Zagrebački povratnici iz Republike Srpske nemaju novac za otkup stanova, koji bi ih stajao od 500 do 700 eura po četvornome metru. Mukotrpno dolaze po hrvatskog državljanstva. Mahom pripadaju starijoj populaciji, ali kao umirovljenici ne mogu ostvariti niti pravo na besplatan prijevoz niti na zdravstveno jer su formalno stranci Zagrebačka županija jedna je od sedam županija u Hrvatskoj u kojima je najviše nezavršenih predmeta stambenog zbrinjavanja. U Gradu Zagrebu tako treba rješiti još 629 zahtjeva. Među najugroženijom kategorijom izbjeglih, nalaze se povratnici iz BiH, točnije entiteta Republika Srpska, bivši nositelji stanarskog prava. Suočavaju se s previsokom otkupnom cijenom stana koja se kreće od prosječno 500 eura po kvadratu ili 700

Kako je Vatikan sistematski radio na rušenju države Južnih Slovena i stvaranju svojih feuda  HRVATI, SRBI I RELIGIJA U DOBA TITOIZMA   „Tito je učinio za položaj Hrvata više nego itko ikada u njihovoj povijesti. U nekoj ne znam koliko bliskoj budućnosti doći će vrijeme kada će biti objektivno valoriziran i kad će mu se priznati velike zasluge.“ Miroslav Krleža Tako je govorio Krleža (citirano na korici knjige Jasper Ridley: „Tito“, Prometej, Zagreb 2000). Svi koji su znali Franju Tuđmana, tvorca Croatia Rediviva, znali su i za njegovo divljenje Titu i maršalovom značaju na „bespućima povijesne zbiljnosti“ Hrvata. To, naravno, nije nimalo slučajno. Tito, naime, ne samo da je stvorio pretpostavke za

Prevarili su se hroničari koji su pre 10 godina o izuzetno vrednoj dokumentacionoj građi, koju je predano sakupljala i na naučno objektivan način obradila istoričar umetnosti Bojana Isaković iz Beograda, napisali da je zauvek od zaborava otrgnuto više od 1.000 dokumenata o genocidu nad srpskim narodom u periodima od 1941. do 1945. i od 1991. do 1992. godine. Ono što nisu uspeli da urade vreme i brisači tragova genocida nad Srbima civilima, učinila je nepoznata plaćenička ruka. I to usred Srbije, u Vranju, zapalivši konak manastira Sveti Nikola, u kome su bili sklonjeni svi eksponati koji su, kroz hiljade dokumenata, govorili o genocidu nad Srbima u pomenutim periodima, kao i

Izjavu visokog predstavnika Valentina Incka u kojoj je prvog predsjednika Srpske Radovana Karadžića doslovno uporedio sa nacističkim zločincem iz Drugog svjetskog rata Hajnrihom Himlerom, oštro su osudili studenti, borci i zvaničnici Srpske. Za predsjednika Milorada Dodika to je neprimjeren pokušaj Valentina Incka da skrene pažnju na sebe. Incko je u intervjuu za sarajevski portal Kliks, činjenicu da je Studentski dom u Palama nazvan po Radovanu Karadžiću, prokomentarisao da bi to bilo isto kao da se studenstki dom u Austriji nazove po nacisti Hajnrihu Himleru. To je izazvalo brojna reagovanja u Srpskoj. U OHR-u su potvrdili da nemaju šta dodati na ono što je visoki predstavnik izjavio sarajevskom portalu Kliks, a

Demograf Biljana Spasić rekla je večeras da da je glavni razlog za nerađanje djece kod srpskog naroda u Republici Srpskoj i Srbiji hedonizam, jer današnje mlade djevojke i mladići pate od nedostatka ljubavi i živi se u samoljublju. – Samo onaj narod koji rađa djecu sa vedrinom može da gleda u budućnost – rekla je Spasićeva koja je u Domu kulture Višegrad održala predavanje “Zašto nestaju srpske kolijevke”. Ona je rekla da ovo predavanje treba da bude opomena jer činjenica da narod nestaje nikoga ne smije da ostavi ravnodušnim. Spasićeva, koja je magistar ekonomskih nauka, tvrdi da ekonomska kriza nije glavni uzrok smanjenog nataliteta. – Da je nedostatak novca razlog

Istoričar Mile Bjelajac kaže da nam se ponavljaju balkanski ratovi kroz instrumentalizaciju onoga što je i tada išlo na štetu srpskih interesa. Jedno je bilo to vreme, a sasvim drugo je njegov eho danas, poručuje Milan Terzić sa Instituta za strategijska istraživanja. Pre tačno sto godina, 8. oktobra 1912. godine, kada je Crna Gora objavila rat Turskoj počeo je Prvi balkanski rat koji se završio time što je Turska potisnuta sa Balkana, zadržavši mali “evropski” pojas oko Istanbula. Srbija i Grčka podelile su Makedoniju, Kosmet je vraćen Srbiji, a na insistiranje zapadnih sila stvorena je Albanija. O balkanskim ratovima znamo i učimo veoma malo, a zašto je tako, to je

Kralj Aleksandar I Karađorđević u pratnji ministra Bartua i generala Žozefa Žorža nedugo nakon iskrcavanja u marseljsku luku seda u crni otvoreni automobil delaž D-8. Ovakav izbor automobila je bio apsolutno neprihvatljiv za prevoz ličnosti tog ranga i u tako nesigurnom trenutku. Francuska policija, ali i čitava javnost bila je upoznata sa operativnim saznanjima jugoslovenske policije da se planira atentat na kralja. Francuska štampa je na dan kraljevog dočeka pisala o pretnjama i čak navodila umešanost ustaša.Nešto posle 16 sati svečana kolona je krenula. U samom startu kolona je kasnila zbog novinara i kamermana koji nisu želeli da se sklone od automobila u kome se prevozio kralj Aleksandar dok ne

Ustaška organizacija posle neuspešnog atentata na kralja Aleksandra Karađorđevića u Zagrebu 1933. godine pratila je sada svaki njegov korak i čekala pogodan trenutak za popravni ispit. Kada je u štampi objavljeno da će kralj Aleksandar posetiti Bugarsku i Francusku, za njih dileme nije bilo, to je bio odličan trenutak za novi pokušaj atentata. Koliko su ustaše želele smrt kralja Aleksandra, možda najbolje svedoči izjava Vladete Milićevića: Kada su u štampi bile objavljene vesti o predstojećim posetama kralja Aleksandra Sofiji i Parizu, iz različitih izvora sam dobio brojne informacije da je ustaški centralni komitet u Bolonji započeo grozničave pripreme atentata na kralja Aleksandra. Međutim postoji još jedna tvrdnja da su ustaše