arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Milan Ružić: Šta ste radili u Srbiji, generale Hodžis?

Generalu Hodžisu treba objasniti da mi više nismo onaj isti narod iz 1999, jer – zahvaljujući zemlji kojoj on služi – imamo više iskustva, a manje naroda. Američki general potpukovnik Frederik Ben Hodžis, izjavio je kako Srbija treba da izgrađuje infrastrukturu i otvara radna mesta kako bi mladim ljudima vratila veru u bolju budućnost, umesto da kupuje oružane sisteme protiv „nepostojećih pretnji iz vazduha“. Čuo sam da je Hodžis neka vrsta američkog heroja, što ga sigurno stavlja uz redova Rajana za koga veliki deo Amerikanaca misli da je zaslužan za pobedu u Drugom svetskom ratu, pa njegove vojničke sposobnosti ne bih dovodio u vezu sa onim što je izjavio. Međutim,

Njujork: Jevrejski kongres osudio prikazivanje filma Jakova Sedlara o stradanju Jevreja na Kosovu i Albaniji

Sedlar je inače poznat po svom spornom dokumentarnom filmu „Jasenovac – istina” u kojem se umanjuju ustaški zločini za vreme Drugog svetskog rata. Svetski jevrejski kongres oštro je protestovao zbog prikazivanja dokumentarnog filma Jakova Sedlara „Zagrljaj sudbine”, koji govori o stradanju Jevreja na Kosovu i Albaniji, na Festivalu sefardskog jevrejskog dokumentarnog filma u Njujorku, ocenivši da je film pun neistina i izmišljenih i prepravljenih činjenica o Holokaustu. U spotu kojim se osporava validnost ovog filma, a koji je dostavljen Savezu jevrejskih opština Srbije, navodi se da Sedlar u svojim filmovima već dve decenije promoviše stavove hrvatske ekstremne desnice, kao i da se u dokumentarnom filmu potcenjuju žrtve Holokausta i umanjuje

RADAČKI BRIJEG, 27. FEBRUAR 2020. GODINE: Pomen žrtvama komunističkog terora

Na Radačkom brijegu u Ljubomiru kod Trebinja, u četvrtak 27. februara 2020 godine biće održan pomen za žrtve  komunističkog terora. U odmazdi za prethodno ubistvo komandanta Operativnog štaba NOP odreda za Hercegovinu Đorđa Đoka Putice, u februaru 1942. godine partizani su, pod komandom Save Kovačevića i Petra Drapšina, na Ljubomiru ubili 21 mještanina, a kasnije, u nastavku obračuna sa ljubomirskom „četničkom bandom“ još šest seljana. Prije 78 godina na Radačkom brijegu strijeljano je osam Kovača: Jovo, Branko, Janko, Rade, Veljko, Vidak, Gojko i Dušan, Lečići: Trivko i Milovan, Nikola Kašiković, Pero Sorajić, Pajo Ateljević, Trivko Budnić, Krsto Mijanović, Pajo Milić, Rade Popovac i Pero Sušić. Krsta Kašikovića i Obrada Tomaševića

Rajna Dragićević: Vukovom reformom izbrisan i zaboravljen leksički sloj slavenosrpskog jezika

Zaboravivši slavenizme, izgubili smo kulturnoistorijsku vezu sa celom jednom epohom u razvoju srpske duhovnosti. Od sto pedeset hiljada reči savremenog srpskog jezika koje su obrađene u šestotomnom Rečniku Matice srpske, samo dve stotine je onih koje uza se imaju oznaku da potiču iz crkvenoslovenskog, ruskoslovenskog ili ruskog jezika. Ovaj iznenađujući podatak izneo je profesor rusistike Bogoljub Stanković, dodajući da je broj pozajmljenica samo na slovo A u ovom rečniku tri-četiri puta veći od ukupnog broja slavenizama u celokupnom Matičinom rečniku i da ima više turcizama samo na slovo A i B od ukupnog broja slavenizama u svim tomovima ovog rečnika. Posle pobede Vukove reforme, u srpski književni jezik ušla je

Slobodan Antonić: Ne može Koča biti heroj, a Ratko zločinac

I, takođe, ne može Ratko biti heroj, a Koča zločinac. Ili su obojica heroji, ili su obojica zločinci. A možda, istovremeno, i jedno i drugo. Kada je Koča Popović napustio politiku (1972), imao sam 13 godina. Moja majka je umela da kaže: „Koča je bio gospodin. A Ranković mi je uvek ličio na pacova“. Moja majka, Ljiljana (r. Lukačević, 1937), nije se baš razumela u politiku, niti se za nju zanimala. Samo je izražavala raspoloženje sitnog prestoničkog građanstva, prema oslobodiocima. Leka je bio njihov. Koča, nekako, naš. Kada je Ranković umro (1983), sahrana se pretvorila u masovnu političku manifestaciju, koja je zatresla poredak. Kada je, pak, Koča umro (1992), kremiran

