arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Sremski front - arhiva (www.wikipedia.org)

Sjećanje na stradale u proboju Sremskog fronta

Na današnji dan navršava se 71 godina od proboja Sremskog fronta koji je označio okončanje Drugog svjetskog rata na teritoriji Srbije. Punih 175 dana, od 21. oktobra 1944. do 12. aprila 1945. godine, vođena je rovovska bitka u kojoj je sa obje strane učestvovalo oko 250.000 vojnika. Uz jedinice Jugoslovenske armije, učestvovale su i trupe Crvene i bugarske Narodne armije, kao i brigada “Italija”. U teškim i krvavim borbama, na snijegu i vjetru, poginulo je oko 13.500 jugoslovenskih vojnika, uglavnom mladića iz Srbije i Crne Gore, 1.100 pripadnika Crvene armije, 630 pripadnika bugarske Narodne armije i 163 Italijana iz sastava jugoslovenskih jedinica. Na strani neprijatelja, koji su se borili uz

Hrvatska: Tri komemoracije u Jasenovcu

Sada je već izvjesno da će ove godine u Jasenovcu biti održane tri komemoracije, javlja Tanjug. Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABH) Franjo Habulin potvrdio da će taj savez komemoraciju održati 24. aprila. “SABH neće prisustvovati zvaničnoj komemoraciji u Jasenovcu, već smo donijeli odluku da ćemo komemoraciju održati 24. aprila”, rekao je Habulin za N1, koja podsjeća da predstavnici jevrejskih opština u Jasenovac idu 15., a hrvatska vlada 22. aprila. “Nama će se pridružiti, kako sada stvari stoje, Srpsko narodno vijeće i mnoga udruženja i organizacije civilnog društva, kao i stranke koje njeguju antifašističko opredjeljenje. Bićemo zajedno 24. aprila u 10 sati u Jasenovcu. Odaćemo počast žrtvama logora i položićemo

U Daruvaru s 1.429 pripadnika srpske zajednice, tek je četvero učenika Foto: Jovica Drobnjak

Sami sebi najveći problem

Učenje srpskog jezika i kulture nije se institucionaliziralo čak niti u gradskim sredinama koje se mogu pohvaliti multikulturalnošću i otvorenošću kao što su Zagreb, Rijeka i Pula Obrazovanje srpske zajednice u gradskim sredinama nikako da se makne sa mrtve točke. Iako su prva iskustva praktičnog C modela, odnosno učenja srpskog jezika i kulture poznata još od ratne 1993. po srpskim enklavama u Gorskom kotaru, njegova primjena ostala je skoro nepoznata u urbanim, hrvatskim školama. Iako u gradskim sredinama, mnoge nacionalne manjine, među kojima Česi, Albanci, Mađari, čak i Makedonci, a o Talijanima i da ne govorimo, imaju nastavu na materinjem jeziku, srpska zajednica još uvijek se za to svoje pravo

Vladika Grigorije

Hercegovačke reke i hercegovačke suze

Vladika Grigorije, specijalno za „Politiku”, piše o svom detinjstvu, odnosu prema životu, smrti i svetlosti vaskrsenja U djetinjstvu nisam volio groblja. Nijedno dijete ih ne voli. Uvijek bi me obuzimala blaga jeza kada bih prolazio pored njih. Prvo koje sam vidio bilo je ono u nestvarnom mjestu mog rođenja. Kažem nestvarnom, jer i danas, kada god nekoga odvedem na Planinicu – imam utisak da sam ga izveo iz stvarnosti, a čini mi se da i taj neko osjeća isto. I vi koji čitate ovo, kada biste slučajno otišli tamo, sve što bi obuhvatio vaš pogled činilo bi vam se upravo tako – nestvarno. Jedina surova realnost bilo je groblje. Smješteno

Bajlonijeva pijaca posle jednog od naleta savezničkih aviona

Srbija je pala na kolena

Od 1. do 7. septembra 1944, nad Srbijom i Crnom Gorom bila su 1.973 borbena leta. DOK su Beograd i mnogi drugi gradovi Srbije vidali rane i sahranjivali svoje najrođenije, engleski i američki “saveznici i oslobodioci” nastavljali su svoj krvavi pir. Na njihovoj meti opet se, po šesti put, našao već odavno ojađeni Niš. Ovog puta još podmuklije nego ranije, kad je grad bio na spavanju. Između 2.20 i 3 časa po ponoći Englezi i Amerikanci su 9. juna 1944. na Niš bacili blizu 400 bombi. Na spavanju je pobijeno nekoliko desetina Nišlija. Dva dana kasnije, 11. juna u 9 časova, zapadni “saveznici” obrušavaju se na Smederevo. Na grad je

