arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu (foto: www.intermagazin.rs)

Prognani Srbi iz Hrvatske od Evropskog suda traže zaštitu građanskih prava

Članovi Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH u narednom periodu planiraju da podnesu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu veći broj zahtjeva za zaštitu građanskih prava izbjeglih Srba u Hrvatskoj. “Veliki smo optimisti u pogledu podnošenja ovih aplikacija, jer smatramo da su narušena građanska prava Srba izbjeglih iz Hrvatske”, rekao je Srni banjalučki advokat Željko Bubić, pravni zastupnik ove asocijacije. On je istakao da će ovi zahtjevi biti podneseni po uzoru na krajiške Srbe pred Sudom u Čikagu protiv pravne nasljednice, američke kompanije MPRI, zbog saučestvovanja u progonu Srba iz Hrvatske 1995. godine, gdje je spor okončan nagodbom. “Na ovaj način otvaramo mogućnost da

Matija Bećković: Nadam se da se nećemo izvinjavati Bilu i Hilari

Akademik Matija Bećković za “Novosti” o knjizi soneta posvećenoj Njegošu, duhovnim stožerima, našem mestu između istoka i zapada Pesnik, akademik Matija Bećković ispevao je zbirku soneta “Prahu oca poezije” (SKZ), svoju odu, pohvalu, ili najpre službu Njegošu, Pustinjaku cetinjskom, Lovćenskom tajnovidcu… To što je jedan od najvećih srpskih pesnika napisao knjigu posvećenu možda najvećem među svojim prethodnicima, onome koji je “za duh naroda srpskoga učinio najviše posle Svemoćnoga”, naslovljenu kombinacijom dveju velikih Njegoševih posveta – po sebi je kulturni događaj najvišeg reda. Pevajući onome koji je “svetu bez svetinje svetinja jedina, svetu bez istine jedina istina”, Matija, u svom maniru, uspeva da kaže bezmalo sve – o svemu. O Njegošu,

Hram Svetog Spasa iznad vrela Cetine

Opstanak na izvoru Cetine

U Cetini danas nema ni trgovine ni pošte, ali zahvaljujući internetu Cetinjani mogu komunicirati sa djecom, što im je dovoljno da se osjete dijelom civilizovanog svijeta. Za ostalo se sami snalaze. Ovdašnjem stanovništvu, nenaviklom na udobnosti savremenog svijeta, malo je potrebno za sreću U dalmatinskom kršu, ispod zapadnih obronaka planine Dinare, ugnijezdilo se živopisno selo Cetina. Ovo plodno polje ispresijecano je vodenim tokovima istoimene rijeke koja je ovom kraju podarila mnoštvo prirodnih ljepota, ali i plodnost škrtoj dalmatinskoj zemlji. Zbog toga je ovaj kraj od pamtivijeka bio na meti osvajača, a u njemu se bez volje i nadljudske upornosti teško opstajalo. Tako je bilo u prošlosti, a ni danas nije

Dragomir Grujović (Foto: G. Otašević)

Srpski sud saslušaće Dragomira Grujovića

Obrt u slučaju oficira VS iz Čačka: junak sa dve poternice Interpola izjavio „Politici” da će se pojaviti pred sudijom za prethodni postupak Milanom Dilparićem Čačak – Najveći živi srpski junak, Dragomir Grujović (55) iz Čačka, pozvan je da pristupi u zgradu Višeg suda u Beogradu – Odeljenje za ratne zločine – radi saslušanja zbog optužbe da je počinio krivično delo ratnog zločina. U pozivu stoji da je reč o zamolnici Republike Slovenije – Okružnog suda u Novom Mestu – jer Osnovno tužilaštvo iz tog slovenačkog grada tereti Grujovića za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ubistva u pokušaju. – Oficir će se odazvati pozivu jer voli svoju otadžbinu i

Kapela na austrougarskom vojnom groblju, podignuta 1918. godine (Foto: Uroš Bogdanović)

Zapisi u mermeru na nemačkom, mađarskom i hrvatskom jeziku

Okupator do oslobođenja grada nije stigao da prenese ostatke svih austrougarskih vojnika iz masovnih grobnica u Beogradu i Zemunu Austrougarski vojnici poginuli tokom borbi za Beograd 1914–1915. sahranjivani su u provizornim grobnicama širom grada. Nakon okupacije, od oktobra 1915, ranjenici preminuli u rezervnim bolnicama sahranjivani su oko objekata Vojne bolnice na Vračaru i na privremenoj lokaciji uz gradsko „Novo groblje”. Vojni generalni guverman u Srbiji je ubrzo pokrenuo pitanje formiranja stalnog, centralnog vojnog groblja. Za ovu namenu određeno je dotadašnje privremeno austrougarsko vojničko groblje pored severoistočnog dela „Novog groblja”. Austrougarska parcela se graničila sa srpskim vojničkim grobljem, na kojoj će posle rata biti podignuta spomen-kosturnica braniocima Beograda. Do 9. oktobra

Nekadašnji Dom JNA u Derventi

500 srpskih mučenika traži pravdu

Logoraši Dervente s nestrpljenjem čekaju suđenje Azri Bašić i sećaju se pakla iz 1992. Tukla, klala, kasapila. Svi iz logora ostali invalidi Sletanjem aviona na sarajevski aerodrom iz SAD u kojem je bila Azra Bašić, vaskrsle su teške i bolne uspomene na brutalna ubistva i mučenja derventskih logoraša, ali i nada da će ovu ženu monstruma, “krvavu Azru”, “Azru dva pištolja”, kako su je u vreme logorovanja sami prozvali, napokon stići i zaslužena ruka pravde. Predsednik derventskog Udruženja logoraša Drago Knežević jedan je od gotovo 500 ovdašnjih mučenika koji su prošli golgotu specijalnih metoda mučenja Azre Bašić i drugih krvoloka iz ovog grada. – Za sve nas ona je, posebno,

Ljuba Kovačević

Nije baš svako kovač(ević) svoje sreće: Ljubu više niko ne ljubi

U zarušenoj udžerici, napuštena od svih i osuđena na večnu osamu, dočekala je poslednje dane starica Ljuba, kćer Anta Kovačevića, jednog od osnivača Stepanovićeva – doskoranajveće hercegovačke naseobine u Bačkoj piše: Mladen Bulut Kao utamničena, u teskobnoj i kao grob hladnoj, jedinoj preostaloj sobici ispod poleglog krova, samovala je i dugotrajnim mukama se odvikavala od života Ljuba Kovačević. Pritisnuta samoćom i čemernim jadom, ona se tek s vremena na vreme, ne pokazujući pred svetom svoje iznureno lice, kao ranjena zverka, bolnim krikom oglašavala da makar načas vascelo selo podseti na svoje bedno postojanje. Zavetnica ubogog doma – Šta ću kad me, ovako grešnu, ni Bog neće – jadala mi se

Azra Bašić

Mnoge Azre još na slobodi?!

U prijavama MUP RS dvocifren broj krvnica iz Posavine. U svakom logoru žene dokazivale “domoljublje” ubijanjem komšija – Ne nadamo se nekoj spektakularnoj presudi u slučaju Azre Bašić. Jer njena “saborkinja” Indira Kamerić osuđena je na četiri godine, a Albina Terzić na tri i Marina Grubišić Fejzić u prvom stepenu na pet godina. Ovako male kazne dobile su, pre svega, zbog lošeg kvalifikovanja krivičnog dela. Od zločina navedenih u optužnici, tek za njih desetak odsto je utvrđeno da su krive, uprkos mnogobrojnim svedocima – ovako govori Nevenko Vraneš iz Centra za istraživanje ratnih zločina RS u Banjaluci. Prema evidenciji Centra iz Banjaluke, za neopisive patnje više od 2.500 srpskih logoraša

Moramo živeti tako da nas unuci pamte

Vlastodršci uporno pokušavaju da nas ubede da je poziv na slobodu Otadžbine u stvari prizivanje rata, plašeći naivne da je glas razuma i dostojanstva koji svakom normalnom čoveku govori iznutra da nije rođen da bi bio rob – u stvari glas nekakvog bezumlja. Žele da prikažu da ljudi koji vole slobodu zapravo imaju ratno-huškački stav. Osmišljava zapad razne definicije i nazive koji već pri samom izgovoru deluju zastrašujuće, ne bi li i tako odbili ljude od svake pomisli da se brane i bore za svoju slobodu. Svaku diskusiju o slobodi oni počinju rečenicom da je bilo dosta sukoba, da se ne smeju prizivati novi ratovi …  Pravo pitanje nikad nije

Miroslav Lazanski

Tehnika velike laži

Rat koji je NATO poveo protiv SRJ 1999. bio je eklatantan primer kršenja međunarodnog prava i povelje UN. A naš prijatelj Jens reče kako je „taj rat poveden da bi se zaštitili civili“ Zapravo kao generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg verovatno nije ni mogao ništa drugo da izjavi. Naime, izrazio je žaljenje za sve nevine civilne žrtve agresije NATO-a na SR Jugoslaviju 1999. godine. Što, po njegovom mišljenju, znači da su postojale i civilne žrtve koje nisu bile nevine i, naravno, da žrtve među vojnicima, podoficirima i oficirima, pripadnicima oružanih snaga SRJ nikako nisu bile nevine. A rat koji je NATO poveo protiv SRJ 1999. bio je eklatantan primer kršenja

Hrvatska vojska u Mrkonjić Gradu

Hrvatski ministar odgovoran za zločine u BiH

Jagodina – Direktor Dokumentacionog centra „Veritas” Savo Štrbac, izjavio je da je ministar odbrane Hrvatske Damir Krstičević, u akciji „Oluja” prvo „očistio Krajinu”, a zatim prešao u BiH i tamo, u akciji „Maestral” nastavio da čini zločine. Krstičević je u vreme „Oluje” bio komadant 4. gardijske brigade, koja je pre odlaska u BiH, „počinila strašne zločine na području Knina i severne Dalmacije, a zatim prešla u BiH i nastavila etničko čišćenje i ubijanje”, objasnio je Štrbac. On je, učestvujući, u emisiji jagodinske televizije „Palma plus”, podsetio da je Krstičević „bio pod istragom Haškog tribunala, međutim, s obzirom na novu strategiju tog suda, do koje je u međuvremenu došlo, da se

Aleksandar Vulin Foto: Tanjug

Vulin: Naklonost Kitarovićeve ustaštvu nije sporna

Beograd — Ministar rada u Vladi Srbije Aleksandar Vulin izjavio je da naklonost predsednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović ustaštvu nije sporna. “Ona je prva koja je otišla u Blajburg i postavila venac na grob streljanim ustašama. To ni Franjo Tuđman nije uradio”, rekao je Vulin tokom gostovanja na televiziji Pink. Međutim, kako kaže, ipak izostaje osuda koja treba da dođe iz hrvatskog društva i potrebno je o tome govoriti. “Moramo pomoći našim komšijama da se izbore sa fašizacijom svog društva. Ne verujem da većina Hrvata misli da su ustaše bile dobre. Znam da je došlo do pobede nad fašizmom, znam da je većina protiv ustaša”, kaže Vulin. Ipak, prema njegovom

Mile Savić autor filma Spomenko na vječnoj straži

Ulicu, trg ili školu nazvati po heroju Spomenku Gostiću

U Bijeljini je sinoć prikazan dokumentarni film “Spomenko na vječnoj straži”, autora Mileta Savića, čiji je cilj da projekcijama u gradovima Srpske animira lokalne vlasti da ulicu, trg ili školu nazovu po petnaestogodišnjem Spomenku Gostiću, najmlađem odlikovanom srpskom borcu koji je poginuo 1993. godine, braneći svoj narod i selo na Ozrenu. – Mladi heroj sa Ozrena to svakako zaslužuje – rekao je Savić večeras u prepunoj sali bijeljinskog Centra za kulturu, nakon nekoliko projekcija filma po gradovima Srpske, ali i šire. On kaže da je film samo priča o dječaku velikog srca koji je volio svoj narod i nije želio da ode sa Ozrena. – Svi koji su pogledali film

Jasenovac

Ukor Hrvatskoj zbog Jasenovca

Ustaški logor smrti iz Drugog svetskog rata upisan na listu ugrožene baštine Holokausta. Zagrebu naložena promena izložbe, kao i briga o Staroj Gradiški Spomen-područje Jasenovac, najveće stratište srpskog, jevrejskog i romskog naroda na tlu bivše Jugoslavije, upisano je na listu svetske ugrožene baštine Holokausta. Upis je obavila Međunarodna alijansa za sećanje na Holokaust (IHRA), a taj potez garantuje da će kompleks jasenovačkog logora smrti dobiti tretman kakav zaslužuje u svetskom pamćenju zločina Drugog svetskog rata. Hrvatska, koja je, kao i Srbija, član IHRA, najoštrije dosad opomenuta je zbog odnosa prema ovom spomen-kompleksu. Vladi u Zagrebu je naloženo, između ostalog, da promeni stalnu izložbenu postavku u Memorijalnom centru Jasenovac. – Potrebna

Sta­ro saj­mi­šte iz 1945. godine

Šta neće Veljko Đurić?

Povodom teksta Veljka Đurića „Popis žrtava je posao države, a ne grupe zaljubljenika” Na podizanju Memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u HH veku radimo, pre svega, zato što nijedna državna ili bilo koja druga institucija na tome ništa nije uradila. A već decenijama se o tome govori. Sve ostane na priči. Surove činjenice dokazuju da su, nažalost, milioni Srba stradali u ratovima HH veka. U zvaničnim evidencijama ni 20 odsto njih nije popisano. Svoj udeo u neurađenom ima i Muzej žrtava genocida. To, izgleda, nije poznato ni današnjem njegovom vršiocu dužnosti direktora Veljku Đuriću. Možda baš zato neka nesuvisla pitanja kuljaju iz njegovih novinskih napisa. I osporavanja rada onih koji

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.