arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Nisu sveti ni spomenici, sporna i ćirilica

I dok bi se sve bogomolje i groblja, koja su svjedok neprolaznosti, morala poštovati, na našim prostorima ipak na bezbroj primjera, pojedincima smetaju čak i stvari koje običan čovjek ne može ni pomisliti da ikome mogu naškoditi. Piše: Miloš Vasiljević Lako je biti Srbin u Republici Srpskoj i Srbiji, ali nije u Federaciji Bosne i Hercegovine, a pogotovo ne u Hrvatskoj. Strašna stratiša, ubijanje i protjerivanje naših ljudi su iza nas, ali čini se da ni u miru ono malo srpskog življa što je ostalo na vjekovnim ognjištima, nije spokojno. Posljednji u redi ispada i provokacija, kojim se doslovno rugaju našem narodu je i primjer u blizini Zadra, gdje tamošnje

Episkop Sergije: Pop Pilip i povampirena mržnja

Nakon što smo u molitvi, miru i tišini na svjetlo dana iznijeli mošti sveštenomučenika Pilipa Karanovića, mog prethodnika u sveštenstvu i mog časnog pretka, kojeg su Turci, bez suda i krivice, objesili u petrovačkom selu Prkosi daleke 1832. godine, očekivali smo da će ova vijest, objavljena bez želje za senzacionalizmom, biti dočekana sa razumijevanjem i podrškom. Ipak, suočili smo se sa grubim napadima i govorom mržnje na društvenim mrežama, gdje se, u komentarima, po već ustaljenoj i dobro poznatoj matrici srpsko-pravoslavno sveštenstvo, između ostalog, naziva „ubicama koje se kriju ispod mantije“. Istina, opet, boli one koji bi da ćutimo, da povijemo glavu pred vlastitom prošlošću, koji bi da zaboravimo sve

Vladimir Umeljić

Vladimir Umeljić: SEJANjE RAZDORA IZMEĐU JEVREJA I SRBA, DVA NARODA-ŽRTVE ZLOČINA GENOCIDA

Aleksandar Korb tvrdi da se u hrvatskoj državi 1941-1945. nije dogodio genocid nad Srbima i, istovremeno, ciljano seje razdor između Jevreja i Srba, pokušavajući da od čuvara sećanja na Holokaust pribavi jednu vrstu „pravovernog legitimiteta“, takoreći „carte blanche“ (blanko ovlašćenje), „free hand“ (slobodna ruka) smislu alibija za svoju srbofobiju. Pri tome on, međutim, pravi jednu kardinalnu grešku upravo u odnosu na jevrejske žrtve Holokausta. Nemački istoričar Aleksandar Korb je poznat kao jedan od najprominentnijih i najbeskrupuloznijih poricatelja Srbocida hrvatske države 1941-1945. On otvoreno zastupa krajnje revizionistički stav, da se „u hrvatskoj državi 1941-1945. nije dogodio genocid nad Srbima“, da je ta tvrdnja „samo jedna (veliko)srpska nacionalističko-komunistička konstrukcija, gajenje ciničnog kulta

Atentat u Marselju bio je uvod u genocid u NDH

Mnogi smatraju da su ubistvom kralja ubijeni narodno jedinstvo i sama Kraljevina Jugoslavija, koja je posle njegove smrti preuređena stvaranjem Banovine Hrvatske, a onda udarom spolja 1941. srušena, podeljena, a od dojučerašnje braće srpski narod je doživeo stravične zločine, genocid u ustaškoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj koju su vodili oni koji su optuženi i osuđeni za ubistvo kralja Aleksandra. Piše: Momčilo Pavlović, istoričar Devetog oktobra 1934. u pola četiri po podne stigao je jugoslovenski brod „Dubrovnik” sa kraljem Aleksandrom Karađorđevićem u marseljsku luku, praćen celokupnom francuskom sredozemnom flotom, u zvaničnu posetu Francuskoj. Ministar mornarice Fransoa Pjetri pošao je u susret jugoslovenskom ratnom brodu, dok su luku nadletali francuski hidroavioni. U admiralskom

HOLOKAUST IZLAZI IZ PODRUMA VATIKANA: Teme će se odraziti na buduće odnose katolika i Jevreja, ali i pravoslavaca

Uloga pape Pija XII, sa novootkrivenim dokumentima iz njegovog pontifikata u vreme Drugog svetskog rata i njihov značaj za jevrejsko-hrišćanske odnose biće centralna tema Međunarodne konferencije na rimskom Univerzitetu Gregorijana od 09. do 11. oktobra. Piše: VN Biće to najveći susret ikada organizovan po otvaranju vatikanskih arhiva na zahtev pape Franje, koji je uputio marta 2022. godine. Govoriće istoričari i teolozi, hrišćani i Jevreji, vodiće se dijalog između istorije i teologije. U sedam zasedanja u tri dana izaći će na svetlost dana i novi dokumenti o pontifikatu pape Pija XII i njihov značaj za otkrivanje istine na temu “papa nije znao – papa je znao”. Biće to dijalog o istorijskim

Umesto na školovanju u Francuskoj, otac mu završio na Jadovnu

Da život piše romane možda je već pomalo otrcana fraza, ali da je ona i te kako istinita potvrđuje i priča Slobodana Landupa iz Vukovara čija porodica je, kao i većina srpskih porodica, tokom Drugog svetskog rata pretrpela veliko stradanje. Piše: Slavko Bubalo O stradanju Srba u Pavelićevoj NDH potomci žrtava su nakon rata uglavnom ćutali jer o tome, zbog politike pomirenja koju je proklamovala nova komunistička vlast, nije bilo preporučljivo javno govoriti. Međutim, istina kad-tad nađe put i način da bude ispričana, a vreme koje je proteklo čoveku omogućava da o tome sudi trezveno, bez gorčine ili nakupljene mržnje. Slobodan Landup danas je osamdesetogodišnji profesor u penziji koji svoje

Projekcija filma „Spomenko na vječnoj straži“ u Opštini Zvezdara

Udruženje Koordinacija organizuje projekciju filma pod nazivom „Spomenko na vječnoj straži“, koja će biti održana u petak, 6.10.2023. godine sa početkom u 18 časova, u Gradskoj opštini Zvezdara, Bulevar kralja Aleksandra 77. Događaj je podržan od strane Gradske opštine Zvezdara, a gosti na projekciji filma su Mile Savić, režiser filma i Zoran Blagojević, komandant 4.lake ozrenske brigade i Radovan Jović Brigadir Oružanih Snaga Bosne i Hercegovine inače ratni komandant Spomenka Gostića i . U filmu će biti prikazan život Spomenka Gostića koji je najmlađi odlikovani borac vojske Republike Srpske u otadžbinskom ratu koji je poginuo 20. marta. 1993. godine u 14 godini života. Spomenko je rođen 15. avgusta 1978. godine

Trojna invazija na Kraljevinu Srbiju 1915. godine

Na današnji dan otpočela je Trojna invazija na Kraljevinu Srbiju 1915. godine, koja predstavlja jedan od ključnih momenata u Prvom svetskom ratu. Nakon uspešne odbrane i velikih pobeda Srpske vojske 1914. godine na Ceru, Drini (Mačkovom kamenu) i Kolubari, nadmoćnoj, poraženoj i poniženoj austrougarskoj vojsci u četvrtom napadu na Srbiju pridružuju se i Nemačko carstvo, a koji dan kasnije i Bugarska. Tri velike, nadmoćne i mnogoljudne armije napadaju sinhronizovano Srbiju koja se, uz pomoć crnogorskih trupa, sama nosi sa takvim napadom. Najveću katastrofu u ovom napadu predstavlja bugarsko presecanje kičme Kraljevine Srbije, a to je moravsko-vardarska dolina i veza sa savezničkom Grčkom i lukom Solunom odakle je dolazilo snabdevanje municijom

NA DANAŠNjI DAN ZATVOREN ZLOGLASNI BANjIČKI LOGOR: Među zatočenicima jedno vreme bili žena Draže Mihailovića i Pašićev unuk

Na današnji dan pre 79 godina, 4. oktobra 1944, poslednji zatvorenik izašao je iz zloglasnog banjičkog logora, kroz koji je tokom Drugog svetskog rata prošlo oko 30.000 ljudi, a ubijeno više od 4.200. Piše: V. Crnjanski Spasojević Sačuvana policijska evidencija pominje imena 23.697 logoraša, ali ova brojka nije konačna jer na spiskovima nema celih grupa za koje se zna da su tu bile. Isto tako ni broj od oko 4.200 likvidiranih, čije je ime i prezime evidentirano u banjičkim knjigama, nije konačan.U zvanične brojke nije uračunato ni oko 3.800 ljudi koji su odatle poslati u druge logore u Evropi, gde su skončali. Nisu ubeleženi ni starci koji su puštani tek

DA LI JE VATIKAN ZNAO ZA ZVERSTVA NDH I STEPINCA? Važna dokumenta o Papi Piju XII ugledaće uskoro svetlost dana

U auli Univerziteta Gregorijana u Rimu biće od 9. do 11. oktobra održan skup za koji mnogi tvrde da je istorijski i trebao bi dati odgovor o ponašanje “ratnog pape” Pije XII . Jurica Kerbler – Od stalnog dopisnika Novosti ZAGREB Naučnici će uskoro u Rimu izneti nova otkrića vezana za aktivnosti pape Pije XII, koja su sada dostupna javnosti od kako je papa Franja otvorio Vatikanski arhiv za period Drugog svetskog rata. Na konferenciji ”Novi dokumenti iz pontifikata Pije XII i njihovo značenje za jevrejsko-hrišćanske odnose“ biće istoričari i teolozi, hrišćani i Jevreji, a govoriće se o 16 miliona dokumenata koje Vatikanski arhiv čuva, a odnose se na pontifikat Pije

Đurđica Dragaš: Zauvek

Ne mogu nam razdvojiti duše neukaljane, slomiti ruke polomljene, izvaditi oči bezdane. Kad vam dođem jednog dana,rašćemo zajedno,samovaćemo zajednovekovaćemo zajedno. Rađaćemo se u prolećei umirati u jesen.Spavaćemo pod belinom snega ioticati bistrim potocima. Grejaće nas sunce i paliti vatra,pohoditi zveri.Kopaće zemlju nad našim kostima. Gaziće nas čizme,rušiće kamen sa uzglavlja našeg.Počupaće cvet što izraste iz dečjih očiju,mekanih i plavih. Iseći će breze,zamutiti vodu,ubijaće nas ubijene. Gledaćemo ih,nebolni i nasmejani. I pitaćemo….šta je njihova tama prema svetlosti našoj,šta je njihovo sada naspram našeg zauvek. Džaba im pogan, kama i oganj.Uzalud mržnja… Ne mogu nam razdvojiti duše neukaljane,slomiti ruke polomljene,izvaditi oči bezdane.Ljubavi našoj ne mogu ništa! Od istog autora: Đurđica Dragaš – Kolumnisti

Žrtve nema ko da prebroji

Još od završetka Drugog svetskog rata, s vremena na vreme, i to od onih od kojih se to ne bi moglo očekivati, pokušava se dovesti u pitanje veličina ogromne žrtve i stradanja srpskog naroda od ustaša, posebno u Jasenovcu. Sramno i višestruko umanjen broj žrtava u Goldštajnovoj knjizi tim više boli jer dolazi od predstavnika naroda nad kojim je u tom ratu sproveden genocid, a Jevreji su stradali masovno i u Jasenovcu. Velika je sramota što posle 75 godina ne postoji spisak stradalih. Zna se da su dokaze o stradanju srpskog naroda uništavali zločinci u vreme Nezavisne države Hrvatske, ali je neshvatljivo da ni sačuvani podaci nisu obrađeni i dostupni

Ambasadorka Srbije u Zagrebu uz tompus o Jasenovcu

Jelena Milić na svom Instagram nalogu objavila niz fotografija sa prijema za mitropolita Ruske pravoslavne crkve Ilariona koji je služio liturgiju za Svete novomučenike jasenovačke u Jasenovcu. Ambasadorka Srbije u Hrvatskoj Jelena Milić našla se na meti javnosti, nakon što je na svom Instagram nalogu objavila niz fotografija sa prijema za mitropolita Ruske pravoslavne crkve Ilariona koji je služio liturgiju za Svete novomučenike jasenovačke u Jasenovcu. Slika koja je privukla najviše negativnih komentara je ona na kojoj je ambasadorka Milić sa tompusom. Izvor: Tviter „Imala sam čast da nedavno organizujem prijem za RPC mitropolita budimpeštansko–mađarskog Ilariona, koji je u RH boravio povodom služenja zajedničke liturgije za Svete novomučenike jasenovačke u

Rogatica: Spomen-ploča ubijenima u ustaškom pokolju u selu Kamen biće osveštana u subotu

Spomen-ploča 31 ubijenom civilu u ustaškom pokolju prije 80 godina biće osveštana u selu Kamen kod Rogatice u subotu, sedmog oktobra, najavljeno je iz odbora za obilježavanje ovog datuma. Predsjednik Odbora Zoran Spajić rekao je Srni da je 11. oktobra 1943. godine ubijen 31 civil, među kojima je bilo 12 djece mlađe od 14 godina, 10 žena, te četiri osobe starije od 60 godina. Prema njegovim riječima, zločin su počinili pripadnici ustaške formacije, koju su činili i akciju vodili komšije muslimani iz susjednog sela Šljedovići. Spajić je naveo da se na spomen-obilježju nalaze imena 13 članova porodice Bandić, osam porodice Spajić, šest porodice Janjić i po jedan član porodica Kojić,

NEĆE MOĆI: Nismo mi Indijanci

Kakve veze imaju američki Indijanci, nemački Jevreji i kosovski Srbi? A u čemu je razlika između partizana i terorista Godine 1935, baš negde u ovo vreme, 15. septembra, nacistička Nemačka usvojila je dva radikalno diskriminatorska zakona – Zakon o državljanstvu nemačkog rajha i Zakon o zaštiti nemačke krvi i časti koji su postavili temelje za progon jevrejskog stanovništva i Holokaust. Za ove zakone ste sigurno čuli pod njihovim kolokvijalnim imenom – Nirnberški zakoni, ali verovatno vam nije na kraj pameti gde su nemački pravnici predvođeni ministrom pravde Francom Girtnerom i državnim sekretarom u tom ministarstvu, a kasnije predsednikom Hitlerovog Narodnog suda Rolandom Frajslerom našli uzor. Prema Džejmsu Vitmanu, profesoru na

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.