arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Timoti Les (arhivska fotografija)

Les ponovo o velikoj Srbiji, Albaniji i Hrvatskoj

Mir na Balkanu može se održati jedino priznavanjem realnosti, a to su želje Srba u Republici Srpskoj za stvaranjem svojevrsne unije sa Srbijom i jačih veza Hrvata u BiH sa Hrvatskom, rekao je Timoti Les, direktor agencije “Nova Evropa” iz Kembridža u intervjuu za N1 u BiH. Timoti Les je autor analize objavljene u američkom časopisu Forin afers, u kojem kaže da mir na Balkanu garantuje stvaranje “velike Srbije, Albanije i Hrvatske”. Upitan da li je izvesno da će biti raspisan referendum o nezavisnosti Republike Srpske, Les kaže da je poenta onog što je napisao u tom članku da to treba da bude postepen proces. “Ne verujem da je Republika Srpska u

Reagovanje na čin biskupa RS: Dva lica Franje Komarice

Potpredsednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić reagovao je na čin banjalučkog biskupa Franje Komarice Nije me iznenadilo to što je banjalučki biskup Franjo Komarica blagoslovio sliku koju je naslikao hrvatski general i nekadašnji haški optuženik Ante Gotovina, jer je očito da Komarica ima dva lica – jedno kad je u Banjaluci, a drugo kad se nalazi u Hrvatskoj. Ovim rečima potpredsednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić reagovao je na čin banjalučkog biskupa kojim je, kako kažu u udruženjima Srba proteranih iz Hrvatske, ponovo uvredio srpske žrtve “Oluje”. – Od čoveka koji je Banjaluku uporedio sa Blajburgom mogli smo i ovo da očekujemo. To nije bilo primereno, jer znamo kakva su

Ilustracija

Papiga na sudu

Da pravo i pravda nisu isto jasno je iz pravosnažne presude Opštinskog suda u Karlovcu povodom odštetnog zahtjeva vlasnika picerije koja je u karlovačkom gradskom naselju Grabriku bila minirana 15. oktobra 1991. godine: umjesto da dobiju traženu odštetu od četiri miliona kuna, tužioci će morati platiti sudski trošak od 400.000 kuna. Vlasnici, Mirjana Marjanović i njen sin Milenko, podnijeli su tužbu za nadoknadu protiv počinitelja miniranja Danijela Kusturina, u što su bile uračunate šteta na objektu, opremi i namještaju te izgubljena dobit i kamata. Tuženik je sa još trojicom minera, među kojima su bila dvojica policajaca koja su nabavljala eksploziv iz službenog skladišta policije, u Karlovcu minirao više od 30

Dokumentarni film Denisa Bojića "Djeca"Foto: RTRS

Dokumentarni film “Djeca” danas premijerno u Hrvatskoj

Dokumentarni film “Djeca” Denisa Bojića, koji je rađen u produkciji Radio-televizije Republike Srpske, danas će biti premijerno prikazan u Borovu u Hrvatskoj. Generalni sekretar Srpskog narodnog foruma Zoran Kojić rekao je da srpska zajednica u Hrvatskoj nema često priliku da se na ovakav način upozna sa stradanjem svog naroda. “Premijerno prikazivanje ovog dokumentarnog filma od izuzetnog je značaja, prije svega, za kulturu sjećanja našeg naroda iz ne tako davne prošlosti”, istakao je Kojić, koji je glavni urednik info portala Srba u Hrvatskoj “Forum”. On je naveo da je cilj ovog potresnog, ali istinitog svjedočanstva sažetog u film, okupljanje majki i očeva kao i onih koji će to tek postati, te

It ain’t about the chocolate bars, Auntie Beeb

Beeb reports a half-story on breakdown in Serbia-Croatia relations. It’s not quite fake news. Neither is it the full news. A BBC report says that that Serbian prime minister Vucic has cut short his visit to Brussels in protest. He told reporters that Croatia had blocked Serbia’s accession to the strife-laden union. Serbia’s Foreign Minister Ivica Dacic said, “If Croatia is the one to decide if Serbia becomes an EU member, then I have suddenly lost interest”. The BBC article hinted at the imbalance between Croatian and Serbian influence in Europe. Croatia joined the EU in 2013 and is now able to block newcomers like Serbia. (In return, the BBC

Srbi u Zagrebu ne piju vodu iz bunara, ali nemaju pravo glasa

Hrvati ponovo nastavljaju sa svojim političkim cinizmom, iako ih stvarnost demantuje, ali oni i dalje koriste svaku priliku da napadaju Srbe U jučerašnjem izdanju zagrebačkog Večernjeg lista je objavljen članak pod naslovom Zagreb je u pravu: Srbija ništa ne čini za nas, ako smo joj mi najveći problem, onda će lagodno ući u EU. U članku je iznesen problem vojvođanskih Hrvata, koji se žale na potčinjen položaj i njihov tretman u Vojvodini. Ivica Dulić, sekretar Udruženja Hrvatskog kulturno-povijesnog društva Matija Gubec iz vojvođanskog sela Tavankuta za Večernji je na dosta kontradiktoran način izneo problem u kome se nalaze, naglašavajući da apsolutno odobrava Hrvatsku blokadu Srbije na njenom putu ka Evropskoj

(Foto: Kurir)

Stadion Partizana izgrađen na masovnoj grobnici?!

Dušan Kovačević, dramski pisac i akademik na promociji knjige „Ravna gora“ Radoša Bajića pokrenuo je pravu lavinu izjavom da pojedini fudbalski stadioni leže na masovnim grobnicama. „Dokle god naša deca budu igralaa fudbal na masovnim grobnicama, Srbiji neće ići dobro. Za stadion Obilića znamo, a priča se i da je betoniran deo grobnice oko Partizanovog stadiona“, rekao je tom prilikom Kovačević. Čuveni dramski pisac, autor ostvarenja „Maratonci trče počasni krug“, „Ko to tamo peva“, „Radovan treći“, „Balkanski špijun“, „Sveti Georgije ubiva aždahu“, „Profesionalac“ i mnogih drugih, rekao je i da mnogi drugi objekti, poput fabrike automobila u Kragujevcu leže na masovnim grobnicama. Kovačević je za beogradske medije kasnije obrazložio da

Identifikacija - ilustracija

Zagreb: Identifikovani posmrtni ostaci 20 srpskih žrtava

U Zagrebu je danas, uz prisustvo članova porodica, obavljena identifikacija posmrtnih ostataka 20 žrtava srpske nacionalnosti, stradalih tokom oružanih sukoba 1991/95. na teritoriji Hrvatske. U Zagrebu je danas, uz prisustvo članova porodica, obavljena identifikacija posmrtnih ostataka 20 žrtava srpske nacionalnosti, stradalih tokom oružanih sukoba 1991/95. na teritoriji Hrvatske. Kako je Saopštenje Komisija za nestala lica Vlade Republike Srbije, posmrtni ostaci ekshumirani su u Gornjem Selištu (13), Korenici (1), Daruvaru (2), Benkovcu (1), Zrmanji Vrelo (1) i Mašićkoj Šagovini (2). Posmrtni ostaci su identifikovani u zagrebačkom Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta, metodom analize DNK, i njihova sahrana biće obavljena u skladu sa izraženim željama porodica. Iz registrovanih, masovnih

Kralj Petar na frontu

Golgota Velikog rata

U Istorijskom muzeju Srbije u četvrtak veče će biti otvorene dve multimedijalne izložbe Dve postavke posvećene Velikom ratu biće svečano otvorene u četvrtak od 18 časova u Istorijskom muzeju Srbije: gostujuća izložba solunskog Muzeja vizantijske kulture “Francusko-srpska bolnica u Sedesu, Solun” i domaća “Srbija 1915-1916” . Autori postavke koja dolazi iz Grčke su arheolog dr Anastasios Antonaras i dr Joanis Mocijanos, koji su uz pomoć bogatog fotografskog i video materijala, ali i uz originalne eksponate Istorijskog muzeja Srbije, prikazali Veliki rat na Solunskom frontu iz ugla običnog čoveka. Za ovaj projekat potaklo ih je novo otkriće izvesnog broja predmeta u nekadašnjem Sedesu (danas Termi), nadomak Soluna, gde se nalazila francuska

Pred zgradom Odeljenja za ratne zločine u Beogradu: advokati Borut Škerlj i Svetozar Ž. Pavlović sa Dragomirom Grujovićem (Foto: G. Otašević)

Bio sam spreman da poginem za otadžbinu

Kapetan VS Dragomir Grujović, kao okrivljeni za navodni ratni zločin u Sloveniji, saslušan u Odeljenju za RZ Višeg suda u Beogradu: Ja sam njima predao poruku da nećemo nikoga dirati, ako i oni nas ne diraju. Budu li nas napali mi ćemo biti prinuđeni svi da izginemo. Otvorio sam vrata skladišta i pustio da izađe svaki vojnik koji želi a ja da ostanem sam, i sam poginem. Rekli smo da nikoga nećemo pipnuti, ali nemoj niko da nas dira. Mi smo bili zatvoreni. Ovako je u odbrani, u Odeljenju za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, Dragomir Grujović (56) opisao svoj sukob sa Teritorijalnom odbranom Slovenije, na početku otcepljenja te

Hrastov pušten iz zatvora 14 mjeseci prije isteka kazne

Mihajlo Hrastov tri je puta oslobođen na Županijskom sudu za ubistvo 13 srpskih rezervista. Vrhovni je sud također odlučivao tri puta Izlaskom Mihajla Miše Hrastova 9. decembra iz kaznionice u Lipovici s izdržavanja četverogodišnje zatvorske kazne na uslovni otpust okončan je najdugovječniji postupak hrvatskog pravosuđa. Hrastov, osuđen zbog ubistva trinaest srpskih rezervista na Koranskom mostu u Karlovcu 21. septembra 1991. godine, na slobodu je izišao oko 14 mjeseci prije, nakon što je Povjerenstvo za uslovni otpust Ministarstva pravosuđa prihvatilo njegovu molbu. Presude za 23. poglavlje Je li zavrijedio čin milosti predsjednice države, nikada neće znati jer o molbi za pomilovanje koju je podnio nije imao tko odlučivati zato što je predsjednica raspustila svoju komisiju još u februaru,

Dragan Čović

„EuroBlic”: Vatikanu smeta saradnja Srba i Hrvata

Beograd/Banjaluka – Katolička crkva traži od lidera HDZ BiH Dragana Čovića da prekine bliske odnose sa predsednikom Srpske Miloradom Dodikom, piše „EuroBlic”, pozivajući se na svoje izvore. Prema izvrorima tog lista iz HDZ, Čović će teško moci da se odupre uticaju koji Vatikan ima na celokupnu hrvatsku politiku, pa tako i na postupke politickih predstavnika Hrvata u BiH. Da je vrh Katoličke crkve u BiH nezadovoljan bliskim, pa čak i prijateljskim odnosima celnika HDZ BiH sa politickim rukovodstvom RS najbolje pokazuju poslednje izjave kardinala Vinka Puljića i generalnog sekretara Biskupske konferencije u BiH Ive Tomaševica, koji Čoviću zameraju „snishodljivost” prema vlastima u Banjaluci, navodi „EuroBlic”. Tomašević u autorskom tekstu za

Foto Filmski arhiv Austrije

Austrijski nemi film iz 1924. godine anticipira holokaust

Sekvence iz najznačajnijeg austrijskog nemog filma “Grad bez Jevreja”, za koje se verovalo da su nepovratno izgubljene, zloslutno nagoveštavaju društvo osiromašeno zbog izgona jevrejske populacije Sekvence iz najznačajnijeg austrijskog nemog filma “Grad bez Jevreja”, za koje se verovalo da su nepovratno izgubljene, slučajno su pronađene prošle godine na pariskoj buvljoj pijaci, a potom ih je preuzela Austrijska kinoteka. Film zasnovan na romanu jevrejskog pisca i novinara Huga Betauera, snimljen u Beču 1924. godine, zloslutno nagoveštava društvo intelektualno i ekonomski osiromašeno zbog izgona njegove jevrejske populacije. Novootkrivene sekvence omogućavaju ne samo da prvi put gledamo film u celini, već na njega bacaju i novo svetlo. Dosad nepoznate scene prikazuju život Jevreja

© Foto: Ministarstvo odbrane RS

Srbijo, razmisli o vraćanju vojnog roka

Sasvim je uputno da politički i vojni vrh razmisle o predlogu o vraćanju obaveznog služenja vojnog roka koji smo brzopleto ukinuli, izjavio je Sputnjiku istoričar i vojni analitičar Bojan Dimitrijević koji je i sam pre šest godina učestvovao u donošenju te odluke. Najnovije istraživanje „Demostata“, koje je obuhvatilo reprezentativni uzorak od 1.200 građana Srbije, pokazalo je da čak 75 odsto ispitanih smatra da treba vratiti obavezno služenje vojnog roka. Protiv je bilo 19 odsto, dok je neopredeljeno bilo samo šest odsto. Pri tome je, kako su objavili mediji, čak 80 odsto mladih starosti od 18 do 29 godina, dakle onih stasalih za sivo-maslinastu uniformu, smatralo da treba vratiti služenje vojnog roka. Onih između 30 i 44

Thinkstock

“Za mir na Balkanu – ‘velike’ Srbija, Albanija i Hrvatska”

Ugledni američki časopis Forin afers objavio je analizu političke situacije na prostoru zemalja bivše Jugoslavije, autora Timotija Lesa. On u analizi zagovara prekrajanje granica, pa čak i stvaranje velike Srbije, Albanije i Hrvatske, a sve zarad mira, prenela je N1TV za BiH. Vreme je, navodi Les, za novi, radikalni pristup kako bi se zadržao mir i uspostavila stabilnost u regionu Balkana. Ako je, kako kaže, Zapad, kao što tvrdi, zaista veran cilju očuvanja mira na Balkanu, onda je došao trenutak da se pragmatizam stavi pre idealizma i krene ka realizaciji ideje o pravilno uređenim nacionalnim državama, čija populacija će moći zadovoljiti svoje najosnovnije političke interese. Prvo, zbog podeljenosti Evrope, SAD

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.