Veljko Đurić Mišina Istorija je dala svoj sud o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Jasenovcu i ulozi Rimokatoličke crkve u velikom zločinu učinjenom srpskom narodu. Mudri patrijarh German je 2. septembra 1984. u Jasenovcu kazao: „Da praštamo, moramo, ali da zaboravimo, ne možemo“. Taj prvojerarh je bio svestan vremena ekumenizma, susreo se sa nekoliko rimokatoličkih kardinala, nadbiskupa i biskupa, ali nikada nije poželeo da se sastane sa papom, mada mu je jugoslovenski politički vrh „predlagao“ takav susret. I njegov naslednik na tronu patrijarh Pavle je bio duboko svestan praštanja i nezaborava. Mada je razmenio nekoliko pisama sa papama, nije poželeo lični susret. Pa ni u vremenima kada je rat počeo na Balkanu

Autor: Sanja Crnobrnja Start Rodila se u Hrvatskoj: i seka, i mama i tata, i babe i dede, i pradede i čukundede. i tako dok pamtimo pretke: rađali smo se po Lici, Dalmaciji, Slavoniji, … A kad zatražih od države Hrvatske Izvod iz knjige rođenih, stigao mi je Izvadak iz matice rođenih u kom piše da je moje državljanstvo hrvatsko, a narodnost nemam. Moji roditelji po tom dokumentu, pak, nemaju ni državljanstvo, ni zanimanje. a ni narodnost. Živim u Srbiji, i seka, i mama i tata; preci živi nisu, a i kako bi bili kad su im bubrezi odbijani u logorima u Tenji, ili su krv prolivali u radnim logorima

Ekspertski tim jugoistočne Evrope za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala predao je diplomatama EU dokaze sa izjavama svedoka o tome da Vlada Hrvatske zna gde se nalaze artiljerijski dnevnici iz Knina u operaciji “Oluja”, saopštio je danas član ovog tima Domagoj Margetić. “Predali smo nedavno dokaze o tome da je Vlada Hrvatske znala i da sada zna gde se nalaze dnevnici, te izjave svedoka koji su bili prisutni kada je hrvatska Vlada koju je vodio HDZ potpisala sa Antom Gotovinom tajni ugovor o skrivanju i finansiranju njegovog bekstva”, istakao je Margetić na konferenciji za novinare u Banjaluci, koju je organizovao Savez logoraša Republike Srpske. Margetić kaže da diplomate EU

Studentska organizacija “Ujedinjena Srbija” će 20. maja održati tribinu na temu: “Srpsko stratište Jasenovac – Donja Gradina” u bioskopskoj sali Vojne Akademije, ul. Pavla Jurišića Šturma 33, sa početkom u 18 časova. Gosti stručnjaci za ovu temu su: Simo Brdar – direktor spomen područja Donja Gradina, mr Dušan Pavlović – predstavnik odbora za Jasenovac, Nino Jauz – načelnik Opštine Kozarska Dubica, Branislav Dukić – Udruženje logoraša Republike Srpske, Jovan Mirković – kustos Muzeja žrtava genocida, Jovan Stamatović-Karić – magistar muzičkih umetnosti. Tribina ima za cilj da promoviše istinu o stradanju Srba u NDH, naročito mlađoj populaciji koja je slabo informisana o ovom strašnom delu naše istorije. Ova tribina je vrlo

English Poštovana gospodo, draga braćo i sestre, Na inicijativu našeg udruženja, 24. jun je određen kao “Dan sjećanja na Jadovno 1941.” Toga dana, 1941. godine, logor Slana na Pagu je primio svoje prve zatočenike a logor Jadovno na Velebitu dostigao svoje konačne dimenzije. Već ove godine, u subotu 26. juna 2010. održaće se prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. Komemorativni skup će se održati kod Šaranove bezdane jame, u krugu devastiranog Spomen obilježja pobijenim Jadovinskim žrtvama. Drugi dio komemoracije biti će održan na Spomen području logora Slana na ostrvu Pagu. Opijelo će služiti njegovo visoko preosveštenstvo Vladika gornjokarlovački Gerasim. Radujemo se prisustvu većeg broja potomaka i poštovalaca žrtava, koji

Nezamislivo je i spada u oblast ozbiljne nacionalne patologije da se u srpskom narodu mogu pronaći ljubitelji lika i dela „najvećeg sina naših naroda i narodnosti”, koji se krio pod maskom Josipa Broza Tita. Međutim, nesumnjivo je da njih u određenom broju ipak ima. Ko su oni koji uprkos svemu i posle svega što je titoizam učinio srpskom narodu – i dalje vole Broza? Ne smatram ikakvom hrabrošću danas govoriti istinu o Titu i njegovom totalitarnom režimu. Može se reći da je takvo junačenje čak ispod časti, u vremenu kada se zbog slobodno izražene misli o Brozu neće otići na Goli Otok ili u Sremsku Mitrovicu, a posebno jer te

Uvjeren sam da nas ima manje od 201.631 koliko pokazuje posljednji popis, odnosno da smo svedeni na granice koje je odredio Franjo Tuđman u svojoj politici etničkog čišćenja: svesti Srbe u Hrvatskoj između 3-4 posto, kaže politolog prof. Jovan Mirić. Novi popis stanovništva Hrvatske, koji će biti održan u aprilu 2011. godine, za srpsku zajednicu imat će znatno veće značenje od statističkog, budući da će kroz narednih deset godina predstavljati temelj za ostvarivanje prava iz Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. Prema Ustavnom zakonu, o rezultatima tog popisa ovisit će zastupljenost pripadnika manjina u tijelima regionalne i lokalne samouprave, ravnopravna upotreba jezika i pisma te drugih prava, čija je obavezna primjena

UDRUŽENjU POTOMAKA I POŠTOVALACA ŽRTAVA „JADOVNO 1941“ Dragi prijatelji! Članovi Zavičajnog udruženja „Bilogora“ pozdravljaju osnivanje Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava stradalih 1941. u Jadovnu i na drugim lokacijama vezanim za ovaj logor. Iz 32 naselja istočne Bilogore ovdje je okončan život 593 naša pretka i rođaka, a za njih je vezan i tužan rekord da je upravo sa ovog područja prvi stradalnik, ORMANOVIĆ Nikole SIMO iz sela Bedenička, star 55 godina, seljak, Srbin, uhapšen 12. aprila 1941, sproveden u Koprivnicu u logor „Danica“, poslije u Gospić, ubijen u Jadovnu 2. avgusta 1941. Mi, njihovi potomci, prognani iz svojih domova, danas živimo rasijani širom svijeta. Podržavamo programsku orjentaciju i sve zahtjeve

Za vas skita i pita Vasa sa Vrbasa Promocija obimne knjige autora Milana Bastašića održana u Zagrebu predstavlja jedno prijatno iznenađenje, ali istovremeno i jak udar na emocije, na tugu i bol. Knjiga pod naslovom „BILOGORA I GRUBIŠNO POLjE 1941. – 1991.“ tretira dva žestoka i krajnje neshvatljiva rata u kojima su stradali Srbi. Ljekar Milan Bastašić napisao je takvo djelo (650 stranica) sa izrazito potresnim istinama koje su za današnjeg mladog čovjeka neshvatljive. Pisac ovog djela, dok je pisao, nije razmišljao kom rodu ili vrsti literature treba da pripadne njegovo djelo. Nije bio opterećen piščevom fikcijom, već je svom snagom, voljom i razumom, pet-šest godina ronio istorijskim krvavim drumovima,