arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
63581_1561476951817_1082115483_1565699_1071551_n.jpg

Akcija Svetosavske omladinske zajednice Prnjavor na uređenju spomen obilježja pobijenim Srbima u selu Kremna.

Da se zločin koji se desio nad Srbima u peridu Drugog svjetskog rata ne bi zaboravio, a samim tim i stradanje naroda prnjavorskog kraja, Svetosavska omladinska zajednica Prnjavor je pristupila istraživanju, lociranju i čišćenju grobnica i spomen obilježja koja su u proteklom periodu od nekih dvadeset i više godina zaboravljena i zapuštena. Prva akcija je povedena u selu Kremna, čišćenjem i uređivanjem spomen ploče i lokacije gdje su sahranjeni posmrtni ostaci uglavnom žena i djece koje su ustaše pobili a potom i spalili 16.decembra 1941.godine u zaseoku Petrovići. Spomen ploče su podignute 33 godine poslije ovog zločina, tek 1974.godine, i od tada je ova grobnica prepuštena zaboravu kao i pomenuti

26.07.2009 GACKO – Istorijski čas za sjećanje na pokolj u Pridvorici

U selu Pridvorci, opština Gacko, danas je održan istorijski čas u znak sjećanja na veliki zločin koji su počinile ustaše i muslimani na Božić 1942. godine kada su pobili oko 180 žena djece i staraca iz ovoga sela. Govoreći o ovom stravičnom zločinu, vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je da, iako ubijeni, krv stradalih mučenika postala je sjeme koje će hercegovačku djecu obratiti živom Bogu i sjeme iz kojeg će nići pšenica koja mnoge rodove daje. Vladika Grigorije pozvao je vjernike na mir i praštanja bez obzira na zlodjela i podsjetio da nije na ljudima da sude, već samo na Bogu. “Zato, iako je urađeno veliko zlodjelo, treba praštati

prebilovci-lidice3.jpg

Video zapisi vezani za stradanje u Prebilovcima, ljeta 1941.

Genocid nad Srbima i Srbijom: Prebilovci 6.8.1941. Bijeli Potok 5.4.1942. † Prebilovci genocid 8.4.2010. † Posmrtni ostaci 600 mrtvih u Prebilovcima, kao i ostaci drugih Srba iz Čapljine, opštine Stolac i drugih oblasti (po nekim računicama oko 3.000 ljudi, a posmrtni ostaci su prikupljeni u oko 120 drvenih sanduka) su izvađeni iz jame u Surmanci 1990 i sahranjeni u novoizgrađenu crkvu u Prebilovcima. Nažalost, u junu 1992, crkva je srušena i svi ostaci su pretvoreni u prašinu i pepeo. To je učinjeno od strane pripadnika HOS-a, HVO-a i redovne hrvatske vojske. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 01. februara 2011. godine.

ojgaravice4.jpg

PRENOSIMO: POMEN ŽRTVAMA USTAŠKOG GENOCIDA NA GARAVICAMA

Garavice nadomak Bihaća su stravično mjesto ustaškog zločina i genocida nad Srpskim narodom Krajine od 1941-1945. godine. Prema neslužbenim podacima na Garavicama je ubijeno i zaklano između 12-15000 nevinih ljudi, prije svega srba, roma i jevreja. O Garavicama se politički ”mudro” ćutalo čitavih 50 i više godina, kako bi se nad nevinim žrtvama ustaškog zločina i genocida eksperimentisalo sa bratstvom i jedinstvom. Godine 1990/91., a potom i naredne od 1992.- do danas pokazaše da se ljubav, bratsvo i jedinstvo ne mogu graditi na laži, prevari i grijehu. Komunisti su propustili istorijsku priliku koju im je svijet dao da kazne ustaške ratne zločince, da osude genocid nad Srpski, Jevrejskim i Romskim

Prof. dr Svetozar Livada

Prof. dr. sc. Svetozar Livada – ISTRAŽIVAČKI PROJEKAT

Stanje i mjere sanacije pravoslavnih groblja na području Republike Hrvatske, Zagreb, 2010.   Napomena: Ovaj „Istraživački projekat i mjere sanacije pravoslavni groblja u Republici Hrvatskoj“ sastoji se od dva dijela: prvi dio, odnosi se na sadržaj istraživanja cijelog temata pravoslavnih groblja uključujući i, gravitacione vangrobljanske posthumne zemne ostatke (kosturnice, konclogore, masovna stratišta i dr.). Dakle, u suštini antifašističku obilježenu ili neobilježenu memoriju koju su također pogodile ratne nedaće. Drugi dio, odnosi se na provjeru projekta (os str. 15). Riječ je o sondažnom istraživanju, odnosno „pilot projektu“ kojim se testiraju svi postupci istraživanja na izabranom uzorku za svako područje gdje postoje pravoslavna groblja. Dakle, provjeravaju se hipoteze, metodologija istraživanja, obučavaju kadrovi

Udruženje “Jadovno 1941.” pokreće inicijativu za obnovu spomenika Jadovničkim žrtvama, kod Šaranove bezdane jame na Velebitu, u Republici Hrvatskoj.

Spomenik, rad akademskog kipara Ratka Petrića iz Zagreba, podignut je 12.10.1988. godine. Srušen i nestao tokom poslednjeg rata. Tokom javne rasprave krajem 1985., tadašnja Skupština opštine Gospić, osnovala je Odbor za uređenje Spomen područja Jadovno. Jedan od članova odbora bio je i Ilija Vujnović, penzioner, danas izbjeglica u Banja Luci. Gospodin Vujnović je ispisao hronologiju predratnih aktivnosti vezanih za uređenje Spomen područja Jadovno i ustupio udruženju fotografije spomenika urađene neposredno nakon njegova postavljanja. Članovi udruženja, svjesni težine postavljenog zadatka, očekuju da će uz Božju pomoć i uz pomoć dobrih ljudi, uspjeti u namjeri da se obnovljeni spomenik otkrije na 70-tu godišnjicu Jadovinske tragedije, na obilježavanju Dana sjećanja na Jadovno, u

O hrvatskim udžbenicima istorije

Mr Goran Latinović O hrvatskim udžbenicima istorije[1] Nakon sticanja nezavisnosti 1991. godine jedan od najznačajnijih zadataka hrvatske države bio je posvećen odgajanju svijesti o slavi i veličini hrvatskog naroda u prošlosti i o njegovoj ”hiljadugodišnjoj” državnosti. Takvo nastojanje nije imalo za jedinu svrhu oblikovanje identiteta savremenog hrvatskog čovjeka (što je svakako bio jedan od prioriteta), već i njegovo pripremanje kako za tadašnje akcije hrvatske države, tako i za one koje bi tek trebalo da uslijede. Osim kroz masovne medije, prije svih televiziju, najpogodnije sredstvo za ostvarivanje tog cilja bili su, prirodno, udžbenici istorije za osnovne i srednje škole. Hrvatska prošlost od ranog srednjeg vijeka do kraja XVIII vijeka predstavljena je

Apel Hrvatskoj elektroprivredi: Izvaditi posmrtne ostatke žrtava ustaškog zločina iz 6 jama kod Gornjeg Kosinja, identifikovati DNK metodom i dostojanstveno sahraniti

Hrvatska elektroprivreda (HEP), ponovo je nakon više decenija aktuelizovala izgradnju hidroelektrane Kosinj -2 u Kosinju u severozapadnoj Lici.  Izgradnjom brane na reci Lici,  nizvodno  5 km od već postojeće brane HE Sklope, između brda Cikelj i Vršak k.573, akumulacija  će poplaviti sela Mlakva, Poljan, Gradinu i zaseok Zabarje u kojima živi srpsko stanovništvo i Gornji Kosinj i Kosinjski Bakovac sa okolnim naseljima u kojima živi hrvatsko stanovništvo. HEP je dobila lokacijske dozvole i načelne građevinske dozvole. Do sada je urađen idejni projekat a da bi se nastavilo na radu glavnog projekta potrebno je dopuniti Studiju uticaja na okolinu. Sama gradnja akumulacije i hidrocentrale trajala bi pet godina. Idejni projekat i

Prva međunarodna konferencija o Jadovnu 1941.

Prva međunarodna konferencija o kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić 1941.  Banja Luka, 24–25. juni 2011. Latinica | English Prva međunarodna konferencija o kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić 1941. održana je u Banjaluci, 24–25. juna 2011. u Bijećnici Banskog dvora. Organizatori konferencije           UG Jadovno1941. Institut za savremenu istoriju Akademija naukai umjetnosti R. Srpske Naučni odbor konferencije: Prof. dr Momčilo Pavlović Institut za savremenu istoriju, Beograd Prof. dr Nikola B. Popović Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka Dr Milan Koljanin Institut za savremenu istoriju, Beograd Protosinđel mr Jovan Ćulibrk Odbor za Jasenovac Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve Mr Goran Latinović  Univerzitet u

Obrazovni i internet materijali Jad Vašema

    Prevod obrazovnih i internet materijala Jad Vašema         Odbor za Jasenovac Svetog ArhijerejskogSabora Srpske Pravoslavne Crkve   Predstavlja ovaj Prevod obrazovnih i internet materijala Jad Vašema   Internacionalnoj školi za studije o Holokaustu , Ministru obrazovanja Republike Srbije ,Sekretarijatu obrazovanja i kulture Vojvodine . Povodom Uspostavljanja veza između Republike Srbije i The Task Force for International Cooperation on Holocaust Education, Remembrance, and Research i prve posete delegacije Internacionalne škole za studije o Holokaustu     Novi Sad , 30 januar , 2007   •  O Jad Vašemu •  O Međunarodnoj školi za obrazovanje o holokaustu •  ICHEIC – Program za obrazovanje o holokaustu u Evropi

My Journey to Jadovno and Pag

By Dani Novak | 08.02.2010 I am currently 61years old and most of my life did not have Peace of Mind. I did not understand why until about age 40 when I realized that I am a child of Holocaust survivors. Yes. I knew it theoretically but was not connecting it to my emotional states that were very unstable. I was never admitted to a mental institution but the fears and inner turmoil was almost unbearable. I completed my PhD in pure Mathematics but as a young professor spend many hours just walking in the woods by the university where I worked. This is all past now because I was led

Mileva jovanović – “Podaci – saznanja o sudbini mog oca Milušić (Riste) Milana iz Mostara”

Moja saznanja o stradanju mog oca Milušić Milana su na osnovu priče – saznanja moje majke Milušić (Tode) Natalije koja je zajedno odvedena od strane ustaša iz Mostara. – Na dan 2 ili 3. VIII 1941. godine u prepodnevnim časovima odvedeni su sa željezničke stanice u Mostaru (verovatno da su ih ustaše pratili). Majka je pratila oca na voz kojim je trebao da ode u Sarajevo na operaciju vena. Molila je da otputuje i pokazala uput lekara, ali uzalud. Odvedeni su navodno samo na kratko – na informativni razgovor. – Sprovedeni su u gimnaziju „Kraljica Marija“ gde su zatekli oko 200 ljudi – sve viđenijih Srba. Pravili su spisak samo

Vujić Kuzmana Savo: Dragom ocu, vječna slava i hvala !

Vujić Mile Kuzman, a po majci, Ljubica rođenoj Krnjajić iz sela Brezovac, rođen je kao najmlađe dijete, 22.11.1919. godine u selu Kričke, mjesni ured D. Čaglić, opština Pakrac Kraljevina Jugoslavija. Živio je i odrastao uz roditelje, sa još dva brata, Stevan i Stanko i sestrom, po imenu Petra. Kada je porastao, kao i ostala djeca, čuvao je po pašnjacima stoku i pomagao roditeljima u raznim seoskim poslovima. U tome razdoblju, u odnosu na braću i svoje vršnjake, isticao se, ponekad i više od ostalih. Kao na primjer, nije bilo na tome području voćke, na koju se Kuzman nije mogao popeti i obrati zrele plodove. Nije se bojao guštera ni zmija,

Vukašin V. Dražić-moj pradeda

Usmenom predanju kaže da su moji preci  u Vojnu Krajinu prešli iz Srbije,a  tačnije iz okoline Kusatka. Pisanih svedočanstava,na žalost, o tome nemam. Na početku želim da ukažem da događaje iz povesti treba pisati jer velika je važnost pisane reči. Pisana reč ostavlja ožiljak na papiru baš kao što su događaji iz proleća 1941. godine ostavili ožiljak na duši nas Dražića-potomaka Vukašinovih. Zbog toga i ja,eto,pišem ovu povest o njemu-da ostavi trag i da je ne pojede mrak zaborava. Moj pradeda Vukašin V.  Dražić rođen je 1900. godine u Čemernici u tadašnjoj Državi Cara i Kralja,Austro-ugarskoj monarhiji. Bio je prvo muško dete  koje je ostalo u životu (prvi sin Vasa

Forma za unos

English Udruženje Jadovno 1941. poziva sve potomke ubijenih na Jadovnu da ukoliko imaju podatke o svojim pobijenim precima u kompleksu Jadovno, a nisu ih našli na ovom popisu, popune UPITNIK ZA ŽRTVE RATA 1941-1945. Ako ste na postojećem popisu pronašli traženu žrtvu, a želite uz ime dodati neki podatak, sliku ili tekst o žrtvi, takođe to možete učiniti popunjavanjem UPITNIKA.   UPITNIK je dostupan u formatu Acrobat PDF: Upitnik za žrtve rata 1941-1945. Acrobat PDF dokument, 721kB Ispunjeni UPITNIK može nam biti proslijeđen elekronskom poštom na adresu: udruzenje@jadovno.com.   UPITNIK možete ispuniti i elektronskim putem. Uputstva su u nastavku teksta. Možete ga ispuniti i rukom, skenirati i takav poslati na

Dr Đuro Zatezalo: Jadovno

O Popisu – Knjiga Jadovno 1.

ENGLISH VERSION DJELOMIČNI IMENIČNI POPIS ŽRTAVA UBIJENIH U KOMPLEKSU HRVATSKIH LOGORA SMRTI GOSPIĆ – JADOVNO – PAG OD 11. APRILA DO 21. AVGUSTA 1941. GODINE U kompleksu logora smrti Nezavisne Države Hrvatske, Gospić-Jadovno-Pag, na području Like, Velebita, podvelebitskog podgorja i ostrva Paga, u samo 132 dana njegovog postojanja, ustaše i drugi hrvatski zločinci, na najsvirepiji način usmrtili su 40.123 žrtve, od tek rođene djece do ljudi u dubokoj starosti. Međužrtvama je bilo 38.010 Srba, 1.998 Jevreja, 88 Hrvata, 11 Slovenaca, devet muslimana, dva Mađara, dva Čeha, jedan Rus, jedan Rom i jedan Crnogorac. Imenični popis žrtava izradio je dr Đuro Zatezalo i objavio ga u svom kapitalnom djelu Jadovno – kompleks ustaških logora 1941. Na sakupljanju podataka i izradi imeničnog popisa Zatezalo je, zaključno sa 1991. godinom, radio više od 20 godina. Raspad SFR Jugoslavije onemogućio je njegov dalji rad i zbog toga

Zoran Čvorović: Zašto je evroatlantizmu potrebno da Srbi zaborave Drugi svetski rat

1. 1. SRPSKA ISTORIJSKA SVEST IZMEĐU INTEGRACIJE U NOVI SVETSKI POREDAK I ISTINE O NOVOM PORETKU JUGOISTOČNE EVROPE IZ 1941 Sedamdeset godina posle početka Drugog svetskog rata, u kome su države članice Trojnog pakta a posebno njihovi domaći jugoslovenski saveznici – Hrvati, muslimani, Mađari i Albanci, ubili, prema najnovijim istaživanjima i 1,8 miliona Srba, iz istorijske svesti potomaka ubijenih najvećim delom je izbrisan i ovaj rat i njegove žrtve. U udžbenicima istorije reformisanog srpskog obrazovanja svoje mesto nije našao ni jedan od najmonstruoznijih pokolja Srba koji je krajem jula i početkom avgusta izvršen u hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Glini. Za četiri dana u crkvi u Glini ustaše su pobile

budimir.jpg

Budimir: Saopštenje povodom izjave Helene Novak

Povodom izjave na „Fejsbuku“ vjećnice SDP-a u Gradskom vijeću Trogira Helene Novak da „demokratija podrazumjeva teritorijalnu cijelovitost i suverenitet međunarodno priznate Republike Srbije“ i da je „Kosovo srpska teritorija otkada je svijeta i vijeka te da će se to EU razbiti o glavu što je dozvolila Albancima da imaju još jednu mafijašku državu“, Udruženje Srba iz Hrvatske izdaje za javnos  S A O P Š T E Nj E  Iako se ovdje radi o ličnom stavu koji je naišao na konsternaciju i u okviru njene stranke ovakvo razmišljanje i iznošenje stavova naišlo je na odobravanje i podršku izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske. Kada bi ovi stavovi postali i zvanični stavovi SDP-a

Popisat će se svi koji se zateknu u Hrvatskoj

Popis stanovništva, koji će se provoditi od 1. do 28. aprila, u kome će učestvovati preko 17.500 ljudi i koji je “težak” 175 miliona kuna, svakako je velik zalogaj za državne ustanove koje će ga voditi, prije svega za Državni zavod za statistiku (DSZ) – U tom poslu dobro će nam doći svaka pomoć, uključivši onu iz redova manjinskih i vjerskih zajednica – ističe pomoćnica ravnatelja DZS-a Maja Pekeč. S tim u vezi, predstavnici DZS-a na čelu s ravnateljem Ivanom Kovačem ocijenili su da je nedavni sastanak s predstavnicima Srpskog narodnog vijeća (SNV) bio izuzetno pozitivan i koristan. Uzimajući u obzir da nitko ne može biti popisan dva puta, odnosno

Invitation to donors

Invitation to donors to support the organisation of the International “Jadovno 1941” Conference Ćirilica | English Dear Sirs, I address you on behalf of the Association of Descendants and Supporters of the Complex of Ustasha Camps Jadovno 1941. Although our fathers and grandfathers were murdered almost 70 years ago, we, their descendants, still feel that loss as a deep wound. In the area of the complex of Ustasha camp in Jadovno, a predecessor of Jasenovac, in just 132 days, 40,123 Serbs, Jews and other “unsuitable elements”, from the whole of what was the NDH at the time, were murdered in the cruellest ways. The murdered victims were thrown into pits on

Logo-Jevrejska-zajednica-BIH.jpg

MEĐUNARODNI DAN SJEĆANjA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA

Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine, Vijeće Ministara Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH  u saradnji s Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, organizuju obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta 2011. godine. Odlukom Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija, 27. januar, dan kada je 1945. godine oslobođen zloglasni koncentracioni logor Aušvic, proglašen je Danom sjećanja na žrtve Holokausta. Isti datum je prihvaćen i u Bosni i Hercegovini i već petu godinu se obilježava u organizaciji Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini i Vijeća Ministar BiH. Datum obilježavanja 27.01.2011. godine PROGRAM OBILjEŽAVANjA MEĐUNARODNOG DANA SJEĆANjA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA Mjesto obilježavanja –  Sala Jevrejske opštine u Sarajevu

Poziv donatorima za pomoć u organizaciji međunarodne konferencije “Jadovno 1941.”

Poziv donatorima za pomoć u organizaciji međunarodne konferencije “Jadovno 1941.” Ćirilica | English Poštovana gospodo, Obraćam Vam se ispred udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. Iako su naši očevi i djedovi pobijeni prije gotovo 70 godina, mi njihovi potomci taj gubitak kao duboku ranu osjećamo i danas. Na području kompleksa ustaških logora Jadovno, preteče Jasenovca, u toku samo 132 dana, na najsvirepije načine pobijeno je 40.123 Srba, Jevreja, i ostalih “nepoćudnih elemenata” sa područja cijele tadašnje NDH. Pobijene žrtve bačene su u velebitske jame, u more velebitskog kanala ili su zatrpane kamenjem na ostrvu Pagu. Mjesta njihovog ubistva su i danas neobilježena i nepristupačna. Na inicijativu  našeg

DSC09526.jpg

Pismo Isaka Danona-Geze – Jasenovac 1944.

POVODOM MEĐUNARODNOG DANA SJEĆANjA NA HOLOKAUST, 27. JANUAR 2011. Pismo Isaka Danona-Geze – Jasenovac 1944. Mnogo bi htio da kažem, ali ne znam što bi ti kazao. Tuga i očaj, i ne vjerujem da ćemo uopšte izvući žive glave odavde, tako da se čudim šta nas drži u životu. Jedino što znam da imam tebe i djecu kod kuće. Sve su moje misli i želje usmjerene ka Vama i donekle sam sretan samo kada sam u mislima sa Vama, kada se igram sa dragom dječicom i osjećam tvoju blizinu kraj sebe. Sav sam izgubljen, ni sam ne znam šta pišem. Znam da bi trebao pisati o sebi, ali to bi bili

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala