arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Sozercanje (2)

Čitanka srpskog stradanja od ustaša je teško štivo. Užasni pokolji, stravični, monstruozni zločini, demonski karakteri dželata… Piše: Zorica Đoković Ondašnji krici i plač ponekad nadjačaju sadašnju svakodnevnu gradsku buku. Slike nasilnog umiranja promiču pred očima umjesto zgrada i prolaznika. Treba to nositi. Kao i niz pitanja koja izviru iz toga, pitanja bez odgovora. Treba sve to nositi kroz dan i dalje kroz život. Teška literatura koju je nemoguće svakodnevno čitati. Kalendar je prepun datuma kada umiranje za Srbe nije bilo svakodnevni, uobičajeni odlazak dostojan čovjeka na kraju svog zemnog života. Spoznali su nepojmljivo tešku, mučeničku smrt, kojom su prešli preko, ostavivši svoje krvnike i nas, potomke, na ovoj strani. Između

TRAGIČNA SUDBINA DR DIVNE VEKOVIĆ: Prvu žena ljekara u Crnoj Gori komunisti brutalno ubili na Zidanom mostu

Dr Divna Veković, iz vasojevićkog sela Lužac, studije medicine završila je na Sorboni 1909. i bila prva žena lekar u Crnoj Gori. Kao dobrovoljac bila je uz Srpsku vojsku tokom Velikog rata i proboja Solunskog fronta. Dobila najviša srpska i francuska odlikovanja. U Beogradu doktorirala književnost. Prva prevela „Gorski vijenac” na francuski. Objavila važne radove iz filologije, lingvistike, etnografije… Bez suđenja i obrazloženja, u noći 17/18. maj 1945, komunisti su je ubili na bestijalan način. Piše: Milica Kralj U izbegličkim kolonama koje su se 1944/45. kretale putem smrti nije bila samo jedna poražena i izdana vojska koja je do poslednjeg daha branila otadžbinski zavet „Za krst časni i slobodu zlatnu”.

Vladimir Umeljić

Istoričar dr Vladimir Umeljić: Dokumenta o genocidu u NDH uništavana u Brozovo vreme

Ovo, za “Novosti”, naglašava dr Vladimir Umeljić, istoričar i teolog, kojem je upravo ovih dana Izdavačka kuća “Filip Višnjić” u Beogradu objavila istorijski roman “Vučji mesec iznad kuće Čarnojevića (Prilozi za familijarnu hroniku)”. Priznavanje nezavisnosti Kosova i Metohije predstavljalo bi duhovnu kastraciju, a zatim i kolektivno samoponištenje srpskog naroda. Imam poverenja u naš narod uprkos sistematskom rasrbljivanju, koje traje od one nesrećne jugoslovenske zaslepljenosti po završetku Prvog, Drugog svetskog rata i Brozovog terora. I, naravno, uprkos svim drugo i trećesrbijancima, koji se iz raznoraznih razloga kockaju tuđim novcem. Mislim, ili se barem nadam, da ih je naš narod prozreo i stavio ih na mesto koje zaslužuju. Ovo, za „Novosti“, naglašava

SRPSKI ZID PONOSA u Nišu

Verovatno jedan od najvećih i istorijski najdetaljnijih murala u Nišu i šire, jeste upravo mural koji je nazvan SRPSKI ZID PONOSA. Ništa neobično, za one koji ga znaju, inicijator izrade murala, po čijoj idejnoj zamisli motiva je izrađen mural, jeste general Simović. Poznato je da je u Nišu zaživela kultura murala. Nešto nesvakidašnje, što se dogodilo nedavno, jeste izrada murala u dvorištu Komande Kopnene vojske. Verovatno jedan od najvećih i istorijski najdetaljnijih murala u Nišu i šire, jeste upravo mural koji je nazvan SRPSKI ZID PONOSA. Ništa neobično, za one koji ga znaju, inicijator izrade murala, po čijoj idejnoj zamisli motiva je izrađen mural, jeste general Simović. Mural je svojevrsno

Nikola Žutić: Termin Pokolj u potpunosti oslikava preovlađujući monstruozni način ubijanja Srba, nezabilježen u svjetskoj istoriji

Niko živ ne briše termin genocid, samo se pitanje bestijalnog ubijanja Srba konkretizuje Pokoljem. Ostaju i genocid i Pokolj. Zar to treba da se „nacrta“ da bi bilo jasno? Prof. dr Goran Latinović u tekstu „Pokolj ili genocid – o jednoj veštačkoj i štetnoj dilemi“ (objavio NSPM a prenio Muzej žrtava genocida), pominje akademika Krestića i mene kao nekakve besvjesne penzionere koje je zaveo „lukavi stomatolog“ dr Dušan Bastašić, da se opredijele za „štetni i veoma opasni(?!)“ termin „Pokolj“, pa smo se na taj način priključili njegovom (Bastašićevom) amaterizmu i neznanju. Prof. Dr Vasilije Krestić kao akademik, nije klasični penzioner pošto je preokupiran naučnim projektima i poslovima upravnika Arhiva SANU.

Dobrodošlica Nijemcima prilikom ulaska u Zagreb 1941. godine

Hrvatska akademija nauka: Hrvatski jezik uslov Srbiji za pristupanje EU

Hrvatska akademija nauka i umetnosti (HAZU) predložila je vladi da kao jedan od uslova za pristupanje Srbije Evropskoj uniji zatraži da zvanični Beograd, kako navode, “javno i nedvosmisleno prizna hrvatski jezik kao poseban i nezavisan standardni jezik i jedan od službenih jezika EU”, prenela je Hina. Izjavu o tome je doneo Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU, a prihvatila ju je Uprava Akademije i sada je ona službeni stav HAZU, koji je osim medijima dostavljen i premijeru Andreju Plenkoviću. Odbor je, navodi se u saopštenju HAZU, izjavu doneo „uzimajući u obzir činjenicu da kulturna i javna tela Srbije, kao i institucije koje se finansiraju iz njenog proračuna, učestalo već

Petar V. Šerović: Uostalom, smatram da se zločini komunista nad srpskim narodom ne smeju više prećutkivati

Obezglavljenje Srbije i njene prestonice došlo je kao kulminacija planski sprovođene terorističko-zločinačke aktivnosti vrha KPJ. Spomen obeležje žrtvama komunističkog terora u Lisičijem potoku (Foto: Mondo) Evo nam još jednog 20. oktobra. Evo nam najave još jednog u dugom nizu tradicionalnih obeležavanja datuma oslobođenja Beograda od nemačke okupacije tokom Drugog svetskog rata. Evo nam i još jedne projave višedecenijskog zaglušujućeg muka srpske javnosti, pre svega i iznad svega predstavnika nadležnih državnih institucija Srbije kao i brojnih domaćih nevladinih organizacija za promociju i zaštitu ljudskih prava, a u pogledu njihovog odnosa prema notornoj činjenici da su u Beogradu upravo od tog 20. oktobra 1944. do marta 1945. godine (i u celoj Srbiji

Hercegovci, pridružite se obnovi spomenika stradalničkog sela Čavaš u Popovom Polju

Ovim putem obaveštavamo meštane sela Čavaš, njihovu rodbinu, prijatelje i sve darodavce da je u sklopu planiranih radova u okviru akcije Čavaš 2019. izvršena sanacija spomenika žrtvama stadalim 1941.godine. Selo Čavaš u Popovom Polju je poslednje selo na desnoj obali reke Trebišnjice. U periodu između dva svetska rata u selu je živelo oko tri stotine stanovnika od čega 150 Srba a ostalo su bili Hrvati. Za vreme II svetskog rata na svirep način stradao je 101 meštanin srpske nacionalnosti od 150 koliko je selo tada brojalo,što ovaj zločin svrstava u najteže zločine na ovim prostorima. Tog 11. avgusta 1941. u ranim jutarnjim časova ustaše opkoljavaju selo i na gubilište podno

Linta: Hrvatska slavi zločince nad Srbima u Gospiću

Osuđeni ratni zločinac i hladnokrvni ubica Mirko Norac je za gospićke i ličke Hrvate i većinu hrvatskog naroda heroj domovinskog rata koji je po svom karakteru bio osvajački i agresivni rat. Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ističe da planska likvidacija najmanje 124 Srba u ličkom gradu Gospić u ljeto i jesen 1991. godine jeste važan dokaz da je cilj proustaškog režima Franje Tuđmana bio stvaranje etnički čiste hrvatske države bez ili sa što manje Srba. To potvrđuje činjenica da je državni vrh sprečio istragu o tim likvidacijama iako je bilo dobro poznato ko su naredbodavci i izvršioci navedenih monstruoznih ubistava. Za navedena ubistva trebalo je da bude osuđeno

Hrvatska: Presušilo jezero – izronila pravoslavna svetinja

Površina jezera Peruća u Hrvatskoj sve se više spušta, a ovih dana iz vode je izvirio deo starog pravoslavnog manastira Dragović iz 1395. godine, koji je 1958, zbog gradnje akumulacijskog jezera i hidroelektrane – potopljen. Perućko jezero je ovih dana na ozbiljno niskom vodostaju, a iz vode izranjaju kameni zidovi. Tada je raseljeno 1500 ljudi, jezero je progutalo kuće i plodna zemljišta, ali oni koji su živi i njihovi potomci dobro se sećaju svojih sela i priča roditelja. „Moja svekrva je celi život pričala o tim poljima, livadama, ovcama, druženjima. Do smrti je pričala o tome“, priseća se Marija Cvitković za Dnevnik.hr. Perućko jezero je veštačko jezero na reci Cetini,

Jasenovac nije političko sredstvo, već stratište Srba

Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je skandalozan i ponižavajući, i sa ljudskog i sa političkog stanovišta, predlog predsednika SDA Bakira Izetbegovića da u “zakonu o zabrani negiranja genocida u Srebrenici”, koji je nametnuo Valentin Incko, budu ugrađeni i amandmani koji bi se odnosili na Jasenovac. “Ponižavajući je, jer je to pokušaj trgovine stratištima, izjednačavanja zločina, kao i korišćenja najvećeg stratišta srpskog naroda ikada u prizemne političke svrhe”, istakao je Dodik, prenosi RTRS. On je ocenio da bi Izetbegović “da nas podmiti amandmanom u koji bi trebalo da stane pola miliona ubijenih Srba, ne bi li mi prihvatili da se na nekim drugim mestima dešavalo šta se

Kraljevački 14. oktobar 1941: Smrt u lageru

Vanredno stanje sa prekim sudom uvedeno je u Kraljevu 15. oktobra 1941, istog dana kada je počelo streljanje talaca. Ispred mitraljeza vojnika 749. pešadijskog puka 717. posadne divizije Vermahta, od kojih su 2/3 činili Austrijanci, taoci su naterani da kopaju rovove, ne sluteći da će to postati njihove rake. Piše: SILVIJA KREJAKOVIĆ Vanredno stanje sa prekim sudom uvedeno je u Kraljevu 15. oktobra 1941, istog dana kada je počelo streljanje talaca. Ispred mitraljeza vojnika 749. pešadijskog puka 717. posadne divizije Vermahta, od kojih su 2/3 činili Austrijanci, taoci su naterani da kopaju rovove, ne sluteći da će to postati njihove rake. Kao odmazdu za ustaničke napade na okupacionu vojsku, vojnici Vermahta

Pilselov poziv na dijalog: izazovi i odgovori

Nedavni nastup na srpskoj državnoj televiziji hrvatskog političkog teologa i ekumenskog delatnika Draga Pilsela, učenika argentinskog kardinala Bergolja, sadašnjeg rimskog pontifeksa, privukao je pažnju srpske javnosti.  Pažnja je izazvana kako Pilselovom spremnošću na dijalog o spornim pitanjima srpsko-hrvatskih odnosa, tako i izvesnom samouverenošću koja ga je podstakla da govori ne samo u svoje nego, sasvim samozvano, i u ime vrha Srpske pravoslavne crkve. Tim povodom „Pečat“ donosi stavove Časlava D. Koprivice, Nikole Milovančeva, Nikole Živkovića i Zorana Čvorovića o Pilselovim viđenjima. Licitiranje brojem jasenovačkih žrtava ZORAN ČOVOROVIĆ KOSOVO, JASENOVAC, SRBI Hrvatski teolog i nekadašnji „dragovoljac“ Drago Pilsel je jasan: srpska „mitomanija“ s brojem ubijenih Srba u Jasenovcu predstavlja glavnu barijeru

Emisija Veče preko Drine – Nikola Žutić i Dušan Bastašić (VIDEO)

Da li se još tokom rata u samoj NDH znalo i pisalo o užasima Pokolja? Zbog čega se o tome nije pričalo u drugoj Jugoslaviji? Zašto ne postoji kult sjećanja ? U trećoj emisija iz serijala ,,Veče preko Drine”‘ između ostalog govorimo: Da li je NDH nastavak Banovine Hrvatske? Kako nastaje Mačekova Banovina? Ko formira ustaše? Ko stoji iza NDH? Ko je zaista i sa kojom namjerom napravio sistem logora Gospić, Jasenovac i Gradiška? Kakva je uloga katoličke crkve u ovim događajima? Da li se još tokom rata u samoj NDH znalo i pisalo o užasima Pokolja? Zbog čega se o tome nije pričalo u drugoj Jugoslaviji? Zašto ne postoji

PUNIH 30 GODINA OD UBISTVA ČETVOROČLANE EKIPE RTS-a

Navršilo se 30 godina od kada je na putu Petrinja-Glina u Hrvatskoj ubijena četvoročlana ekipa Radio-televizije Srbije /RTS / iz Šapca, za šta do danas tužilaštva ni Hrvatske niti Srbije nisu pokrenula istrage, saopšteno je iz Udruženja novinara Srbije /UNS/. Tada su ubijeni novinar Zoran Amidžić, snimatelj Bora Petrović i asistent snimatelja Dejan Milićević, dok je mobilisani urednik u Radio Šapcu Sretan Ilić preminuo na putu do bolnice. Automobil u kojem se nalazila ekipa RTS-a napadnut je iz zasjede i izrešetan 9. oktobra 1991. godine. Istraživanje UNS-a, pod nazivom “Dosije o ubijenim i nestalim novinarima”, pokazalo je da tužilaštva Srbije i Hrvatske do danas nisu pokrenula istrage ovog zločina. Komandant

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.