Tihomir Orešković

Za Oreškovića Stepinac dokaz

U specijalnoj izjavi za hrvatsku javnost premijer Tihomir Orešković kao glavni argument da je Jasenovac „najveća ljaga za Hrvatsku“ ponudio je svedočanstvo Alojzija Stepinca ZAGREB – OD STALNOG DOPISNIKA U specijalnoj izjavi za hrvatsku javnost premijer Tihomir Orešković kao glavni argument da je Jasenovac „najveća ljaga za Hrvatsku“ ponudio je svedočanstvo Alojzija Stepinca. ”Hrvatska vlada i ja lično osuđujemo zločine počinjene od strane ustaškog režima. Dan sećanja je 22. april a i odavanja počasti nevinim žrtvama logora Jasenovac, za kojeg je i blaženi kardinal Stepinac utvrdio da je bio „najveća ljaga“ za Hrvatsku”. Uplitanje Alojzija Stepinca u sve reakcije oko ne dolaska Jevreja, Srba i hrvatskih antifašista na zvaničnu komemoraciju u Jasenovac

Spomenik žrtvama tzv. veleizdajničkog procesa na groblju "Sveti Pantelija" Foto: SRNA

Ne zaboraviti žrtve veleizdajničkog procesa

U banjalučkom veleizdajničkom procesu stradalo je više od 150 omladinaca, srednjoškolaca, intelektualaca i sveštenika jer su željeli slobodu za srpski narod i to ne smije biti zaboravljeno, rečeno je sinoć u Banjaluci na javnoj tribini. Povodom 100 godina od banjalučkog veleizdajničkog procesa, najvažnijeg momenta za istoriju Banjaluke u Prvom svjetskom ratu, sinoć je u Banjaluci održana javna tribina. Banjalučki veleizdajnički proces počeo je novembra 1915. godine, a završen je u aprilu 1916. godine i vođen je protiv tadašnje srpske intelektualne elite. Grupa mladih ljudi okupljena oko udruženja Kolegijum intelektum, odlučila je da obilježi stogodišnjicu od početka i završetka čuvenog veleizdajničkog procesa u Banjaluci. Predsjednik ovog udruženja, Marko Romić, rekao je

Bastašić: Proces deustašizacije Hrvatske nije nikad ni počeo

Za razliku od njemačkog društva, koje je nakon Drugog svjetskog rata prošlo proces denacifikacije i nikome u Njemačkoj administraciji ne pada na pamet da vaskrsava pozdrav “Zig hajl”, u Hrvatskoj proces deustašizacije nikada nije ni počeo, pa ne čudi da se tamo ustaški pozdrav “Za dom spremni” sve češće čuje, izjavio je predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” Dušan J. Bastašić. “Ako se zna da je početkom devedestih upravo ustaška dijaspora dala mladoj hrvatskoj državi ministra odbrane Gojka Šuška, finansirala nabavku oružja i dala mnoge dobrovoljce za `čišćenje` Srba iz Hrvatske, a `vrhovnik` Franjo Tuđman kao monetu uveo `kunu`, `zdrugove`, `bojovnike`, `satnike`, `samokrijese` i još mnogo toga iz zaostavštine Ante Pavelića, ne

Tomislav Karamarko (Foto: N. REBERŠAK/NL)

Jutarnji: Karamarko da ode u Jasenovac i klekne

Jutarnji list je pozvao lidera HDZ Tomislava Karamarka, koji je Hrvatima poručio da zajedno odaju počast žrtvama Jasenovca, da najprije ode u Jasenovac i klekne. Zagrebački dnevnik je naveo da potpredsjednik Vlade Hrvatske najprije ode u Jasenovac i klekne, pa tek onda može da pozve Jevreje i Srbe da mu se pridruže. “Oni su oduvijek tamo. Vaš se dolazak tek očekuje”, poručuje komentator Jutarnjeg Jelena Lovrić. U tekstu se navodi da mantra o osudi “svih totalitarizama”, koja se s vrha države sada ponavlja, vlasti služi samo kao maskirna košulja. Umjesto jasne osude sve prisutnijeg ustašluka i njegova pretvaranja u mejnstrim, oni se, kao, distanciraju od svih totalitarizama, navodi list i

Miodrag Linta (Foto: Oksana Toskić)Foto: TANJUG

Linta: Hrvatska da pokaže jasan odnos prema ustaškom režimu

Vlada Hrvatske treba da pokaže jasan odnos prema ustaškom režimu tako što će hrvatskom parlamentu predložiti usvajanje deklaracije o genocidu Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata, smatra predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta. Linta u saopštenju navodi da Vlada Hrvatske treba da donese odluku da se obilježe sva mjesta stradanja civilnih žrtava tokom Drugog svjetskog rata prigodnim spomen-obilježjima i obnovi više od tri hiljade srušenih spomenika borcima Narodno-oslobodilačke borbe i žrtvama ustaškog režima. U saopštenju se ocjenjuje da Vlada Hrvatske nije spremna da jasno kaže da je NDH bila fašistička tvorevina, da su ustaše najveće zlo i sramota u istoriji hrvatskog naroda, kao

Foto: Gettyimages

“Hrvatska prikazana kao močvara najcrnjeg fašizma”

Dokumentarac prikazan na nemačko-francuskoj televiziji Arte Hrvatskoj nanosi, nažalost, sasvim zasluženu sramotu prikazujući je kao močvaru najcrnjeg fašizma. To piše zagrebački Jutarnji list. Reč je o dokumentarnom filmu “Rechts, zwo, drei – driftet Europa ab” (Desno, dva, tri – kamo će otplutati Evropa?) naslovljenom po pionirskoj koračnici iz perioda DDR-a. Glavni fokus filma je na Nemačkoj, ali su za ekipu Arte najjeziviji i vizuelno najživopisniji primer desnog ekstremizma u današnjoj Evropi – oni hrvatski. Hrvatskoj je, piše ovaj zagrebački dnevnik, posvećena cela poslednja trećina filma, koja je vizuelno najšokantnija i dramaturški udarna. Hrvatskom se, naime, film počinje baviti u poslednjoj trećini. Hrvatska je u filmu predstavljena kao turistički raj za

Rogatica:Zgrada za 14 porodica poginulih boraca i RVI Foto: RTRS

Rogatica: Završena zgrada za 14 porodica poginulih boraca i RVI (VIDEO)

Završetkom zgrade od 14 stanova, u Rogatici se privodi kraju Program stambenog zbrinjavanja porodica poginulih boraca i RVI do četvrte kategorije. Izgradnju 12 stanova finansirala je Vlada Republike Srpske, a opština uz neophodnu infrastrukturu i projektnu dokumentaciju obezbijedila je sredstva za izgradnju dva stana. Ukupna vrijednost projekta je 413 hiljada maraka, od čega je opština izdvojila 100 hiljada maraka. Opštinskoj administraciji i boračkoj organizaciji obratilo se još 60 boračkih porodica sa zahtjevima da im se kroz novu vladinu uredbu dodijele stanovi ili novčana sredstava. Ranijom kupovinom zgrade od 30 stanova i dodjelom nepovratnih novčanih sredstava, zbrinut je veći dio boračke populacije. Useljenjem u novu zgradu biće stambeno zbrinuti svi koji

Višegrad se sjeća ruskih dobrovoljaca

U Domu kulture u Višegradu večeras će biti održana Svečana akademija povodom Dana ruskih dobrovoljaca i 23 godine od pogibije ruskih dobrovoljaca u posljednjem otadžbinskom ratu. U programu Svečane akademije učestvovaće Ljuba Manasijević koji će izvesti najljepše srpske izvorne pjesme, potvrđeno je Srni u Boračkoj organizaciji Višegrad. Na akademiji će biti prisutni predstavnici kabineta predsjednika Republike Srpske, republičke i opštinske Boračke organizacije, Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, Udruženja srpsko-ruskog prijateljstva, te druga vladina i nevladina udruženja iz Rusije, Srbije i Republike Srpske. Program Svečane akademije počinje u 20.00 časova. U Višegradu će sutra biti obilježen Dan ruskih dobrovoljaca koji je uvršten u kalendar značajnih istorijskih događaja Republike Srpske u znak

Đurđevdan i Jasenovac, napokon na filmu

Sedamdeset godina od kraja Drugog svjetskog rata među Srbima se slavodobitno najavljuje film o Jasenovcu. Zamislite da su tako radili Jevreji, kod kojih je svaki reditelj, šta god mu bilo uže interesovanje, snimio jedan film o holokaustu? Dok se zvanične institucije srpskih državno – pravnih entiteta natežu oko ovog pitanja, par grupa ljudi uradili su ono što su osjećali, ne čekajući institucije. Prvi je kraktkometražni film Đurđevak crveni, koji kombinuje priču o nastanku pjesme Đurđevdan i svetom Vukašinu. Ova priča nam je posebno dirljiva, jer je Frontal dao skromni doprinos da se ova priča, za koju je dosta ljudi po malo znalo, ugnijezdi u kolektivnu svijest. Reditelj Hadži aleksandar Đurović

Efraim Zurof

Efraim Zurof: Hrvatska pokušava da smanji obim zločina počinjenih u Jasenovcu

Direktor Centra “Simon Vizental” iz Jerusalima Efraim Zurof rekao je da je trenutno u Hrvatskoj na sceni pokušaj da bude smanjen obim zločina počinjenih u Jasenovcu. Prema njegovim rečima, kada jednom smanje obim zločina, sledeće je da ih u potpunosti negiraju. Zurof je rekao za “Glas Srpske” da je zbog takve situacije u Hrvatskoj potpuno ispravna odluka predstavnika Srba i Jevreja da bojkotuju ovogodišnju komemoraciju u Jasenovcu. “Ne postoji sumnja da su prisutni elementi u hrvatskom društvu koji izražavaju nostalgiju za ustaškim režimom i Nezavisnom Državom Hrvatskom (NDH), ali to nisu svi ljudi i ne dele svi takvo osećanje. U Hrvatskoj postoji mnogo ljudi koji su protiv toga, ali postoji

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.