Bern-Mediji u Švajcaraskoj pišu danas i „divljanju“ navijača zagrebačkog Dinama u Bernu, gde je njihov tim igrao u kvalifikacijama za Ligu šampiona protiv Jang Bojsa. Kako navode, navijači Dinama pokazali su „nacističkim divljanjem svoju najružniju stranu“. „Pripadnici Bed Blu Bojsa pozdravljali su hitlerovskim pozdravom, uzvikivali nacističke parole, a Bern su izlepili nacističkim nalepnicama, na kojima se mogu naći nacističke parole, ali i parole protiv Srba poput slike sa dva obešena lica na kojem je natpis ‘srpsko porodično stablo“ -, preneli su mediji. Navode i da su „majmunskim urlicima prilazili tamnoputim prolaznicima, seksualno su napadali žene koje su se kupale“. „Bilo je gadno. Nije se moglo izaći iz vode da ne

Širom sveta rasuto na hiljade srpskih rukopisa, relikvija, umetničkih dela i arhivskih dokumenata: Ne postoji institucija koja traga za baštinom neprocenjive vrednosti. Bezbroj srpskih starih rukopisa, retkih knjiga, umetničkih dela, relikvija i dokumenata rasuto je po muzejima, bibliotekama, arhivima i privatnim zbirkama širom sveta, što i ne bi bilo tako strašno da nam ovo kulturno blago nije iščilelo iz svesti, kažu poznavaoci nacionalne baštine. Precizni zvanični podaci o srpskom kulturnom nasleđu van Srbije ne postoje, kao što ne postoji ni nacionalna institucija sa zadatkom da traga za tim neprocenjivim blagom. – Nažalost, mi nemamo „Nešnel heritidž“ kao Englezi, ni „Centar nacionalne slave“ kao Rusi koji brinu o nacionalnom kulturnom nasleđu

Hrvatsko društvo, nespremno da se suoči sa onim što slijedi, ali i s vlastitim lošim izborima, odlučilo je da se okrene prošlosti i obnovi tuđmanizam, navode liberalni portali. Rezultati Tuđmanovog doba su poražavajući, a o tome najbolje svjedoče statistički podaci, od demografske situacije, preko broja zaposlenih, kao i strukture hrvatske ekonomije, koja više nije proizvodna nego uslužna i zavisi dobrim dijelom od turizma. Bez obzira na to što je čitav narativ tuđmanizma počivao na ideji o 200 bogatih porodica i ukidanju društvenog vlasništva, pa bi ga iz te perspektive mogli proglasiti uspješnim – on je za većinu građana bio poguban, navodi hrvatski istoričar Dragan Markovina. Okretanje tuđmanizmu, koji je bio

Profesor dr Predrag Piper je slavista, profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, redovni član SANU i stalni član Matice srpske. Njegova predavanja slušali su studenti na univezitetima u Novom Sadu, Beogradu, Nišu, Moskvi, Petrogradu, Voronježu, Ivanovu, Seulu, Saporu, Zadru, Ljubljani i Skoplju. Dobitnik je mnogih domaćih i međunarodnih priznanja. Bogata bibliografija sa oko dvije stotine posebnih izdanja i gotovo četiri stotine bibliografskih jedinica svjedoči o profesorovoj posvećenosti naučnom radu i ljubavi prema slovenskim jezicima.  Sa čime bismo mogli uporediti ljubav prema svom jeziku? Čini se da je poput većine ljubavi u savremenoj civilizaciji i ova vrsta ljubavi u krizi, makar na ovim našim prostorima.  – Mogli bismo poći od onoga