arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
Parastos za 26 pripadnika Petog odreda Specijalne brigade policije, poginulih u odbrambeno-otadžbinskom ratu, služen je danas u Doboju u okviru obilježavanja 25 godina od osnivanja tog odreda.

Pomen stradalim pripadnicima Specijalne policije

Parastos za 26 pripadnika Petog odreda Specijalne brigade policije, poginulih u odbrambeno-otadžbinskom ratu, služen je danas u Doboju u okviru obilježavanja 25 godina od osnivanja tog odreda. Tim povodom položeni su i vijenci kod spomen-obilježja ispred zgrade Policijske uprave Doboj. Nekadašnji komandant Petog odreda Specijalne brigade policije Doboj Nenad Gojković podsjetio je da je na današnji dan prije 25 godina tadašnje Ministarstvo unutrašnjih poslova izdalo naredbu da se u svim centrima javne bezbjednosti organizuju odredi specijalne jedinice policije. Gojković je naveo da su pripadnici Petog odreda aktivno učestvovali na svim ratištima na području Srpske, pri čemu je poginulo 26 saboraca, a 256 ranjeno braneći srpski narod i Republiku Srpsku. On

U Ostružnici Donjoj služen parastos za 28 poginulih boraca

U Ostružnji Donjoj u opštini Stanari danas je kod spomen-obilježja služen parastos i položeno cvijeće za 28 boraca koji su poginuli u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Predsjednik Skupštine Boračke organizacije Stanari Miladinko Kovačević rekao je Srni da se počast poginulim saborcima sa ovog područja tradicionalno odaje na Ilindan. Kovačević je podsjetio da su život za stvaranje Republike Srpske položila 283 borca iz Stanara. Izvor: SRNA Vezane vijesti: Parastos za 250 poginulih boraca | Jadovno 1941. Sahranjeni posmrtni ostaci srpskog borca ubijenog 1995. godine

U Derventi je danas obilježen Dan oslobođenja opštine u odbrambeno-otadžbinskom ratu u kome je poginulo 608 srpskih boraca sa ovog područja, a oko 2.000 je ranjeno

Derventa: Obilježen Dan oslobođenja opštine u odbrambeno-otadžbinskom ratu

U Derventi je danas obilježen Dan oslobođenja opštine u odbrambeno-otadžbinskom ratu u kome je poginulo 608 srpskih boraca sa ovog područja, a oko 2.000 je ranjeno. Načelnik opštine Derventa Milorad Simić izjavio je da se ovaj dan obilježava dostojanstveno i svečano jer je 4. juli datum kada su srpske jedinice oslobodile administrativno sjedište opštine Derventa. “Tužno je vrijeme bilo 1992. godine, kada su svi Srbi, gotovo polovina stanovništva, morali otići iz grada, a oni koji su ostali bili su zatočeni, mučeni, ubijani”, rekao je Simić novinarima. On kaže da je, prema nekim evidencijama, bilo 13.500 porušenih stambenih jedinica, ali da su nakon 25 godina vidljive znatne promjene. “Imamo stabilan budžet,

U Derventi je danas služen parastos i položeni vijenci ispred spomenika na raskrsnici puteva Gornja Lupljanica-Velika Sočanica-Dažnica /Tomasovo brdo/ povodom 25 godina od pogibije osam srpskih zarobljenika iz Dervente dok su kopali rovove za potrebe hrvatskih snaga

Obilježeno 25 godina od ubistva srpskih zarobljenika

U Derventi je danas služen parastos i položeni vijenci ispred spomenika na raskrsnici puteva Gornja Lupljanica-Velika Sočanica-Dažnica /Tomasovo brdo/ povodom 25 godina od pogibije osam srpskih zarobljenika iz Dervente, koji su poginuli dok su kopali rovove za potrebe hrvatskih snaga. Predsjednik Udruženja zarobljenika opštine Derventa Drago Knežević rekao je Srni da članovi Udruženja nisu zadovoljni dosadašnjim radom Tužilaštva i Suda BiH, koji je donio simbolične presude za zločine počinjene na području Dervente. “Navršava se 25 godina od pogibije osam ratnih zarobljenika koji su odvedeni na Tomasovo brdo da kopaju rovove. Izražavamo veliko nezadovoljstvo dosadašnjim presudama i radom Tužilaštva i Suda BiH. Te presude su simbolične za učinjene zločine počinjene u

U Derventi je danas služenjem parastosa i polaganjem vijenaca ispred centralnog spomen-obilježja za 608 poginulih borca, obilježen 12. maj - Dan Vojske Republike Srpske i 25 godina od formiranja derventskih brigada, 327. brigade i Osinjske brigade

Obilježen Dan Vojske Republike Srpske i derventskih brigada

U Derventi je danas služenjem parastosa i polaganjem vijenaca ispred centralnog spomen-obilježja za 608 poginulih borca, obilježen 12. maj – Dan Vojske Republike Srpske i 25 godina od formiranja derventskih brigada, 327. brigade i Osinjske brigade. Predsjednik Predsjedništva opštinske Boračke organizacije Čedo Vujičić rekao je novinarima da su u Boračkoj organizaciji posebno ponosni na doprinos derventskih brigada u odbrambeno-otadžbinskom ratu, u oslobađanju Dervente, u operacijama za oslobođenje Posavine i na ratištima širom Republike Srpske. “U 327. brigadi je poginulo 346 pripadnika, a 104 su izgubila život kao pripadnici Osinjske brigade. To nas u Derventi dodatno obavezuje da čuvamo uspomene na sve njih i uspomene na tekovine četvorogodišnje borbe”, rekao je

Pomen_u_Stanarima.jpg

Parastos za 250 poginulih boraca

U spomen-hramu Vaskrsenja Gospodnjeg u Stanarima danas je služen parastos poginulim borcima Vojske Republike Srpske u odbrambeno-otadžbinskom ratu sa područja ove opštine. Paroh Stanislav Rađen istakao je da je 250 mještana sa ovog područja položilo život na oltar otadžbine i za stvaranje države. “Naša istorija je mučenička i one koju svoj život dali moramo pominjati sa poštovanjem, pobožno i sa dobrom voljom”, rekao je paroh Rađen. Načelnik opštine Stanari Dušan Panić danas je organizovao tradicionalni prijem za porodice poginulih porodica, tokom kojeg je razgovorano o njihovim problemima i mogućnostima opštinske uprave da oni budu riješeni. “Za dopunska prava boračkih kategorija opština je za tekuću godinu obezbijedila 275.000 KM koji će

Obilježavanje Dana branilaca grada Doboja Foto: SRNA

Obilježen Dan branilaca grada

Dan branilaca grada Doboja – 2. maj obilježen je u dobojskom naselju Lipac, odakle je srpsko stanovništvo odlukom opštinskog Kriznog štaba prije 25 godina krenulo u odbranu grada. Nekadašnji učesnici ovog događaja rekli su da je sa ovog mjesta 2. maja 1992. godine krenula organizovana odbrana koja je osujetila pokušaje okupiranja Doboja i šire okoline. Član Udruženja “Branioci Doboja 2. maj 1992” Radenko Nikolić i nekadašnji komandir čete Prve ozrenske brigade rekao je novinarima da su se svojevremeno na ovom mjestu okupili predstavnici vojnih formacija koji su odbranili grad od oružanih snaga HVO-a i “Zbora narodne garde” iz Hrvatske, te “Patriotske lige” i “Zelenih beretki”. Nikolić kaže da je tada

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom osveštao je danas crkvu Svetog apostola Tome u sklopu Spomen-kompleksa Čardak kod Dervente, gdje su pripadnici Hrvatske vojske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica 1992. godine ubili 37 mještana srpske nacionalnosti.

Vladika Hrizostom osveštao crkvu u Spomen-kompleksu Čardak

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom osveštao je danas crkvu Svetog apostola Tome u sklopu Spomen-kompleksa Čardak kod Dervente, gdje su pripadnici Hrvatske vojske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica 1992. godine ubili 37 mještana srpske nacionalnosti. Vladika Hrizostom je naglasio da su mještani bili mučenici i da je to mjesto stradalništva. “Nisu oni stradali slučajno, nisu slučajno žrtve. Oni su stradali zbog imena Isusa Hrista kojeg su nosili u sebi i na sebi”, rekao je vladika Hrizostom u besjedi nakon što je osveštao crkvu i služio parastos za stradale mještane Čardaka. On je zahvalio svima koji su pomogli izgradnju Spomen-kompleksa “Čardak”. Predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika opštine Derventa Drago Knežević rekao je da

U Spomen-kompleksu "Čardak" u opštini Derventa u nedjelju, 23. aprila, biće obilježeno 25 godina od stradanja 37 Srba naselja Čardak i osveštana Crkva Svetog apostola Tome.

Obilježavanje 25 godina od stradanja Srba iz Čardaka kod Dervente

U Spomen-kompleksu “Čardak” u opštini Derventa danas će biti obilježeno 25 godina od stradanja 37 Srba iz naselja Čardak i osveštana Crkva Svetog apostola Tome. “Na ovom mjestu nalazila se masovna grobnica srpskih civila stradalih od zločinaca 1992. godine. Tu smo u decembru 1992. godine pronašli 19 tijela ubijenih Srba iz naselja Čardak. Jedan broj mještana ubijen je na kućnom pragu, a drugi u logorima formiranim za Srbe”, rekao je Srni predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika opštine Derventa Drago Knežević. On je podsjetio da su zločine vršili pripadnici regularne vojske Hrvatske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica. “Spomen-kompleks će biti mjesto na kojem će preživjeli logoraši i svi koji osuđuju zločine nad bilo

Predvodila jezive zločine nad Srbima: Azra Bašić Foto: youtube.com/RTRS vijesti

Strašna svjedočenja o ubistvima i torturama Azre Bašić

U nastavku suđenja Azri Bašić za ubistvo i zlostavljanje zarobljenih srpskih civila u Domu JNA u Derventi i na području sela Polje 1992. godine, svjedok Tužilaštva BiH Stanimir Pijetlović ispričao je da je vidio kada je optužena nožem zaklala zarobljenika Blagoja Đuraša. On je posvjedočio da je Bašićeva u Domu vojske u Derventi naredila vojnicima HVO-a da kaišem vežu Đuraša, kojeg je više puta jahala i urezala mu krst na čelu. “Blagoja je bio krvav i poderan. Pretučen je ležao na podu, a Azra je meni i Ljubinku Majstoroviću naredila da ga dignemo. Onda je došla i nožem mu presjekla žilu na vratu. Prije toga ga je udarala, provocirala i

Suđenje Azri Bašić Foto: RTRS

Svjedoci potvrdili da je Blagoju Đuraša ubila Azra Bašić

Svjedok Tužilaštva BiH Zoran Radišković rekao je danas u Sudu BiH nastavku suđenja Azri Bašić, da su zarobljene Srbe iz naselja Čardak 26. aprila 1992. godine, u Domu JNA u Derventi “zlostavljali omanja žena crne kose u uniformi i vojnici u crnim majicama sa šahovnicama”. U nastavku suđenja Azri Bašić za ubistvo i zlostavljanje zarobljenih srpskih civila u Domu JNA u Derventi, Radišković je naveo da su strašne torture počele odmah po njihovom privođenju. “Uzeli su nam strani novac, a dinare smo morali pojesti. Azra je naredila da se skinemo do pasa. Tukli su nas nogama, šakama, kundacima, letvama. Padali smo na pod na kojem je bilo sasuto staklo sa

Predvodila jezive zločine nad Srbima: Azra Bašić Foto: youtube.com/RTRS vijesti

Žena monstrum: Srbe klala, vadila im zube, sekla uši, urezivala krstove…

Saslušanjem novih svedoka u petak će u Sudu BiH biti nastavljeno suđenje Azri Bašić optuženoj da je kao pripadnik Hrvatskog veća odbrane u prostorijama Doma JNA u Derventi, i na području sela Polje učestvovala u ubistvu, mučenju i nanošenju velikih patnji i povreda srpskim zarobljenicima. Na ročištu održanom 24. marta, svedok Tužilaštva BiH Slobodan Jović izneo je stravične detalje o zlostavljanju srpskih civila u Domu JNA koje su počinili pripadnici Hrvatskog veća odbrane (HVO), regularne hrvatske vojske (HOS) i Teritorijalne odbrane (TO), među kojima se posebno isticala Azra Bašić. Jović je, između ostalog, rekao da je Bašićeva po dolasku u Dom, počela udarati sve redom. Prvo je udarila Radojicu Garića,

