispričali su kako ih je optuženi tukao. Bivši zatvorenik iz hangara u Rabiću, opština Derventa, Zdravko Vidović rekao je da su svi stražari imali loš odnos prema zarobljenicima, a među njima i optuženi Nezirović, prenosi Balkanska istraživačka mreža /BIRN/. On je ispričao da ih je Nezirović mučio glađu, te da se dešavalo da nisu jeli po šest dana. Svjedok je rekao da je njega i druge zatvorenike Nezirović tukao palicom po tri prsta koja su prethodno

Almaz Nezirović

Svjedok potvrdio da ga je tukao oputženi Nezirović

U nastavku suđenja Almazu Neziroviću za zločine počinjene nad srpskim civilima u Derventi i Brodu, svjedok Tužilaštva BiH Željko Stajičić ispričao je kako ga je optuženi tukao gotovo svakog dana palicama, bičem, letvom i drugim predmetima. Almaz Nezirović, bivši pripadnik Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/, optužen je da je 1992. godine u logorima Rabić i Silos polje u opštini Derventa, kao i u logoru u naselju Tulek u opštini Brod, učestvovao u mučenju i nečovječnom postupanju prema zatvorenim srpskim civilima. Stajičić je kazao da je bio pritvoren u Rabiću kod Dervente sa još oko 100 osoba, gdje ga je optuženi Nezirović tukao, javlja Birn. “Ne bi mi smetalo da je to

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca kod spomen obilježja u dobojskom naselju Vila danas su obilježene 24 godine od petrovdanske bitke za odbranu grada

Obilježene 24 godine od Petrovdanske bitke

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja u dobojskom naselju Vila danas su obilježene 24 godine od petrovdanske bitke za odbranu grada. Petrovdanska bitka vođena je 12. jula 1992. godine na području od prigradskog naselja Vila do Putnikovog brda. Tadašnji komandant bataljona Dobojske brigade Dimšo Živanović rekao je da su na Petrovo 1992. godine u podne jake neprijateljske snage napale Doboj iz pet pravaca u pet talasa, s ciljem da ga okruže i zauzmu. On je podsjetio da je Doboj branio jedan ojačani bataljon, dok su ga napale tri neprijateljske brigade i dva odreda. Živanović kaže da su se najteže borbe vodile od 13.00 do 14.00 časova kada je neprijatelj,

U Derventi je danas obilježeno 24 godine od oslobođenja u odbrambeno-otadžbinskom ratu

Obilježeno 24 godine od oslobođenja grada

U Derventi je danas obilježeno 24 godine od oslobođenja u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Nakon služenja parastosa poginulim borcima, položeni su vijenci ispred centralnog spomen-obilježja. Vijence su položili načelnik opštine Derventa Milorad Simić, potpredsjednik Skupštine opštine Slavko Tomaš, delegacije boračkih organizacija Dervente, Šamca, Modriče i Prnjavora, Policijske stanice i predstavnici političkih stranaka. Predsjednik Boračke organizacije opštine Derventa Boro Dobrilović istakao je da je Derventa oslobođena uz velike gubitke 4. jula prije 24 godine, podsjećajući da je u odbrambeno-otadžbinskom ratu poginulo 608 boraca, a oko 2.000 je teže ili lakše ranjeno. Ratni komandant Osinjske brigade, general u penziji Radomir Čavić rekao je da je ovo veoma značajan datum za Derventu i sve građane,

Svjedočenja o premlaćivanju Srba u logoru Rabić

U nastavku suđenja Almazu Neziroviću, optuženom za ratni zločin nad srpskim civilima na području Dervente i Bosanskog Broda, svjedoci Tužilaštva BiH Pero Đukić, Mirko Nožica i Nedjeljko Blagojević pričali su o zarobljavanju i premlaćivanjima u logoru Rabić. Svjedok Đukić, prijeratni profesor, uhapšen je u svojoj kući u Derventi i nakon desetak dana provedenih u podrumu Doma armije, prebačen je u logor Rabić, prenosi Birn. Nezirovića, koji ih je čuvao, nije poznavao dok mu ostali zatvorenici nisu rekli ko je on. Đukić je rekao da su zatvorenici svakodnevno maltretirani, tučeni, ponižavani dok su ih skidali do gola. “Almaz je jednom prilikom donio sto i stavio ga uz zid. Ljudi su stali

Savčić: Zahvalnost borcima i narodu krnjinskog kraja

U Ristića Gaju u dobojskom mjestu Opsine danas je obilježen početak proboja “Koridora života” koji je izveden u junu 1992. godine i bio jedna od najznačajnijih akcija u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske /BORS/ Milomir Savčić zahvalio je borcima i narodu krnjinskog kraja za veliki doprinos stvaranju Republike Srpske, ističući da se njihove žrtve treba sa ponosom sjećati. “Sa ponosom se sjećamo tog vremena i izvođenja prve akcije Vojske Republike Srspke čiji je cilj spajanje teritorije istočnog i zapadnog dijela Srpske, jer se 1992. godine srpski narod nalazio u vrlo nepovoljnom, ne samo političkom, već i vojnom položaju”, naveo je Savčić. On kao značaj uspješno realizovane akcije “Koridor

Obilježavanje početka proboja Koridora života

U Ristića Gaju kod Doboja danas se obilježava početak proboja Koridora života. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović istakao je da je akcija “Koridor života” koja je izvedena u junu 1992. godine, jedna od najznačajnijih u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Probojem Koridora prekinuta je 42 dana duga kopneno-vazdušna blokada zapadnog dijela Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Prema podacima Vojske Republike Srpske, akcija je započela 14. juna 1992. godine, a 26. juna vojnici Prvog krajiškog i Istočnobosanskog korpusa Vojske Republike Srpske susreli su se u rejonu sela Kornica i Čardak, između Modriče i Šamca, spojivši zapadni i istočni dio Republike Srpske. U ovoj operaciji poginula su 273 pripadnika Vojske

U Derventi obilježen Dan Vojske Srpske

U Derventi je danas služen parastos i položeni vijenci ispred spomen-obilježja za 608 poginulih boraca Vojske Republike Srpske, povodom Dana Vojske Republike Srpske i Dana 327. Motorizovane brigade i Osinjske brigade. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Derventa Čedo Vujičić rekao je da je na početku rata 327. Motorizovana brigada bila jedna od najvećih jedinica u Prvom krajiškom korpusu Vojske Republike Srpske. “Formirana je u maju 1992. godine, na početku je brojala oko 2.000 vojnika i starješina, ali je tokom četiri ratne godine kroz nju prošlo oko 5.000 boraca sa prostora Dervente, Broda, Prnjavora i još desetak drugih opština”, rekao je Vujičić. On je dodao da je najveći doprinos imala u operacijama

Derventa- Obilježavanje Dana Vojske Srpske

Dan Vojske Republike Srpske i Dan 327. Motorizovane i Osinjske lake pješadijske brigade danas će biti obilježen u Derventi, najavljeno je iz opštinske Boračke organizacije. Na centralnom spomen-obilježju poginulim borcima posljednjeg odbrambeno- otadžbinskog rata u 11.30 časova biće služen parastos poginulim borcima, te položeni vijenci i cvijeće. U Centru za kulturu u 12.00 časova predviđen je svečani prijem. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske   Vezane vijesti: Brčko: Služen parastos kod spomenika u Gornjem Breziku Bijeljina: Obilježen dan vojske U kasarni „Kozara“ obilježen Dan Vojske Srpske (FOTO/VIDEO)  

Apelacioni sud odobrio izručenje Azre Bašić

Američki savezni Apelacioni sud podržao je odluku o izručenju Azre Bašić zbog sumnje da je počinila ratni zločin nad srpskim zarobljenicima tokom rata u BiH, ali ona još neće biti isporučena zbog pravnih prepreka. Bašićeva se žalila na odluku sudije Okružnog suda Keren Kaldvel koja je rekla da ona može biti izručena radi suđenja u BiH. Advokat Bašićeve, Patrik Neš tvrdio je da sporazum ne omogućava isporučenje američkih državljana u BiH i da vlasti te zemlje nisu objavile odgovarajući nalog za hapšenje. Tročlano sudsko vijeće Šestog apelacionog suda nije saglasan sa ovim tvrdnjama i donio je odluku da postojeći sporazum između SAD i BiH ne zabranjuje izručenje Bašićeve. Sudsko vijeće

Azra Bašić će biti izručena BiH?

Federalni apelacioni sud Sjedinjenih Američkih Država, ovih dana, podržao je odluku da se Azra Bašić – optužena za ubistvo, zlostavljanje i mučenje zarobljenika srpske nacionalnosti na području opštine Derventa – izruči iz SAD-a Bosni i Hercegovini. Konačnu odluku daće Vrhovni sud, nakon čega će državni sekretar odlučiti o tome hoće li biti izručena, s obzirom da se radi o američkoj državljanki. Azra Bašić je u Derventi boravila kao pripadnica formacije sastavljene od dobrovoljaca iz Rijeke i u to vrijeme je bila hrvatska državljanka. Kada je cijeli slučaj pokrenut, Ministarstvo odbrane Hrvatske je odbacivalo optužbe bh. Tužilaštva da je ona počinila zločine kao pripadnica vojske Hrvatske. Inače, Bašićeva nije jedina žena

Doboj: Parastos za najmalađeg vojnika VRS

Njegovo preosveštenstvo vladika zvorničko-tuzlanski Hrizostom služio je u Doboju parastos za najmlađeg borca Vojske Republike Srpske Spomenka Gostića, koji je poginuo na današnji dan prije 23 godine. Vladika Hrizostom služio je prethodno u Hramu Rođenja Presvete Bogorodice svetu arhijerejsku liturgiju. Vijence na Gostićevu bistu u porti Hrama Rođenja Presvete Bogorodice položili su predstavnici dobojsko Udruženje odlikovanih boraca Vojske Republike Srpske, Zavičajno udruženje “Zavidovićani” sa sjedištem u Doboju, te navijači Fudbalskih klubova “Sloga” i “Crvena zvezda”. Dobojski umjetnik Deni Božić radi mural sa likom Spomenka Gostića koji će krasiti Ulicu vojvode Stepe. u Centru za obrazovanje i kulturu u Doboju večeras u 17.00 časova pretpremijerno će biti prikazan dokumentarno-igrani film “Spomenko

Damir Lipovac

Lipovcu sedam godina zatvora za zločine nad Srbima u Derventi

Sud BiH osudio je Damira Lipovca na sedam godina zatvora zbog ubistava, nečovječnog postupanja i pljačkanja srpskih civila na području Dervente. Prema presudi, Lipovac je kao pripadnik 103. brigade Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ u Derventi i komandant logora formiranog u osnovnoj školi u Poljarima, u prvoj polovini juna 1992. godine ubio dvojicu zatvorenika. “Ušao je u logor i izveo Borisa Stjepanovića, te pucajući iz automatske puške ga usmrtio. Potom je iz logora izveo sve zatočenike i pokazujući im ubijenog, govorio da im je to opomena”, rekao je predsjedavajući Sudskog vijeća Davorin Jukić. Lipovac je vatrenim oružjem usmrtio i Boru Markovića, kojeg je, naveo je Jukić, prethodno pretukao. Vijeće je utvrdilo

Almaz Nezirović

Počelo suđenje za zločine nad Srbima u Derventi i Brodu

Pred Sudom BiH počelo je suđenje Almazu Neziroviću, optuženom za ratni zločin nad srpskim civilima na području Dervente i Broda. Prema optužnici, Nezirović je od kraja aprila do jula 1992. godine u logorima Rabić i Silos polje, u opštini Derventa i logoru u naselju Tulek u opštini Brod učestvovao u mučenju i nečovječnom postupanju prema zatvorenim srpskim civilima. Tužilac Milanko Kajganić kaže da je Nezirović optužen da je u više navrata kao stražar zlostavljao i premlaćivao zatvorenike, te ih mučio na izrazito ponižavajući način, prenosi Birn. “Nezirović je zatvorenike tukao palicama, alatkama i raznim predmetima, mučio ih tjerajući ih da stavljaju na sto tri prsta koja koriste za molitvu, te

Branioci Doboja: Fond za pomoć optuženim Foto: RTRS

Branioci Doboja: Fond za pomoć optuženim (VIDEO)

Udruženje branilaca grada Doboja pokreće inicijativu za osnivanje fonda za pomoć u odbrani optuženih za ratne zločine pred pravosuđem u BiH. Poručili su da imaju saznanja da se za Doboj sprema još optužnica i podsjetili da je Tužilaštvo BiH krajem prošle godine podiglo optužnice protiv Milana Ninkovića, Borislava Paravca, Andrije Bjeloševića, Milana Savića i Slobodana Karagića, optužujući ih za ratne zločine protiv nesrpskog stanovništva na području Doboja tokom 1992. i 1993. godine. Podizanje optužnica protiv Dobojlija osuđuju i u gradskoj Boračkoj organizaciji. Radenko Nikolić, iz Udruženja Branioci grada Doboja “2. maj 1992. godine”, rekao je da ovo udruženje danas pokreće inicijativu za osnivanje fonda za zarobljene ljude. – Očekuje se da je

Damir Lipovac

Nekadašnji komandant logora priznao krivicu

Bivši pripadnik Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) Damir Lipovac, koji je bio komandant logora u derventskom mjestu Poljari, potpisao je sporazum o priznanju krivice za zločine nad Srbima 1992. godine na području Dervente. Sud će 12. januara objaviti odluku da li prihvata sporazum o priznanju krivice. Predsjedavajući Sudskog vijeća Davorin Jukić rekao je da je sudu dostavljen pisani sporazum koji je potpisao Lipovac, ali da u sudnici nisu predstavljeni njegovi detalji. Tužilaštvo BiH tereti Lipovca, nekadašnjeg pripadnika 103. brigade HVO-a, za zločine počinjene 1992. na području Dervente, prenosi Birn. Na teret mu je stavljeno da je kao komandant logora u školi u Poljarima učestvovao u ubistvima, premlaćivanju, pljački i mučenju zatočenih

Teže probiti ćutanje nego koridor

Na Dugoj Njivi u Modriči, svake godine se obeležava godišnjica proboja “koridora života”. Tu vojnu operaciju kojom je 28. juna 1992. ponovo uspostavljena kopneno-vazdušna veza sa Srbijom, provele su jedinice Vojske RS i Srpske vojske Krajine (SVK). Jedan od učesnika, general u penziji Mile Novaković, nekadašnji komandant SVK, u intervjuu za “Vesti” podseća na doprinos Srba iz Krajine toj blistavoj pobedi nad znatno brojnijim snagama hrvatsko-muslimanske koalicije kada su oslobođeni Derventa, Modriča, Odžak i Brod. Ovaj intervju je rađen juna 2012. nakon obeležavanja 20 godišnjice proboja “koridora života”. Ko je pokrenuo inicijativu za proboj koridora prema Srbiji? – Milan Martić, tadašnji ministar unutrašnjih poslova RSK. General Ratko Mladić pristao je

Damir Lipovac

Damir Lipovac izručen u BiH

Holandija je danas izručila pravosuđu BiH državljanina BiH i Hrvatske Damira Lipovca, koji se tereti za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima u Derventi 1992. godine. Lipovac je izručen po zahtjevu Tužilaštva BiH, koje je tokom potrage došlo do saznanja gdje se nalazi. Nakon toga pokrenute su intenzivne aktivnosti za lociranje i njegovo izručenje pravosuđu BiH, što su nakon više aktivnosti i podnesaka Tužilaštva, vlasti Holandije i odobrile. Tužilaštvo BiH izražava zahvalnosti vlastima Holandije i institucijama koje su bile uključene u ovaj proces, čime je omogućeno da optuženi bude izručen i procesuiran u pravosudnim institucijama BiH. Optužnica, koja tereti Lipovca za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, potvrđena je u septembru

Sud_BiH.jpg

Čeka se izručenje Damira Lipovca

Tužilaštvo BiH saopštilo je da će, nakon raspisivanja potjernice, iz Holandije danas biti izručen pravosuđu BiH Damir Lipovac, državljanin BiH i Hrvatske, zbog sumnje da je počinio ratni zločin nad civilima srpske nacionalnosti na području Dervente 1992. godine. Nakon što je Tužilaštvo BiH došlo do operativnih saznanja da se osumnjičeni nalazi u Holandiji, pokrenut je niz aktivnosti za njegovo lociranje i izručenje pravosuđu BiH. Holandske vlasti, nakon zahtjeva Tužilaštva BiH i pravosudnih institucija BiH, odlučile su Lipovca izručiti BiH radi procesuiranja zbog ratnih zločina. Lipovac se, kao bivši pripadnik HVO-a, tereti za ubistvo, mučenje, zlostavljanje i druge zločine počinjene nad žrtvama, civilima srpske nacionalnosti na području Dervente. Nakon izručenja BiH,

Spomen_kompleks_Cardak_kod_Dervente.jpg

Obilježeno 23 godine od stradanja Srba u naselju Čardak

Spomen kompleks Čardak kod Dervente Služenjem parastosa, polaganjem vijenaca i cvijeća, u spomen-kompleksu na mjestu masovne grobnice gdje su nađeni posmrtni ostaci ubijenih Srba, danas su obilježene 23 godine od stradanja 37 Srba naselja Čardak. Predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika Drago Knežević rekao je da je većina Srba ubijena na Mali Vaskrs 1992. godine na kućnom pragu, a zločine su počinili pripadnici regularne vojske Hrvatske, potpomognuti paravojnim hrvatsko-bošnjačkim jedinicama iz Dervente. Osim stradanja Srba u samom naselju Čardak, pomen parastos i sjećanje je održano i za stradale mještane u logorima Poljari, Tomasovo brdo, naselje Jasikovača-Gakovac. “Na ovom mjestu gdje se gradi spomen-kompleks posle oslobođenja Čardaka nađena je masovna grobnica sa 19

Derventa: Logoraši čekaju izručenje „krvnika“

Logoraši apeluju na što brže deportovanje Damira Lipovca, uhapšenog u Holandiji DERVENTA – Udruženje ratnih zarobljenika iz Dervente zadovoljno je zbog nedavnog hapšenje Damira Lipovca (44) u Holandiji, nekadašnjeg zloglasnog komandanta logora „Poljari“, zbog ratnih zločina nad srpskim civilima u Posavini 1992. Ali, preživeli svedoci njegovih brutalnosti upozoravaju da njegovim pukim hapšenjem pravda ni izbliza nije zadovoljena. Navode najsvežiji primer klasične nepravde u slučaju nedavno preminulog logoraša Mileta Kuzmanovića (55) i njegovog tamničara i mučitelja Azre Bašić (55). Reč je, kako je naš list pisao, o jednom od ključnih svedoka koji, nažalost, nije dočekao suočavanje i deportaciju „krvave Azre“ iz SAD. „Novosti“ otkrivaju detalje zlodela nekadašnjeg zapovednika logora u Poljarima.

Parastos za ubijene Srbe u Čardaku

U naselju Čardak, opština Derventa, u spomen-kompleksu koji je podignut na mjestu gdje sa nalazila masovna grobnica, jjučer je služen parastos, položeni su vijenci i cvijeće i prislužene svijeće za 37 Srba iz ovog naselja koji su ubijeni na Vaskrs 1992. godine. Ovaj svirepi zločin počinili su pripadnici regularne Hrvatske vojske – 103 HVO brigade, kao i pripadnici Riječke i Sisačke brigade, zajedno sa pripadnicima paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica koje su formirali HDZ i SDA iz Dervente. Vijence na spomenik srpskim junacima položile su delegacije porodica ubijenih, administrativne službe opštine Derventa, boračkih organizacija, udruženja, kao i političkih stranaka iz Dervente. Predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika iz Derevente Drago Knežević podsjetio je da

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala