arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Istoričar Jovan Pejin

“Svetac” koji je pokušao da produži život NDH

Hrvatski kardinal Alojzije Stepinac bio je “opskurna ličnost, ogrezla u zločinu genocida”, on je čak pokušao da produži život ustaškoj NDH, navodi istoričar Jovan Pejin, a prenosi “Sputnjik”. Pejin poredi Stepinca sa Tomasom de Torkvemadom, koji je bio osnivač katoličke inkvizicije u Španiji. Stepinac nema nikakvih zasluga da bi bio proglašen za sveca – blagosiljao je zločince, dočekao poglavnika Pavelića i bio primljen kod njega dva dana nakon ulaska ustaša u Zagreb, a pozdravio je i rasne zakone, navodi Pejin. “Stepinac je bio lažov – dostavio je papi pismo u kojem kaže da je 240.000 Srba dobrovoljno prešlo u katoličanstvo. To nije tačno, postoji brojna arhivska građa koja pokazuje kakvo

Kod spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici danas je služen parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile na drugi dan pravoslavnog praznika Svete Trojice 1943. godine u Srebrenici i treći dan Trojčindana na Zalazju.

Služen parastos srpskim žrtvama ustaških zločina u Srebrenici

Kod spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici danas je služen parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile drugi dan pravoslavnog praznika Svete Trojice 1943. godine u Srebrenici i treći dan Trojčindana na Zalazju. Na spomen-kosturnicu, u kojoj su, kako je napisano, zemni ostaci nekih žrtava, umjesto komunističkih obilježja tek prošle godine postavljena je nadgrobna ploča na kojoj je navedeno da je 29. bojna natporučnika NDH Josipa Kurelca u svom nadiranju ka Drini počinila genocid nad srpskim narodom Srebrenice ubivši 2.262 srpska civila, među kojima 430 djece. Prema zvaničnim podacima, u Srebrenici i na Zalazju je prije 73 godine ubijeno 228 Srba, od kojih 80 djece, a

„obnova”, dnevni informativno-ideološki list Foto iz knjige „Kolaboracionistička štampa u Srbiji 1941–1944”

Kolaboracionistička štampa: Manipulacije informacijama (5)

Krijući se iza namere da čitalaštvu ponudi pouzdanu i konkretnu informaciju, redakcija „Obnove” zapravo je sarađivala s okupatorom Aleksandar Stojanović Značajno mesto u sadržaju „Novog vremena” imala je sportska rubrika, koja je često objavljivana na zasebnoj stranici i sa raskošnim ilustracijama. Ovaj list redovno je objavljivao redosled programa na radiju, kao i najave kulturnih i društvenih dešavanja u Beogradu i unutrašnjosti. U najvećem broju izdanja postojali su i mali oglasi, kao i „lične i porodične vesti” – informacije o veridbama, venčanjima, sahranama, proslavama krsnih slava i slično – te čitulje i pomeni. Neretko su objavljivani i dodatni kulturnoobrazovni sadržaji, poput lekcija nemačkog jezika ili popularnih romana u nastavcima. Analizom sadržaja

Srpske izbeglice proterane iz Hrvatske u vojnoj akciji „Oluja“ (Foto Tanjug)

Danas je Svetski dan izbeglica

Svetski dan izbeglica, koji se danas obeležava, Srbija je dočekala sa 29.457 lica sa izbegličkim statusom, od čega ih je 20.334 iz Hrvatske, a 9.080 iz Bosne i Hercegovine, saopštio je Komesarijat za izbeglice i migracije. Usled ratova iz devedesetih godina prošlog veka, izbeglički status u Srbiji je dobilo 618.000 ljudi – 266.000 iz Bosne i Hercegovine i 330.000 iz Hrvatske. Broj izbeglica i bivših izbeglica u stanju potrebe daleko je veći, a njihovu sudbinu deli i više od 203.000 interno raseljenih sa Kosova i Metohije, kao i 18.000 lica koja su raseljena unutar teritorije Kosova i Metohije, navodi se u saopštenju. Osim prema stotinama hiljada izbeglica i interno raseljenih,

U nacističkim logorima širom Norveške bilo zarobljeno više od 4.000 Jugoslovena Foto: pixabay.com

Srpsko-norveško sećanje na stradale

Tradicionalno, kao decenijama unazad, u Gornjem Milanovcu je održan Marš prijateljstva u znak sećanja na više od 4.000 jugoslovenskih rodoljuba, među kojima je bilo najviše Srba koji su u periodu od 1942. do 1945. godine bili zarobljeni u nacističkim logorima u Norveškoj. To je period stradanja srpskih interniraca, ali i vreme kada je u najtežim uslovima rođeno prijateljstvo između norveškog i jugoslovenskih naroda, koje danas neguje Društvo srpsko-norveškog prijateljstva. Pored članova tog društva, među Norvežanima koji svake godine ovim povodom dolaze u Gornji Milanovac bili su i Laponci, čija je zastava uoči početka marša kroz rudničko-takovski kraj dodata norveškoj i srpskoj zastavi. – Cela sledeća godina u Norveškoj biće u

Mirjana Radojičić

Godišnjica Srebrenice i poruke

Mirjana Radojičić* Svaka godišnjica masovnog stradanja bosanskih muslimana iz okoline Srebrenice jula 1995. godine, bilo da je „okrugla“ ili „obična“, povod je za nove salve više ili manje diskretnih optužbi, pretnji i ucena upućivanih prekodrinskim i ovdašnjim Srbima. Ta loša i dve decenije duga tradicija neće, reklo bi se, ni ovoga puta biti izneverena. Tako je nedavno, gotovo dva meseca pre obeležavanja nove godišnjice tih tragičnih događaja, govoreći o njegovoj pripremi, gradonačelnik Srebrenice upozorio da niko ko negira genocidni karakter srebreničkog zločina tih dana ne kreće prema mezarju u Potočarima jer mu pristup neće biti dozvoljen. Više niko od potencijalnih gostiju, pojašnjava on, neće ni biti pojedinačno ili institucionalno pozivan

Srebrenica

Danas parastos žrtvama ustaškog zločina

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalim danas će kod spomen-kosturnice u Srebrenici bito odata pošta i obilježene 73 godine od pokolja nad srpskim stanovništvom Srebrenice koje su počinile ustaše na drugi dan pravoslavnog praznika Trojčindana 1943. godine. Delegacije Boračke i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, te srpskih predstavnika u opštini Srebrenica položiće cvijeće na spomen-kosturnicu na kojoj je prošle godine postavljena nova spomen-ploča. Na toj ploči je napisano, da su u kosturnici zemni ostaci nekih žrtava srpskih civila koje je pobila 29. bojna natporučnika NDH Josipa Kurelca u svom nadiranju ka Drini počinivši genocid nad srpskim narodom Srebrenice i ubivši 2.262 srpska civila,

Islam Grčki - uništena srpska kuća

Linta: Nema volje da se nađe rešenje za proterane Srbe

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta saopštio je da 21. godinu od završetka rata u Hrvatskoj i BiH ne postoji stvarna politička volja zvaničnog Zagreba i Sarajeva da se pronađe pravično i trajno rešenje imovinskih i brojnih drugih problema stotina hiljada proteranih Srba i malog broja srpskih povratnika. Osnovni problem jeste diskriminacija u postupanju nadležnih državnih i regionalnih organa vlasti u Hrvatskoj i Federaciji BiH prema Srbima., navodi Linta u saopštenju. Preostali Srbi u Hrvatskoj i Federaciji BiH su, kako ističe, građani drugog reda, jer u velikoj većini ne mogu da ostvare svoja elementarna ljudska prava. Na gotovo identičan način ponaša se vlast u Prištini prema raseljenim licima i

Služena liturgija na ostacima hrama Svete Trojice kod Suve Reke

Na temeljima spaljenog i uništenog manastira Svete Trojice nadomak Mušutišta u opštini Suva Reka služena je liturgija kojoj je prisustvovalo nekoliko desetina raseljenih Srba. Paroh prizrenski Slobodan Đokić napomenuo je nakon liturgije da je ovaj manastir, građen u srednjem vijeku, u više navrata paljen i rušen i da je uvijek vaskrsavao. “Verujemo da će i u nekom bliskom periodu manastir Sveta Trojica ponovo vaskrsnuti i biti centar okupljanja Srba sa područja opštine Suva reka”, rekao je paroh Đokić i pozvao raseljene da smognu snage, da se odvaže i vrate na svoja ognjišta. Simo Miladinović, u ime raseljenih, rekao je da je veliki broj onih koji bi se već sutra vratili,

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalim sutra će kod spomen-kosturnice u Srebrenici bito odata pošta i obilježene 73 godine od pokolja nad srpskim stanovništvom Srebrenice koje su počinile ustaše na drugi dan pravoslavnog praznika Trojčindana 1943. godine

Sutra parastos žrtvama ustaškog zločina

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalim sutra će kod spomen-kosturnice u Srebrenici bito odata pošta i obilježene 73 godine od pokolja nad srpskim stanovništvom Srebrenice koje su počinile ustaše na drugi dan pravoslavnog praznika Trojčindana 1943. godine. Delegacije Boračke i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, te srpskih predstavnika u opštini Srebrenica položiće cvijeće na spomen-kosturnicu na kojoj je prošle godine postavljena nova spomen-ploča. Na toj ploči je napisano, da su u kosturnici zemni ostaci nekih žrtava srpskih civila koje je pobila 29. bojna natporučnika NDH Josipa Kurelca u svom nadiranju ka Drini počinivši genocid nad srpskim narodom Srebrenice i ubivši 2.262 srpska civila,

Saborna crkva u Mostaru Foto: SRNA

Nakon 24 godine oglasila se zvona Saborne crkve

Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru koja je u izgradnji proslavila je danas krsnu slavu Silazak Svetog Duha na apostole – Trojčindan, i prvi put nakon 24 godine zazvonila su zvona sa zvonika Saborne crkve. Liturgiju je služio prijeratni starješina Saborne crkve protojerej Aleksa Zubac uz sasluženje brojnog sveštenstva Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske. On se prisjetio da je posljednja služba pod krovom Saborne crkve služena u aprilu 1992. godine na Vaskrs, te izrazio nadu da će iduće godine liturgija biti služena pod bakarnim umjesto pod nebeskim krovom. I mostarski paroh Radivoje Krulj očekuje da bi crkva mogla biti pokrivena do kraja godine. “Počeli su radovi na centralnoj kupoli, a ove

„Novo vreme”, najtiražniji list u okupiranoj srbiji 1941–1944. Foto iz knjige „Kolaboracionistička štampa u Srbiji 1941–1944”

Kolaboracionistička štampa: Prenošenje poruka okupatora (4)

Informacije o stanju na frontovima i političkim prilikama u delovima Evrope koje je okupirala Osovina bile su strogo kontrolisane i često nisu odgovarale stanju na terenu Aleksandar Stojanović Prvi urednik „Novog vremena” bio je Predrag Milojević, bivši novinar „Politike” i šef Centralnog pres­biroa. Na mestu urednika proveo je manje od tri meseca, jer se već 3. avgusta, kada je objavljen 78. broj lista, povukao iz redakcije. Milojević (1901–1999) je pripadao samom vrhu jugoslovenskog i svetskog novinarstva, a njegova blistava karijera potrajala je i u posleratnim decenijama. Bio jedan od prvih stranih novinara koji su razgovarali sa Adolfom Hitlerom, a tokom karijere intervjuisao je i Musolinija, Čerčila, Čemberlena, izveštavao sa lica

Spomenik Draži Mihailoviću na Ravnoj gori Foto: G. Otašević

Gde postoji rat sećanja, nema istinskog pomirenja

U Dalasu, gde je ubijen Kenedi, ili u Memfisu, gde je ubijen Martin Luter King, tek posle 30 godina su formirali muzeje posvećene ovim događajima, kaže istoričarka umetnosti Milica Božić Marojević Istorija umetnosti i nauka o baštini beleže slučajeve brisanja iz pamćenja i posthumnog uklanjanja i uništavanja spomenika državnih neprijatelja. Ali, isto tako, čuvaju i sećanje na dela koja prikazuju dostojanstvenog protivnika ili njegovu herojsku smrt. Kakav će se pristup primeniti zavisilo je, kaže dr Milica Božić Marojević, saradnica Centra za muzeologiju i heritologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu i autorka knjige „(Ne) željeno nasleđe u prostorima pamćenja – slobodne zone bolnih uspomena” (izdanje fakulteta), od aktuelnih političkih okolnosti, interesa i

Vojislav Perović

Zaboravili smo srpske junake: Heroj s Košara kosi dvorišta da prehrani decu!

Porodica mu gladuje: Vojislav Perović, otac troje maloletne dece i ratni invalid, koji je spasao celu jedinicu, fizikališe i dresira pse kako bi preživeo jer mu ni žena nije zaposlena Oficir, otac troje maloletne dece, invalid. Čovek koji je najzaslužniji što su se svi vojnici iz legendarne jedinice „Džoker“, posle krvave odbrane karaule Košare, živi vratili svojim kućama. Ratni heroj Vojislav Perović (45) danas kosi travu u tuđim dvorištima i dresira pse. Tako preživljava. Na tribini održanoj pre tri dana na Pravnom fakultetu u Beogradu povodom navršavanja 17 godina od završetka bitke na Košarama, najčešće se moglo čuti ime Vojislava Perovića. Junačka jedinica Zlatko Solunac, pripadnik 5. bataljona 125. motorizovane

Gvozdeni puk

Kako je „Gvozdeni puk“ zaustavio Bana Jelačića i Hrvate!

Kako su Austrougari pokušali da pređu Drinu s Banom Jelačićem dok ih Brka nije uhvatio u potkovicu koja se i danas proučava kao genijalni manevar. U julu 1914. godine, Austrougarska je objavila rat Srbiji. Kao povod za objavu rata moćna carevina je iskoristila atentat u Sarajevu u kome su srpski zaverenici ubili nadvojvodu Franca Ferdinanda. Protestna nota austrougarske vlade našla se na stolu srpske vlade u Beogradu 10. jula po starom kalendaru, a samo pet dana kasnije stigla je i formalna objava rata Srbiji. Za državu i narod koje su već izmučila dva tek završena Balkanska rata činilo se da će početak novog, za koji se ispostavilo da će biti

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.