arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

“Vama pod Kozarom” – zbirka pjesama

U prilogu je prvo pisano djelo iz Jelovca – zbirka pjesama pokojnog Rajka Mudrinića na temu Drugog svjetskog rata. Knjiga je objavljena 1971. godine u Novom Sadu. U njoj ima i  ideološkog, ali isto tako onog najvrijednijeg vezanog za Kozaru i mnogostradalni rod srpski. Radenko Petrić, predsjednik   — Pročitajte knjigu – kliknite ovdje. Zavičajno društvo Patrija Jelovac Prijedor   Put partizanskog proboja bb 79246 Knežica   Republika Srpska   Bosna i Hercegovina patrija.info@gmail.com www.patrija.info

Progutan vrebački Društveni dom

Opštinski sud u Gospiću za samo dve nedjelje odobrio je gradskim vlastima i gradonačelniku Karlu Starčeviću da se upišu kao vlasnici Doma Društva Srpske narodne čitaonice i biblioteke Vrebac, osnovanog 1930. Piše Anja Kožul Troma sudska praksa u Hrvatskoj ponekad ugodno iznenadi. Postalo je uobičajeno da sudski postupci traju dugo, da se vraćaju na početak i da katkad čak nadžive stranke u postupku. No i dalje se poneki slučajevi rješavaju brzo i efikasno. Doduše, pretežno u korist onih koji imaju moć. Takav primjer stiže iz središta Like, iz Gospića. Tamošnji Općinski sud i njihov Zemljišno-knjižni odjel riješio je u samo 13 dana jedan zahtjev rukovodstva Grada Gospića, na čelu s

Đurđica Dragaš: Zaklela sam se da neću preplakati “Daru”

Pre tačno godinu dana, na RTS-u je prikazan film “Dara iz Jasenovca”. Neko je plakao, neko bio besan, neko je tvrdio da je film previše “umiven”i da nije prikazana sva strahota Jasenovca. Bilo je i onih koji su se bavili sporednim stvarima, napadali autore, tvrdili da iza svega stoji politika. Jedino čega nije bilo je… ravnodušnost! Dara nas je prodrmala, potresla, naterala da stanemo na trenutak i zapitamo se… ko smo, gde idemo, ima li nam spasa! Ja se danas pitam šta smo uradili za ovih godinu dana. Šta smo naučili i da li smo ikako doprineli nezaboravu?! Da li smo učinili išta da sećanje na naše žrtve ne bledi?!

Anđelko Anušić: ZLODUH DUPLIH STANDARDA

Reč o Poslanici Smilje Tišme profesionalno zagluvelim i zanemelim u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Duboko me je dirnuo i zabrinuo tekst akademika prof. dr Vasilija Đ. Krestića „Ima li Srbija snage i volje da zaštiti nacionalne interese“, objavljen u Pečatu (698, od 21. januara), a povodom opetovane licitacije brojem žrtava ustaškog zločina genocida u Jasenovcu, i neuvršćavanja u dnevni red Narodne skupštine Rezolucije o ustaškom genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH (1941–1945). Shvatio sam ga kao protest, kao poslednji apel ogluveloj i zanemeloj, bešćutnoj Narodnoj skupštini – nesavesnoj i nesolidarnoj sa stradanjem svoga naroda tokom Drugog svetskog rata. Ili možda politički ucenjenoj pomirljivošću i saradnjom u regionu –

Memorijalna akademija povodom 80 godina od stradanja Srba u Bojniku 17. februara 1942.

Beseda dr Dejana Antića izgovorena na Memorijalnoj akademiji. Vek koji je za nama, za srpski narod predstavljao je epohu velikih nacionalnih dela, ali i epohu stradanja. Stradalo se u Velikom ratu, u Drugom svetskom ratu, stradalo se tokom odbrambeno-otadžbinskog rata i u vreme Nato agresije na našu zemlju. I ni jedan region, ni jedan pedalj srpskih zemalja, nije bio pošteđen ratnih razaranja i velikih ljudskih gubitaka. Zato smo se večeras okupili, ovde u Pustoj Reci, pod okriljem Radan planine, ne bi li se sa tugom i bolom prisetili jednog od najvećih postradanja srpskoga roda sa juga Srbije u XX veku. Od davnina je Pusta reka naseljena Srbima. U vreme Kraljevine

NIJE HOLOKAUST, VEĆ ŽRTVE NDH: Spomenik žrtvama nacističkog i ustaškog terora u Zagrebu godinu dana prekriven

Iako je u Zagrebu dovršen spomenik žrtvama nacističkog i ustaškog terora, smešten u blizini glavne železničke stanice, već godinu dana je prekriven neprozirnim materijalom i niko ne zna kada će biti otkriven. Spominje se april, mesec koji se veže i za osnivanje NDH, 10. tog meseca, 1941. godine. Spomenik žrtvama ustaškog režima, pre svega Jevreja i Srba iz vremena NDH, urađen je za vreme mandata bivšeg gradonačelnika Milana Bandića. Oko spomenika postoji i problem njegovog imena. Jevrejska zajednica traži da to bude spomenik žrtvama iz NDH, a ne spomenik žrtvama Holokausta, što je bila ideja onih koji su ga inicirali. Jevrejska zajednica je više puta protestovala zbog tog “zvaničnog” naziva,

Pomen ubijenim Srbima u selima Potkozarje i Piskavica

U hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Potkozarju služena je liturgija i parastos povodom 80 godina od stravičnog pokolja nad više stotina srpskih civila, koje su ustaše počinile u potkozarskim selima Ivanjska (današnje Potkozarje) i Piskavica 1942.godine. Slike užasa od 12. februara 1942.godine još su žive u očima Danke Milaković. Tada kao osmogodišnja djevojčica ni sama ne zna kako je preživjela  ustaški pokolj. „Imala sam tada osam godina. Majka mi je poginula i dijete od sedam mjeseci. Tu mi je i baka poginula i još njih 11. Gazili smo po toj krvi cijeli dan. Ostalo nas je samo troje živih“, priča svoj potresni životni put Danka Milaković.  Glavni zadatak Udruženje građana

Vlado Šegrt strijeljao 19 mladih Nevesinjki

14. februara 1945. godine Vlado Šegrt je strijeljao 19 mladih Nevesinjki. Da se ne zaboravi! Na današnji dan, 14. februara 1945. godine, Deseta hercegovačka udarna brigada NOVJ, pod komandom zloglasnog Vlada Šegrta, strijeljala je 19 mladih djevojaka u Nevesinju. „Bilo je možda previše strijeljanja… Ja to iz sadašnje perspektive razmišljam, ali iz ondašnje možda i nije, no je trebalo još više“, dio je sramne izjave Vlada Šegrta na tzv. Trebinjskom savjetovanju. Zemljoradnik, u ratu komesar Lastvanske partizanske čete, komandant bataljona Luka Vukalović, komandant zloglasnog Prvog hercegovačko – crnogorskog udarnog bataljona. Ovaj bataljon formiran je na Baljcima (Bileća) 28.01.1942. To je bila jedinica posebne namjene, sastavljena od najspremnijih ideološki motivisanih boraca

UBIJALI DECU JER SU BILI SRBI

Ustaše kao deo plana za masovno uništenje srpskog naroda ubijali i slali decu u logore u Norveškoj. Preko 120 dece poslato a 31 dete ubijeno za vreme Drugog svetskog rata u logorima u Norveškoj. ,,Tokom Drugog svetskog rata iz Srbije i nezavisne države Hrvatske stiglo je 4.050 zatvorenika. Ogromna većina njih su bili etnički Srbi. Oko 120 od njih bila su deca mlađa od 18 godina. Od ovih srpskih zatvorenika 2420 je izgubilo život u Norveškoj. Ogromna većina je umrla prve godine u pet logora koje su vodili SS, u nekim od ovih logora smrtnost je bila i do 80%, što je mnogo veća stopa smrtnosti nego, na primer, u

U Londonu održana komemoracija „Sjećanje na srpske žrtve ustaškog genocida“

Direktor Fondacije Dragana Tomašević podsjetila je prisutne na činjenicu da je revizija istorije sve više prisutnija u javnom životu kako Hrvatske tako i Srbije. U Londonu je održan komemorativni skup „Sjećanje na srpske žrtve ustaškog genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH)“, na kojem su ličnosti iz britanskih akademskih krugova, političkog života, te predstavnici ambasada raznih zemalja u Velikoj Britaniji prvi put čuli sličnosti i razlike između njemačkig logora Aušvic i ustaškog Jasenovac. Skup je održan sinoć, u organizaciji Fondacije za sjećanje na Jasenovac i Holokaust, u okviru tradicionalne manifestacije „Mjesec srpske kulture u Velikoj Britaniji“ u Srpskom centru pri Crkvi Svetog Save u Londonu. Gostima je na skupu prikazana premijera

SLOBODE SE DOMOGLO 105 LOGORAŠA: Pre 80 godina u Nišu se dogodio prvi proboj nacističkog logora u Evropi (FOTO)

Pre ravno 80 godina, 12. februara 1942, grupa najhrabrijih logoraša odvažila se da organizuje prvo bekstvo iz jednog nacističkog logora u Evropi. Piše: J. ĆOSIN Bilo je to bekstvo iz koncentracionog logora na Crvenom krstu u Nišu, osnovanog samo pet meseci ranije. Zato je ovaj proboj postao simbol prkosa, sloge, jedinstva, ali i velikog stradanja. Tog dana, gotovo 150 zatočenika iz sobe broj 12 počelo je proboj, a predvodili su ih Branko Bjegović i Dušan Tomović, koji su i uspeli da uspešno pobegnu. Taj proboj logoraša, prvi u Evropi, dao je ovom stratištu posebno mesto na zlokobnoj mapi nacističkih logora, uprkos činjenici da je u njemu za vreme Drugog svetskog

Đurđica Dragaš: Amsterdam u Beogradu

Zašto nas više bole tuđe nego vlastite rane ili kakva je razlika između “Majinog” i “Darinog” naroda. Sinoć je u beogradskom pozorištu “Atelje 212” održana premijera predstave Amsterdam. Danima je najavljivana i isticano je da je reč o “prvom izvođenju tog komada na srpsko-hrvatskom govornom području” kao i prvom “izvođenju teksta renomirane izraelske autorke Maje Arad Jasur na ovim prostorima”. Reklo bi se da Beograd, kao i obično, prednjači!!! Uz ogradu da predstavu nisam još odgledala pa zato ne mogu ni da ulazim u njene detalje, razmišljam ipak, od trenutka kad sam pročitala o čemu se u njoj radi, o tome kako bi bila primljena u beogradskoj i “regionalnoj” javnosti

Sahranjen Slavko Jovičić Slavuj (VIDEO)

U Palama je danas sahranjen Slavko Jovičić Slavuj koji je preminuo juče u 69. godini. Bio je poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH i jedan od osnivača Saveza logoraša Republike Srpske. Bivši poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH i nekadašnji zatočenik u sarajevskim logorima smrti Slavko Jovičić Slavuj sahranjen je danas na groblju Bare na Palama. Sahrani su, uz članove porodice i prijatelje, prisustvovali srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, rukovodstvo opštine Pale, predstavnici Policijske uprave Istočno Sarajevo te javnog i političkog života. Dodik je podsjetio da je Jovičić prošao tešku golgotu u sarajevskim logorima za koju nije niko osuđen, ali da je, uprkos natčovječanskim bolovima i lomovima, zadržao ljubav za ljude.

Srbija arhivu o zločinima NDH dostavila Izraelu: Hrvatska ljuta i ponovo prijeti

Hrvatska traži od Srbije da joj preda i građu sa diska koju je Srbija predala Izraelu i u kojoj je, prema saopštenju srpskog Ministarstva obrane, građa o stradanjima Jevreja u NDH. Hrvatska ponovo preti Srbiji da će zaustaviti njen put ka Evropskoj uniji, a kao razlog sada navodi problem arhivske građe koje Beograd navodno odbija da vrati Zagrebu. Zagrebački Večernji list tvrdi da Beograd odbija da Zagrebu vrati arhivsku građu koja mu pripada iako je, kako kažu, Srbija potpisala sporazum o sukcesiji. Večernji piše da je tim povodom Hrvatska juče uputila protestnu notu Srbiji u kojoj, kako navodi, upozorava da problem arhiva može zaustaviti put Srbije prema EU. List dodaje

Đurđica Dragaš: Ratni doboši velikih najavljuju stradanje malih, ali obični smrtnici treba da postave jedno pitanje

Ne znam čega se današnja deca najviše plaše. Roditelji bi možda, malo u šali, malo u zbilji, rekli da je oduzimanje telefona “bauk” od kojeg zaziru, ali ko će znati šta je zaista u njihovim glavicama. Verovatno ni moji roditelji nisu mogli da pretpostave da sam se ja, posle onog najranijeg, “babaroga” perioda, ustvari najviše plašila rata. Vrlo dobro se sećam s kojim sam strahom gledala Dnevnik i zatvarala uši da ne čujem vesti s dalekog ratišta na kojem su snagu odmeravale dve države sličnih imena. Nije moja dečja logika mogla da “dokuči” šta je to nateralo Irak i Iran da ratuju kad se već gotovo isto zovu. Sećam se

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.