Srpski borci ubijeni u surovim ritualima islamista i Milenko Stanić (u uglu) Foto: S. Mišljenović

Identifikovana još jedna žrtva: Milenka likvidirli mudžahedini

Milenko (Slavko) Stanić iz Kalajiša zarobljen prvog dana muslimanske ofanzive Doboj – Identifikacijom posmrtnih ostataka Milenka (Slavko) Stanića (1958) iz Kalajiša, koga su zarobili mudžahedini i pripadnici ostalih jedinica Armije BiH u septembru 1995. godine, sveden je broj na još uvek 128 nestalih, za koje je utvrđeno da su brutalno pogubljeni u njihovom piru prilikom pada Vozuće i dela Ozrena. Stanić je zarobljen prvog dana muslimanske ofanzive pod nazivom “Uragan” i “Farz”, koja je koordinirana i direktno praćena od strane islamističkih organizacija u svetu. Odmah po zarobljavanju, prema svedočenju srpskih boraca i civila, koji su uspeli da prežive odvođenjem u logore u Tuzli i Zenici, a ne da budu ubijeni

U porti Hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Doboju danas su služeni liturgija i parastos za najmlađeg borca Vojske Republike Srpske /VRS/ Spomenka Gostića, koji je poginuo na današnji dan prije 24 godine.

Služena liturgija i parastos za Spomenka Gostića

U porti Hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Doboju danas su služeni liturgija i parastos za najmlađeg borca Vojske Republike Srpske /VRS/ Spomenka Gostića, koji je poginuo na današnji dan prije 24 godine. Svijeće kod biste Gostiću u porti ovog hrama prislužili su malobrojni nekadašnji mještani, poznanici i poštovaoci najmlađeg borca VRS. Spomenko Gostić, petnaestogodišnjak koji je odbio ponudu da se skloni od ratnih strahota i rame uz rame sa komšijama i prijateljima bio borac VRS, poginuo je od granate 20. marta 1993. godine nedaleko od svog sela Jovići na planini Ozren. Sahranjen je na mjesnom groblju Gornji Ulišnjak gdje počivaju njegova majka i baka. Gornji Ulišnjak, kao i Spomenkovo selo

Blagojević: Nijedan muškarac nije znao udariti kao Azra

Svjedok Tužilaštva BiH Neđo Blagojević rekao je danas u Sudu BiH u nastavku suđenja Azri Bašić za ubistvo i zlostavljanje srpskih zarobljenika u Derventi da “nijedan muškarac nije znao tako udariti rukom kao Azra”. Blagojević je rekao da je sa komšijom Željom Stajčićem zarobljen 26. aprila 1992. godine i odveden u salu Doma JNA u Derventi. “Zarobili su nas pripadnici Teritorijalne odbrane i HOS-a, vezali kablom i odveli u Dom JNA. Tu smo zatekli naše komšije koji su goli do pasa i bosi bili postrojeni uza zid. I mi smo morali da se skinemo i izujemo, nakon čega je počela `frka`. Rekli su nam da nam je dobro dok ne

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom osveštao je danas temelj i krst crkve Svetog apostola Tome u Spomen-kompleksu "Čardak" koji je posvećen stradanju stanovnika Dervente koje su 1992. godine u naselju Čardak ubili pripadnici Hrvatske vojske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica.

Osveštani temelji crkve i krst u Spomen-kompleksu “Čardak”

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom osveštao je danas temelj i krst crkve Svetog apostola Tome u Spomen-kompleksu “Čardak” koji je posvećen stradanju stanovnika Dervente koje su 1992. godine u naselju Čardak ubili pripadnici Hrvatske vojske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica. Episkop Hrizostom rekao je tokom besjede da je stradanje nevinih ljudi u Derventi jednako stradanju ranohrišćanskih mučenika, te zahvalio svima na zalaganju i pomoći u izgradnji Spomen-kompleksa “Čardak”. “Niko od stradalih nije mogao da pomisli, a kamoli da ima saznanje da bi neko mogao da počini zločin. Nikakav grijeh nisu učinili, osim što su bili Srbi i patriote i što su nastojali da odbrane svoje kuće, porodice, narod i otadžbinu”, rekao

Obilježavanje stradanja 37 Srba u mjestu Čardak kod Dervente Foto: SRNA

Danas osveštanje temelja crkve i krsta u spomen-kompleksu “Čardak”

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom osveštaće danas temelje i krst crkve Svetog apostola Tome u Spomen-kompleksu “Čardak”, najavljeno je iz Srpske pravoslavne crkve opštine Derventa. Predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika Drago Knežević rekao je Srni da Spomen-kompleks “Čardak” predstavlja znak sjećanja na srpske civilne žrtve na mjestu gdje se nalazila masovna grobnica Srba iz naselja Čardak. “Na tom mjestu je bila masovna grobnica srpskih civila stradalih od zločinaca 1992. godine. Tu smo pronašli u decembru 1992. godine 19 tijela ubijenih Srba iz naselja Čardak. Zločin su izvršili pripadnici Hrvatske vojske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica iz Dervente”, istakao je Knežević. U okviru spomen-kompleksa nalaze se spomen-ploča i spomenik, kao i spomen-crkva koja

Svjedoci potvrdili da je Azra Bašić maltretirala zarobljene Srbe

Svjedoci Tužilaštva BiH potvrdili su danas da je Azra Bašić maltretirala zarobljene srpske civile u Domu vojske u Derventi 1992. godine, te ubila Blagoju Đurađa. Svjedok Miroslav Dujaković rekao je da su 26. aprila 1992. godine njega i komšije iz naselja Čardak, opština Derventa, zarobili pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ i Teritorijalne odbrane, koji su ih sproveli u Dom vojske u Derventi u kojem je već bilo nekoliko komšija. “U sali u koju su nas uveli bilo je dvadesetak komšija, među kojima su bili Ilija Ćuk, Mile Kuzmanović, Blagoje Đurađ, Čedo Prodić, kao i moj otac Mile. Bili su leđima okrenuti prema prozoru, a nas su postrojili ispred njih. Tada

Prodić: Azra me štrikom kao cuku vodala po podu i udarala

Na početku suđenja Azri Bašić za ratne zločine nad Srbima u Derventi, svjedoci Tužilaštva BiH ispričali su kako ih je u aprilu 1992. godine u Derventi tukla osoba čije je ime Azra, zajedno sa drugim vojnicima. Čedo Prodić je 26. aprila 1992. godine sa komšijama iz naselja Čardak, opština Derventa, zarobljen i odveden u Dom JNA u kojem su se, kako je naveo, nalazili pripadnici različitih vojski – Teritorijalne odbrane /TO/, Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ i Hrvatskih oružanih snaga /HOS/. U Dom JNA su sprovedeni sa rukama iznad glave i postrojeni pored zida. Tu je zatekao nekoliko komšija. “Zatim je počelo udaranje i mučenje. Jugoslovenske pare smo morali da jedemo.

Počelo suđenje “Krvavoj Azri” za zločine nad Srbima u Derventi

Pred Sudom BiH počelo je suđenje Azri Bašić za ratne zločine nad Srbima, koje je 1992.godine počinila u Derventi. Tužilaštvo BiH 16.decembra podiglo je optužnicu, kojom se Bašićeva tereti da je, u svojstvu pripadnice HVO-a na području Dervente, postupala protivno odredbama ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. Bašićeva se tereti da je 1992. godine počinila ratni zločin nad žrtvama srpske nacionalnosti sa područja Dervente i okoline, koji su bili zatvoreni u Domu JNA u ovom gradu. Prema navodima optužnice, Bašićeva je nožem, na izuzetno svirep način, usmrtila civila, muškarca srpske nacionalnosti, koji je ležao na podu nakon što je teško pretučen i zlostavljan. Optužena se tereti da je

Doboj: Spomen-bista za Spomenka Gostića Foto: SRNA

Data počast Spomenku Gostiću

Prisluživanjem svijeća pred spomen-bistom Spomenka Gostića, najmlađeg pripadnika Vojske Republike Srpske koji je poginuo 1993. godine na Ozrenu, Pravoslavna omladina Doboja obilježila je 9. januar – Dan Republike Srpske. Spomen-bista Spomenka Gostića nalazi se u porti hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Doboju. Prisluživanju svijeća pridružilo se i sveštenstvo dobojske Treće parohije, a paroh Duško Nedić poručio je da od zaborava treba sačuvati Gostićevu žrtvu. Spomenko Gostić /rođen 1978. godine/ kao pripadnik Vojske Republike Srpske poginuo je od granate 20. marta 1993. godine, nedaleko od svog sela Jovići na planini Ozren. Tada je, osim njega, život izgubilo još pet srpskih vojnika. Sahranjen je na mjesnom groblju Gornji Ulišnjak, gdje počivaju njegova

Božica Živković-Rajilić

Rajilić: Očekujemo osuđujuću presudu za Bašićevu

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić izjavila je danas da Udruženje pozdravlja odluku Suda BiH o potvrđivanju optužnice protiv Azre Bašić optužene za zločine nad Srbima u Derventi i očekuje da će joj na kraju sudskog procesa biti izrečena osuđujuća presuda. “Uvjereni smo da će Tužilaštvo BiH, pored Bašićeve, podići optužnice protiv najmanje još 200 ljudi koji su odgovorni za osnivanje logora za Srbe u Derventi i Posavini, jer Bašićeva nije jedina koja je odgovorna za zločine”, istakla je Rajilićeva. Ona je dodala da Udruženje raspolaže podacima da je nekoliko stotina srpskih muškaraca i žena bilo zatočeno u logorima na području Posavine u kojima su bili

Slaviša Đuraš s fotografijom oca Blagoja,Nekadašnji Dom JNA u Derventi

Azra terala komšije da piju krv mog oca!

Potresna ispovest Slaviše Đuraša , sina mučenika Blagoja koga je Azra Bašić zaklala: Morali su da ga drže, dok su mu krvnici kosti lomili, a onda mu je zarila nož u vrat Derventa – Mom ocu Blagoju Đurašu krvnici su prvo izbili zube, polomili kosti, dodatno ga mrcvarili ubodima noža, terali ga da na kolenima hoda po staklu, s kaišem oko vrata, a onda ga je Azra Bašić, ne trepnuvši – zaklala! Potom su hrvatski vojnici sa pripadnicima domaćih hrvatsko-muslimanskih jedinica, predvođeni krvavom Azrom, igrali oko mrtvog tela. Ona je dobitno podvriskivala: “Jedan vojvoda manje”. Ovako za “Novosti” počinje potresnu ispovest Slaviša Đuraš (40), o stradanju oca Blagoja, 26. aprila

500 srpskih mučenika traži pravdu

Logoraši Dervente s nestrpljenjem čekaju suđenje Azri Bašić i sećaju se pakla iz 1992. Tukla, klala, kasapila. Svi iz logora ostali invalidi Sletanjem aviona na sarajevski aerodrom iz SAD u kojem je bila Azra Bašić, vaskrsle su teške i bolne uspomene na brutalna ubistva i mučenja derventskih logoraša, ali i nada da će ovu ženu monstruma, “krvavu Azru”, “Azru dva pištolja”, kako su je u vreme logorovanja sami prozvali, napokon stići i zaslužena ruka pravde. Predsednik derventskog Udruženja logoraša Drago Knežević jedan je od gotovo 500 ovdašnjih mučenika koji su prošli golgotu specijalnih metoda mučenja Azre Bašić i drugih krvoloka iz ovog grada. – Za sve nas ona je, posebno,

Krvave “heroine” Hrvatske vojske: Seksualno se iživljavale nad zatvorenicima u logorima, kastrirale ih, tukle do smrti!

Azra Bašić nije jedina žena koja je mučila srpske zarobljenike u Posavini. Njihova zverstva ne vape samo za sudskim presudama, ta patologija traži istorijsku, psihološku i medicinsku analizu Krvava Azra, koju su iz Amerike izručili BiH zbog zločina nad Srbima u Derventi, nije jedina žena koja je na najstrašniji način ubijala i mučila zatočene Srbe Posavine. Oko 2.500 naših sunarodnika našlo se od aprila 1992. pa do druge polovine 1993. u 54 hrvatska logora i zatvora prvo u Bosni, a zatim i na teritoriji Hrvatske. Svaki grad u kome je hrvatska vojska formirala logor za Srbe, od Bosanskog Broda do Dervente, Odžaka, Orašja… imao je svoje “ratne heroine”. Njihova zverstva

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala