arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Miodrag Linta

Linta: “Kolona sjećanja” predstavlja veličanje ustaštva

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je da “Kolona sjećanja” u Vukovaru u suštini predstavlja veličanje ustaštva, a ne istinsko sjećanje na žrtve. Linta je u saopštenju za javnost istakao da se u “Koloni sjećanja” godinama nose crne zastave sa natpisom “Za dom spremni”, barjaci sa ustaškim grbom sa prvim poljem bijele boje, kao i oni na kojima pored ustaškog pozdrava piše i Jasenovac. – U toj koloni šetaju ljudi u crnim uniformama i sličnom ustaškom ikonografijom. Potpuno je jasno da su idoli velike većine učesnika u “Koloni sjećanja” poglavnik Ante Pavelić, komandant po zlu čuvene “Crne legije” Jure Francetić, komandant fabrike smrti Jasenovac Maks Luburić i njihovi

Spomenik na Kazanima prikriva da su žrtve Srbi

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić juče je na Kazanima, jami podno Trebevića, zajedno s (ne)legitimnim visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom i potpredsednikom Federacije BiH Milanom Dumovićem, otkrila spomen-obeležje „posvećeno građanima Sarajeva ubijenim na tom lokalitetu tokom 1992. i 1993 godine”. Time je realizovala svoju zamisao da na jednom od najvećih stratišta sarajevskih Srba podigne spomenik koji neće svedočiti o tome ko su stvarne žrtve, a ko dželati. „Zauvek ćemo se s tugom i poštovanjem sećati naših ubijenih sugrađana”, uklesano je na spomen-obeležju, postavljenom na mestu na koje su tokom rata pripadnici muslimanske Armije BiH dovodili Srbe, ubijali ih, a potom bacali u jamu. Iako nikada nije zvanično utvrđeno koliko ih je na

Godišnjica egzodusa Srba Zapadne Slavonije

DIC “Veritas” podseća da se navršava tri decenije od prvog velikog egzodusa Srba iz zapadne Slavonije koji je kulminirao osnivanjem više logora od kojih je najstravičniji bio “Ribarska koliba” u kojoj je stradalo najmanje 18 civila. – Od 12. do 18. novembra 1991, pripadnici hrvatske vojne policije u selima Kip (Daruvar) i Klisa (Pakrac) pohapsili su 24 srpska civila koje su zatvorili u podrum improvizovanog zatvora “Ribarska koliba” u Marinom selu. Tamo su zarobljeni prolazili i psihičku i fizičku torturu, davljeni u vodu, priključivani na induktorsku struju, odsecane su im uši, sečeni prsti i ubacivala so u otvorene rane, udarani metalnim šipkama… Samo su šestorica preživeli to mučenja, a za

XI SABOR BILOGORACA 4. DECEMBRA 2021. U PANČEVU

Dođite 4. decembra u Pančevo da se družimo! Kad ako ne sad? Još uvijek aktuelno zamešateljstvo sa koronom odložilo je 2020. godine održavanje 11. Sabora Bilogoraca, situacija se nije promijenila ni ove godine, ali smo u kontaktu sa brojnim sunarodnicima odlučili da uz poštivanje svih propisanih mjera skup održimo početkom decembra, u posljednji čas ove godine i da više ne prekidamo tradiciju i susret na kojem su se okupljali Bilogorci, ali i žitelji okolnih naselja porijeklom iz Zapadne Slavonije, te brojni prijatelji. Zavičajno udruženje „Bilogora“ organizuje 11. Sabor u subotu, 4. decembra u Pančevu, Bavaništanski put BB, sa početkom u 18,00 sati. Romantic Event centar u kojem će se skup

Saša Nedeljković: REČ O SERIJI I IZLOŽBI O JOVANKI BROZ NA RTS : TRAGEDIJA I FARSA

Ono što nije prikazano na izložbi a trebalo je jesu katastrofalni rezultati vladavine njenog supruga Tita koji se još osećaju. Širenje iluzija o Bratstvu i Jedinstvu između zavađenih naroda. Piše: Saša Nedeljković Hegel je primetio Istorija ima tendenciju da se ponavlja : prvi puta kao tragedija,  drugi puta kao farsa. RTS je prikazala seriju “Jovanka Broz i tajne službe”. Takođe u Galeriji RTS u Takovskoj 10 je održana izložba “Jovanka Broz u boji”. Izložba je reklamirana na televiziji uz muziku italijanske partizanske pesme “Bella ciao”. Na izložbi su predstavljene haljine za svečanosti Jovanke Broz. Istaknuto je između ostalog da je šila haljine kod krojačice Klare Rotšild iz Budimpešte.  Ono što

17.04.2011. Milan Bastašić: Nakon 20 godina progonstva, ponovo u Jasenovcu - 17.04.2011. Milan Bastašić: Nakon 20 godina progonstva, ponovo u Jasenovcu

OBALA ŽRTAVA: Tek sada postajemo svesni nebrige prema jasenovačkim stradalnicima

Da li je za Srbe, ma gde da su, dozvoljeno neznanje o Jasenovcu i žrtvama te monstruozne fabrike smrti? Piše: Dragana Matović Prošle su decenije, Sava i dalje teče i pamti. Nevine žrtve iz Jasenovca plutale su ovom rekom i našle večni mir na njenim obalama. Dopustili smo da ih prekriva zavesa zaborava punih 80 godina. Tek sada postajemo svesni naše nebrige prema jasenovačkim stradalnicima. Frapantno je da žrtvama zloglasnog logora do sada nije namenjen makar sokak u Beogradu, a na ulice su ponekad postavljane table sa imenima ljudi koji to ne zaslužuju. Dešavalo se, što je nedopustivo, da ulica bude nazvana i po ustaškom prvaku, doduše iz neznanja. Da

Vesna Pešić besramno vređa sve stradale Srbe: Šta hoće taj Vučić, da stalno parira Srebrenici sa Jasenovcem

“Nije nam ni 90-ih godina bilo lako sa srpskim nacionalizmom. Sada predlažu da se leva obala Save u Beogradu nazove po žrtvama Jasenovca. To je sada već konstantni pokušaj da žrtvama Srebrenice pariraju žrtve Jasenovca, kako bi se “poništila” Srebrenicu”, rekla je Pešić. Bivša političarka dosovskog režima i simpatizerka Marinike Tepić u intervjuu za portal „Slobodna Bosna“ nasrnula je na sve stradale Srbe. „Uvlačio se, s oproštenjem, u du*e zapadnim zemljama da bi bio dobro primljen. SAD su u međuvemenu bile zauzete nekim drugim poslovima, a naročitu podršku Vučić je dobio od Angele Merkel koja je uništila i EU i sve nas. Interesantno je da o svemu ovome ćuti opozicija

Solun: Priznanje „Majka Srbija“ čuvaru Zejtinlika Đorđu Mihailoviću

Ministar spoljnih poslova je rekao da je Mihailović izuzetno važan za Srbiju kao čuvar srpskog sjećanja. Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković i direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon uručili su juče u Solunu priznanje „Majka Srbija“ čuvaru vojničkog groblja na Zejtinliku Đorđu Mihailoviću. Selaković je rekao da je Mihailović izuzetno važan za Srbiju kao čuvar srpskog sjećanja i mjesta koje svjedoči šta se srpskom narodu dešavalo i kroz šta je prošao da bi danas bio slobodan, živio u Srbiji i čuvao svoju suverenost. On je naveo da je priznanje Mihailoviću uručeno na dan kada je potpisano primirje u Prvom svjetskom ratu, što je

Rajko Petrović: Republika Srpska je najvažnije pitanje za Srbiju, dakle za njenu političku i intelektualnu elitu, u ovom trenutku

Moram priznati da nisam zadovoljan odnosom intelektualne elite u Srbiji prema pitanju Republike Srpske i zato koristim priliku da se oglasim po tom pitanju. Republika Srpska je danas ozbiljno ugrožena, kako spoljnim pritiscima, tako i dubokom unutrašnjom neslogom političke elite. Piše: Rajko Petrović Niko ne spori značaj borbe za Kosovo i Metohiju ili za srpsko pitanje u Crnoj Gori, ali Republika Srpska je najvažnije pitanje za Srbiju, dakle za njenu političku i intelektualnu elitu, u ovom trenutku. Posebno su mi neshvatljivi Srbi poreklom iz Republike Srpske koji su danas ugledni analitičari u Srbiji, a koji stalno govore o Kosovu i Metohiji (što apsolutno podržavam), ali retko šta govore o Srpskoj

Premijerno prikazivanje filma „Sedam hiljada duša”

U Svečanoj sali Doma Vojske Srbije, u četvrtak 11. novembra 2021. godine u 19 časova, premijerno će biti prikazan film „Sedam hiljada duša” reditelja Sanjina Mirića. „Sedam hiljada duša” je dokumentarno-igrani film o stradanju srpskih i ruskih vojnika i civila interniranih u austrougarske logore Jindrihovice i Broumov, na teritoriji današnje Češke Republike. Ovi logori su imali oko 500 objekata, u kojima je bilo 60.000 ratnih zarobljenika. Izuzetno teški uslovi rada, bez jela, obuće i odeće, zima i zarazne bolesti, uticali su da ne preživi ogroman broj Srba. U Jindrihovicama se nalazi mauzolej u kojem su ostaci 7.100 srpskih i 189 ruskih žrtava. To je druga najveća srpska grobnica na svetu.

Počela obnova spomen-kosturnice u Glini (FOTO)

U Glini, u Hrvatskoj, danas je počela obnova spomen-kosturnice gdje se nalaze posmrtni ostaci više hiljada Srba koje su zvjerski ubile ustaše 1941. godine, saopšteno je iz banjalučkog Odbora za pomoć Srbima na Kosovu i Metohiji. Predsjednik Odbora Milorad Arlov rekao je da je obnova počela zahvaljujući donaciji od 13.000 evra Vlade Republike Srpske i premijera Srpske Radovana Viškovića, a na molbu odbora i Vijeća srpske nacionalne manjine iz Gline. – Riječ je o obnovi i saniranju oštećenja na spomen-kosturnici na Pravoslavnom groblju u Glini. Kao potomak žrtava ovog monstruoznog zločina zahvalan sam Viškoviću za donaciju i prepoznavanje značaja ovog spomenika koji treba da ostane trajno sjećanje na velike srpske

MOLITVA ZA SABORCE SVETOG DIMITRIJA

Tradicionalno, na Mitrovske zadušnice, u subotu je u crkvi Svetog Save na Vračaru služen pomen za poginule borce Nevesinjske brigade i ostalih jedinica Vojske Republike Srpske. Služenje pomena organizuje Udruženje Nevesinjaca u Beogradu, a povodom obilježavanja Mitrovdanskih bitaka koje je vodila Nevesinjska brigada 1992. i 1994. godine. Pomen su služili sveštenici Radivoje Panić i Lazar Manigoda. Pored članova Udruženja Nevesinjaca u Beogradu, službi je prisustvovao ratni predsjednik Vlade Republike Srpske Dušan Kozić, narodni poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srbije Milimir Vujadinović i Slavenko Unković, predsjednici zavičajnih hercegovačkih udruženja u Beogradu: Trebinjaca, Žarko Ratković; Gačana, Slobodan Boban Drašković; Kalinovčana, Spasoje Đogo, te oficiri i borci Nevesinjske brigade i Hercegovačkog korpusa. Sveštenik

POGLEDAJTE NOVI TREJLER O STRADANjU SRBA U NORVEŠKOJ (Karašjok)

Norveška ekipa koju predvodi režiser Kjetil Palmquist, producent Branko Dimeski i istoričar Knut Flovik Thoresen uskoro u Srbiji, gde će nastaviti snimanje u Nišu i Beogradu. Za sajt Srpska istorija režiser Kjetil Palmquist prenosi: Proteklih dana proveli smo u Laponiji – Karašjoku,  gde smo nastavili  snimanje filma Logor Smrti u Karašjoku. Koristili smo najsavremeniju tehniku kako bismo gledaocima predstavili stradanje Srpskih logoraša u Karašjoku. Ekstremni uslovi i temperatura od – 19 u oktobru koja u kasnijim periodu  dostigne  čitavih – 50 stepeni bila je jedan od neprijatelja Srpskim logorašima. Takođe u promo video možete videti logor  u kome su Srpski logoraši bili smešteni. Veliki broj njih oko 70 % je

Porodična saga o Srbima katolicima i Srbima pravoslavcima

„Ispovijest doktora Runda“, roman koji razbija predrasude o našim precima, govori o njihovom junaštvu i vekovnom stradanju, pečalbi u dalekoj Americi ili Beču, njihovom radnom elanu, glamuru i obrazovanju. „Ispovijest doktora Runda“ novi je roman doktora medicinskih nauka Dragana Kovača, koji radi u Službi hitne medicinske pomoći u Trebinju. Piše Marina Bulatović Kovač je napisao roman o svom kolegi, doktoru Petru Rundu koji je živeo i radio određeni period u Trebinju, sve do 1942. kada je pod tajanstvenim okolnostima obešen u ustaškom zatvoru. Ističe da mu je prilikom pisanja romana mnogo pomogao sin doktora Petra Runda, dr Mihailo Rundo (87), anesteziolog u penziji koji živi na relaciji Frankfurt – Risan

VUČIĆ PREDLAŽE SKUPŠTINI GRADA BEOGRADA: Deo Savskog šetališta nazvati po jasenovačkim mučenicima

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je inicijativu Skupštini Grada Beograda, da se deo savskog šetališta, od Brankovog do mosta Gazela, s novobeogradske strane, nazove obalom jasenovačkih žrtava. Ako Komisija usvoji ovaj predlog, to će značiti da će se u srpskoj prestonici prvi put na ovaj način odati pošta mučenicima koji su zverski ubijani u zloglasnom ustaškom logoru, a koji u glavnom gradu nemaju nijedno obeležje niti ulicu. U nastavku teksta pogledajte šta je predsednik naveo u svom obrazloženju. Inicijativu predsednika Republike Srbije prenosimo u celini: INICIJATIVA ZA IMENOVANjE OBALE JASENOVAČKIH ŽRTAVA U BEOGRADU Poštovani, Potreba da pamtimo i od istorijskog i ljudskog zaborava štitimo uspomenu na naše stradalnike iz sistema

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.