Usvojen Zakon o memorijalnom centru Staro sajmište

Zakonom o Memorijalnom centru „Staro sajmište“ osniva se ustanova koja će biti posvećena kulturi sećanja na žrtve.  Poslanici Skupštine Srbije usvojili su, sa 159 glasova, Zakon o Memorijalnom centru „Staro sajmište“ radi, kako je navedeno u predlogu, ispunjavanja dužnosti i trajnog pamćenja i spomena žrtvama holokausta, genocida, okupatorskog terora i zločina. Kako je ranije u ime predlagača objasnio ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević, Zakonom o Memorijalnom centru „Staro sajmište“ osniva se ustanova koja će biti posvećena kulturi sećanja na žrtve i istorijske događaje koji su se desili na prostoru današnjeg Starog sajmišta, odnosno na prostoru nacističkog logora „Jevrejski logor Zemun“ i „Prihvatni logor Zemun“. On je u Skupštini objasnio

Zločin nad porodicom Radosavljević 1992. u Daruvaru

Ubistvo porodice Radosavljević je monstruozni zločin koji su izvršili Jožica Mudri i njegovi saborci iz hrvatske vojske u Daruvaru 25. februara 1992. godine nad porodicom Radosavljevića: Rade (40), Jovanka (32), Dejan (14) i Nenad (10). Nakon ubistva Radosavljevića Jožica Mudri je njihove leševe položio u trpezariju, a zatim aktivirao ranije postavljeni plastični eksploziv što je dovelo do velike materijalne štete, ali i oštećenja mrtvih Radosavljevića. Optužnica za ovaj zločin je podignuta prvi put 26. marta 1992. godine u Vojnom državnom tužilaštvu Republike Hrvatske pod oznakom KT-86/92 i to samo protiv Jožice Mudrog, iako se osnovano sumnja da za ovakvo zlodelo mora biti više lica umešano. Nastavljeno je suđenje kasnije deset

“Za GROBOM MAJKE Rose tragaću dok budem živ”: Marko Grabovac o misiji pronalaženja ubijenih Srba na području Posavine

Svirepo pogubljenog brata Mladena našao 1993. u masovnoj grobnici. Drugi brat, Slavko, izbegao streljanje, ali ostao težak invalid. Više od 300 nestalih Srba, u sedam masovnih grobnica, samo na području Posavine pronašao je Marko Grabovac (73), dugogodišnji predsednik Udruženja nestalih opštine Brod i aktuelni predstavnik RS u Savetodavnom odboru Instituta za nestala lica BiH. Među nestalima je pronašao i svirepo pogubljenog Mladena, brata rođenog, a još uvek traga za majkom Rosom. Drugi brat blizanac, Slavko, bio je, ako se tako može reći, nešto bolje sreće. Na jedvite jade uspeo je da se izbavi iz pakla hrvatsko-muslimanskog zarobljeništa. Napukle lobanje, izbijenih zuba, polomljenih rebara i sa mnogobrojnim tragovima ugašenih cigareta, posle

Savo Štrbac: (Ne)briga o zemnim ostacima predaka

I kako onda tako i danas. Svi znaju i svi ćute. Ćuti država. Ćuti i crkva. Nedavno je u prostorije Veritasa u Beogradu navratio Drago M. rodom iz istočne Bosne, i ispričao mi sljedeću priču: Institut za nestale osobe BiH, pod pretpostavkom da se radi o posmrtnim ostacima bošnjačkih (muslimanskih) žrtava iz devedesetih prošlog vijeka, počeo je u maju 2015. ekshumaciju jedne masovne grobnice u rejonu Crnog Vrha u blizini mjesta Snagovo,  na području opštine Osmaci, koja pripada Republici Srpskoj. Međutim, već na prvi pogled, po izgledu leševa i po predmetima koji su nađeni među kostima, bilo je jasno da su leševi iz nekog ranijeg vremena, vjerovatno iz Drugog svjetskog

DOKAZI o saradnji Stepinca i USTAŠA: Šta je kardinal pisao papi o progonima Srba

Vatikan 2. marta otvara svoje arhive iz vremena Drugog svetskog rata. Kada 2. marta Vatikan otvori arhive iz ratnog pontifikata pape Pija 12. mnoge tajne, pa i ona oko aktivne saradnje kardinala Alojzija Stepinca i zločinačke NDH, biće napokon rešene. Već do kraja ove godine rezervisane su sve stolice u arhivu gde će naučnici proučavati milione stranica koje se čuvaju u arhivu iz vremena Drugog svetskog rata, podeljenih u 121 tematsku celinu. “Mi se ne bojimo”, poručuje biskup Serđo Pagao, prefekt Vatikanskog arhiva, nakon što je papa Franja doneo odluku da se ništa ne skriva, pa ni najveće tajne koje treba da razjasne odnos pape Pija i genocida nad Jevrejima,

Zarađivao na kostima nestalih Srba, porodicama tvrdio da zna gde su posmrtni ostaci nestalih: Uhapšen Tuzlak Asim Aličković

Lažno se predstavljao kao medicinski radnik i obećavao da će im informacije otkriti ako mu isplate odgovarajuću novčanu naknadu. Uspeo da obmane desetine očajnih porodica. Posle višegodišnjeg zamajavanja i dodatnog zavijanja u crno srpskih porodica boraca poginulih i nestalih u Republici Srpskoj, stavljene su lisice na ruke prevarantu iz Tuzle (FBiH) Asimu Aličkoviću (56). On je uhapšen i predat u nadležnost Okružnog javnog tužilaštva u Doboju zbog sumnje da je varao ionako ucveljene članove porodica tvrdeći da zna gde se nalaze posmrtni ostaci njihovih nestalih. Portparolka PU Doboj Dragana Kerkez rekla je, za “Novosti”, da je Aličković od 10. jula do 5. novembra 2018. godine telefonom pozivao članove porodica boraca

Preminuo srpski istoričar Veselin Đuretić

U Beogradu je u 87. godini umro Veselin Đuretić srpski istoričar i član Senata Republike Srpske. Đuretićeva supruga Milka rekla je Srni da je njen muž umro u utorak, 18. februara, na beogradskoj klinici Bežanijska kosa, te da će u utorak, 25. februara, biti sahranjen na Novom bežanijskom groblju u 12.45 časova, uz opijelo koje će biti služeno u 11.45 časova. Đuretić je bio i jedan od osnivača Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/, te saradnik Balkanološkog instituta SANU, član Saveza komunista Jugoslavije i autor nekoliko radova o temi Narodnooslobodilačke borbe. Bio je poznat po zalaganju za ujedinjenje svih Srba, i četnika i partizana. Milka Đuretić rekla je da

Napadnuta prošlost Rusije i Srbije – sprema se združeni odgovor

Pred Vladu Republike Srbije stiže predlog za osnivanje Instituta za očuvanje istorijskog sećanja koji je zamišljen kao zajedničko telo Rusije i Srbije. Cilj je borba protiv istorijskog revizionizma i očuvanje sećanja na ključnu ulogu sovjetskih, odnosno ruskih i srpskih vojnika u Drugom svetskom ratu. Jer, napadnuta je i prošlost Srbije i Rusije. Inicijativa za formirnje Instituta potekla je od predsednika Državne dume Ruske federacije Vjačeslava Volodina, a prihvaćena je od strane predsednice Skupštine Republike Srbije. Institut brani prošlost Srbije i Rusije Potpredsednik Skupštine Srbije Đorđe Milićević kaže za Spunjik da još nisu usaglašeni svi detalji oko formiranja Instituta, ali da očekuje da će ova inicijativa biti podržana u Vladi i

Film o Jasenovcu u kontekstu mržnje iz uvoza

U studiji je sa kulturnoistorijskog i semiotičkog stanovišta interpretiran istoimeni intervju sa Slavkom Goldštajnom, istoričarom iz Hrvatske, dat 1999. godine književniku Miljenku Jergoviću povodom izricanja presude ustaškom zločincu, komandantu konclogora Jasenovac, Dinku Šakiću. O, Sveopjevana Mati! Interpretacija samog naslova, a potom i teksta intervjua pokazala je da je Goldštajnova kovanica „mržnja iz uvoza”, stavljena u naslov u vidu plakata, spinovana, tj. namerno semantički obrađena da odvrati čitalačku pažnju sa neoustaške mržnje kod Hrvata prema Srbima, na mržnju koja je stigla iz uvoza, od ustaške emigracije. U isti mah pokazalo se da je kovanica „mržnja iz uvoza” specijalno napravljena da bude pandan „govoru mržnje”, kako Haški tribunal imenuje verbalni delikt koji

Intervju sa Darkom Đogom: “Ako propustimo da se odazovemo na poziv naroda – Crkve, sami smo sebi krivi”

Portal Istok objavio je razgovor sa protoprezviterom stavroforom Darkom Đogom, vanrednim profesorom na Bogoslovskom fakultetu u Foči i jednim od mlađih pravoslavnih teologa koji svojim stavovima i otvorenošću pobuđuje značajnu pažnju javnosti. Zadržaćemo se najprije na aktuelnim zbivanjima u Crnoj Gori. Dešavanja u Crnoj Gori, čije ste Vi aktivni učesnik, a tiču se spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pokrenuli su daleko širu reakciju, pravoslavnog naroda, ali i drugih vjeroispovijesti. Kakvo je Vaše mišljenje ko će tu da popusti, vlast u Crnoj Gori ili crkva? –  Crkva neće popustiti jer nema više šta da se popusti – vlast otvoreno kaže da njihova namjera jeste izgradnje neke nove CPC (očigledno da je

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.