arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Trideset dvije godine od etničkog čišćenja Srba iz Požeške kotline

30. October 2023.

Navršilo se 32 godine od etničkog čišćenja Srba iz 26 sela Požeške kotline u Hrvatskoj, od kojih su 23 potpuno uništena, na osnovu pisane naredbe državnog organa, prvoj i jedinoj te vrste u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, za šta niko nije procesuiran ni pred međunarodnim, ni pred domaćim sudovima. Tačno u podne 29. oktobra 1991. godine pripadnici civilne zaštite i policije Hrvatske počeli su sprovoditi državnu naredbu o evakuaciji svih mještana iz 26 sela, sa isključivo ili pretežno srpskim stanovništvom, smještenih u Požeškoj kotlini, podno Papuka i Psunja, koju je dan ranije donio Krizni štab opštine Slavonska Požega, saopšteno je iz Dokumentaciono-informativnog centra “Veritas”. U naredbi, koju je kao

Miloš Kordić: Kad dječak Milan M. posmatra kako mu od ustaškog noža nestaje porodica

29. October 2023.

Jednog jutra, 1942. godine, dječak Milan M. ostao je bez porodice. Osim starijeg brata. Tada odraslijeg dječaka, koji se priključio partizanima i otišao da ratuje po rebrima kozarskih šumskih vijenaca. A onda i dalje – možda sa doktorom Mladenom Stojanovićem, Josipom Mažarom Šošom, Petrom Mećavom… Naratovao se Milanov brat. I preživio bratu Milanu. Kao što je bratu, partizanu, preživio mlađi brat Milan. Danas, sa ove vremenske daljine u odnosu na vrijeme prije građanskog rata u Hrvatskoj, mogu slobodno reći da mi je Milan M. bio prijatelj. A da sudim o tome da li sam to isto bio i ja njemu – ne mogu. A nemam koga ni da pitam. Milan

Nemanja Dević: Četiri uslova za popisivanje srpskih žrtava genocida

29. October 2023.

Dok ne obezbedimo sve uslove, nećemo imati mogućnost da se ovakvom zadatku posvetimo kao jednom od primarnih za srpsku istoriografiju. „Junacima palim za oslobođenje i ujedinjenje srpstva 1912-1919”, piše na spomen- ploči poginulim Šumadincima, postavljenoj u manastiru Blagoveštenje rudničko. Spomenik su između dva svetska rata podigle njihove porodice i ratni drugovi. Dirljiv je, jer natpis na belom mermeru govori drugačije o ciljevima borbe tih vojnika, nego što je to proklamovano u odlukama srpske vlade (Niška deklaracija 1914) i činom ujedinjenja 1918. godine. U zvaničnoj politici jeste se govorilo o „oslobođenju i ujedinjenju”, ali bez ovog, za nove građane nove države, nezgodnog „srpstva”. Država zaborava Bilo bi zanimljivo prikupiti veći broj

Mara Protić: I sada osjećam toplinu krvi mog Stojadina na licu

28. October 2023.

Često me u snu doziva da ga branim i da mu dođem, jecajući i brišući suze svjedoči baka Mara Protić. Divljačke ustaške horde i koljači početkom Drugog svjetskog rata nisu mimoišle ni baraćka sela. U jednom danu u selu Podgorja je ubijeno i spaljeno skoro 200 civila. Svemu svjedoče spomenici žrtvama kao i svjedoci koji su preživjeli ovaj pokolj. Mara Protić (1919.) jedna od preživjelih opisala je taj 6. septembar 1941. -Ono što su tog dana učinile ustaše ne bi učinile ni najkrvoločnije zvijeri. Bili smo u zbjegu u Smrčevoj kosi iznad sela Podgorja. Mnogo svijeta sklonilo se pred najezdom ustaške nemani, starci, žene i đeca su tu bili jer

Saradnici nacista iz Bosne i Hercegovine

27. October 2023.

Grupa saradnika nacističke Njemačke i ustaških činovnika osuđena je pred Okružnim Sudom u Sarajevu 1947. godine po presudi br. K-529/47-11, koja je drugostepeno potvrđena pred Vrhovnim Sudom Bosne i Hercegovine presudom br. 1848/47. Centrala djelovanja ove grupe bila je Gazi – Husrefbegova Medresa u Sarajevu, a glavni zadaci bili su saradnja sa nacističkom Njemačkom i masovno regrutovanje muslimanskog stanovništva u ustaške formacije i redove nacističke Njemačke. Iako osuđeni kao direktni učesnici fašističkog pokreta, čije su posljedice izvršenje genocida nad srpskim narodom, danas ulice i institucije u Sarajevu i FBiH nose nazive po ovim zločincima, a nerijetko mediji iz FBiH njima posvećuju tekstove kao “herojima koji su spašavali Srbe od ustaša”.

Dragan Grgić: Prosuta krv oribanih ljudi curila je između dasaka i škropila dolje po ženama i djeci

27. October 2023.

Bilo je jezivo čuti kukanje i dernjavu ljudi kad ih privode ribežu i guraju unutra. Štala gostioničara Dane Gašljevića bila je dosta duga i široka i tu su se godinama sklanjali kočijaši sa kolima i konjima od nevremena. Ona je bila patosana daskama preko greda i tu je ranije gostioničar stavljao sijeno. Sada su tu smještali uhvaćene muškarce, dok su žene i djeca bili u prizemlju. U odjeljenju za muškarce, u potkrovlju, montirali su neki ribež sa oštrim noževima koji su okretala četiri zločinca i uhvaćene ljude žive gurali u tu spravu đe su ih ribali kao kupus. Prosuta krv oribanih ljudi curila je između dasaka i škropila dolje po

Jovan Mirić: Jasenovački leksikon

27. October 2023.

Sic – kavez od bodljikave žice uronjen u vodu i blato. Logoraš u sicu nije mogao ni da ustane ni da sedne, ni da legne ni da kleči, mogao je samo da čuči Ulaz u logor Jasenovac III (Izvor: Politika) U jasenovačkom sistemu logora zatočenici su davali svoje nazive pojedinim delovima logora, instalacijama, ljudima… I da nije drugih podataka, ovi nazivi jasno kazuju gde su ti ljudi bili. Neke nazive dale su i ustaše. Milko Rifer pominje još neke nazive u logoru Jasenovac 3 (Bulevar slobode, Bulevar pure, Most uzdisaja), ali se ti nazivi ne sreću čak ni kod drugih preživelih Hrvata. Verovatno je bilo još naziva koji su kružili

Kako se traume predaka prenose na sledeće generacije i gde se se “arhiviraju”

27. October 2023.

Šta se događa kada jedan vojnik doživi traumu? Ili kada žena preživi silovanje? Gde se “arhiviraju” sve traume naših predaka i da li ikada nestaju iz našeg genetskog koda? Institu za psihijatriju „Maks Plank” u Minhenu već godinama istražuje “epigenetsko nasleđivanje”, odnosno način na koji akumulirana iskustva tokom života roditelja utiču na gene njihovog potomstva i kakvu ulogu to može da ima u razvoju dece, piše Dojče vele. Pojam epigenetika sastoji se od reči genetika i epigeneza, odnosno razvoj živog bića. Kao svojevrsna veza između uticaja okoline i gena, epigenetika istražuje pod kojim okolnostima koji gen postaje aktivan ili neaktivan. To se naziva regulacija gena. Kako nastaju traume i koje

Tragična sudbina srpske porodice Milinov u NDH

26. October 2023.

Ispred hotela „Dubrovnik” danas će biti postavljeno obeležje u vidu male betonske kocke s mesinganom pločicom i ugraviranim ličnim podacima članova porodice Milinov stradalim u NDH. Hotel Milinov u Zagrebu prije 1941.; FOTO: Snimak ekrana Piše: Zagreb – Specijalno za „Politiku” – Olivera Radović Idući Trgom bana Jelačića i strogim centrom Zagreba, malobrojni Zagrepčani i posetioci glavnog grada Hrvatske znaju da prolaze pored svedoka jedne tragične istorijske sudbine. Velelepni hotel „Dubrovnik” u samom centru grada, jedno od kultnih mesta i simbola grada, decenijama krije strašnu tajnu o uzletu i uspehu, ali i tragičnom kraju jedne nekada imućne i ugledne srpske porodice. Možda zaborav ne bi bio tako strašan da sudbina

Dušan Ilić: Od čega će zavisiti broj Srba stradalih u Jasenovcu?

26. October 2023.

Oni koji podržavaju eksperte pokušavaju da nas ubede da je „kralj srboklanja“ Petar Brzica za jednu noć uspeo da zakolje 1360 Srba, dok su njegove kolege za preostalih 1.336 dana Jasenovca zajedno ubile oko 44-50.000 Broj stradalih Srba u Jasenovcu zasigurno neće zavisiti od predanog popisivanja srpskih žrtava i sakupljanja podataka o njima, naročito posle više od 75 godina. Pa od čega će zavisiti, pitaće se čitalac? Krenimo redom. Prethodnih nedelja u srpskoj javnosti je ponovo aktuelizovano pitanje broja stradalih u najvećem i najmonstruoznijem koncentracionom logoru u Drugom svetskom ratu na tlu okupirane Jugoslavije – Jasenovcu. Povod je bila izjava vladike slavonskog Jovana, predsednika Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida, koja

Ranko Radelić: ŽRTVE ISTOČNE BILOGORE 1991.‐1997.

25. October 2023.

Pregled stradalih Bilogoraca na projugoslovenskoj strani u građanskom ratu i poslije njega. Svjedočenje o nevremenu. Brošura autora Ranka Radelića sadrži imena stradalih Istočnobilogoraca na projugoslovenskoj strani u građanskom ratu 1991.-1995, kao i ubijenih u postratovskoj atmosferi do 1998. Ovo je samo jedan od presjeka informacija do kojih se o tim događanjima do danas došlo. Od 2011. godine, kada je objavljen prvi takav, nazovimo ga, procesni dokumenat, došli smo izgleda do saznanja o konačnom broju sunarodnika koji su izgubili život. Preostaje, ako za to bude mogućnosti, da se dodatno istraže činjenice o životu i pogibiji ta 82 naša stradalnika i o tome ostavi trajan zapis potomcima. Za puni, objektivni, pa i

PREUZMITE BESPLATNO: Priručnik za lica koja polažu pravo na nekretnine u Republici Hrvatskoj

24. October 2023.

Humanitarni centar za integraciju i toleranciju, uz pomoć Komesarijata za izbeglice i migracije, uradio je Priručnik za lica koja polažu pravo na nekretnine u Republici Hrvatskoj, koji je štampan u tiražu od 3.000 primjeraka. Zainteresovana lica, kao i izbjeglička i zavičajna udruženja mogu ga besplatno dobiti u HCIT-u, Novi Sad, Vojvođanskih brigada 17. u vremenu od ponedjeljka do četvrtka od 9 d0 13 sati. Priručnik sadrži praktične informacije o tome kako pronaći nekretnine (čestice) u Hrvatskoj i provjeriti pravno stanje nekretnina, kako zaštiti pravo vlasništva i izvršiti promjene u gruntovnici (zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda) i u katastru, te kako provesti ostavinski postupak. Priručnik sadrži i sve linkove nadležnih institucija, odvjetnika, javnih bilježnika i ovlaštenih

PREMIJERNO PRIKAZAN DOKUMENTARNI FILM “GARAVICE”

24. October 2023.

Blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa bihaćko-petrovačkog g. Sergija a pod pokroviteljstvom Eparhije bihaćko-petrovačke u svečanoj sali banjalučkog Banskog Dvora premijerno je prikazan dokumentarni film “GARAVICE” autora g. Dragana Radovića. Film je produkt višegodišnjeg truda i rada autora i njegovih saradnika na polju istraživanja stratišta Garavice nadomak Bihaća gđe je mučeničku smrt ugledalo preko deset hiljada nevinih srpskih žrtava Bihaća i okoline gđe prilaže autentične snimke preživjelih svjedoka i raznih zapisnika iz arhiva. Premijeri filma prisustvovali su Episkopi bihaćko-petrovački g. Sergije, pakračko-slavonski g. Jovan i marčanski Sava uz Predsjednika Republike Srpske g. Milorada Dodika, gradonačelnika Banja Luke g. Draška Stanivukovića sveštenomonaštva, sveštenstva i predstavnika državnih institucija. Prije početka filma prisutnima su se

POZDRAVNA BESJEDA NjEGOVOG PREOSVEŠTENSTVA EPISKOPA BIHAĆKO-PETROVAČKOG G. SERGIJA NA PROMOCIJI FILMA “GARAVICE”

24. October 2023.

Sa ovog mjesta, u ovaj dan, poručujemo svima da Garavice NEĆEMO, NE MOŽEMO i NE SMIJEMO zaboraviti, već ćemo učiniti sve da vaskrsnemo sopstveno sjećanje i molitvenu uspomenu. Vaša Preosveštenstva, Gospodine Predsjedniče Republike Srpske, Gospodine Predsjedniče Narodne Skupštine, Poštovana gospodo, Braćo sveštenici, Draga braćo i sestre, Okupili smo se večeras ovdje, u banjalučkom Banskom dvoru, da bismo kroz dokumentarni film „Garavice“ oživjeli uspomenu na hiljade postradalih pravoslavnih Srba grada Bihaća i okoline, kojima je ustaška zločinačka ruka prekratila životni put, s jasnom i nedvosmislenom namjerom da većinski srpsko Pounje u potpunosti očisti od imena srpskog i vjere pravoslavne. Mjesec juli 1941. godine na području mučeničke Krajine najkrvaviji je mjesec naše

Lalović: Sa suzama u očima u Velici na Čakoru

23. October 2023.

Nakon analitičkog pregleda poetskih svjedočenja inspirisanih zločinom njemačke SS divizije Princ Eugen u Pivskim Dolima kod Plužina 7. juna 1943. godine koje smo predstavili u eseju Poetska tuga u Dolima pivskim, našu pažnju je zaokupio još jedan sličan zločin nad srpskim narodom u Crnoj Gori, a riječ je o zločinu koje su u srpskom selu Velika na Čakoru, opština Plav, počinile dvije SS divizije, Princ Eugen i Skender-beg. Piše: Rade R. Lalović Zločin se dogodio 28. jula 1944. godine na pravoslavni praznik Svetih mučenika Kirika i Julite. Tada je samo za dva sata ubijeno 500 ljudi od čega 113 djece mlađe od 12 godina. Zločin se dogodio neposredno nakon što

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA