arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

NE ZABORAVITI STRADANjA SVEŠTENIKA I SVIH LjUDI IZ VOZUĆE

U manastiru Sveta Trojica – Vozućica u opštini Zavidovići u FBiH služeno je večernje bogosluženje povodom obilježavanja Svetih dabrobosanskih mučenika, među kojima je vozućki sveštenik Jovan Zečević koji je postradao u logoru 1941. godine. Protojerej-stavrofor Zoran Živković rekao je Srni da je ovo bogosluženje molitveno sjećanje na teška stradanja sveštenstva u Drugom svjetskom ratu, ali i svih ljudi sa područja Vozuće. “Molimo se Bogu za sve postradale. Stradanja srpskog naroda i sveštenika, među kojima je Jovan Vozućki, ne smije da bude prepušteno zaboravu da bi nam svima budućnost bila bolja, a stradanja nikada više nikome ponovljena”, naglasio je otac Živković sinoć nakon molitve. Večernjem bogosluženju povodom obilježavanja Svetih dabrobosanskih mučenika

SUTRA POMEN SRBIMA UBIJENIM U SREBRENIČKIM LOGORIMA

Srbima ubijenim u srebreničkim logorima koji su bili u zgradama bivše policijske stanice i Osnovnog suda sutra će biti odata počast i položeno cvijeće. Predsjednik Udruženja “Istočna alternativa” Vojin Pavlović rekao je da svake godine 13. jula obilježavaju i podsjećaju na stradanje u srebreničkim logorima i odaju počast srpskim mučenicima u tim kazamatima. “Razlog što 13. jula odajemo počast ubijenim Srbima u srebreničkim logorima jeste taj što se tog datuma 1992. godine saznalo da je grupa Srba, zarobljena na Petrovdan u selu Zalazje, odvedena u Srebrenicu. Kasnije je potvrđeno da su odvedeni u bivšu zgradu policije gdje su ispitivani, mučeni i tu im se gubi trag. Deset zarobljenih se još

Turkovićeva samovoljno proglasila dan žalosti

Ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković samoinicijativno je i bez saglasnosti Savjeta ministara o proglašenju 11. jula danom žalosti uputila instrukciju diplomatsko-konzularnim predstavništvima i misijama BiH da danas spuste zastave na pola koplja. Turkovićeva je to naložila aktom koji je naslovljen sa “Instrukcija za postupanje u skladu sa odlukom o proglaženju 11. jula 2020. godine danom žalosti”, piše Glas Srpske. Bivši zamjenik ministra inostranih poslova BiH Ana Trišić Babić rekla je da gaji pijetet i poštovanje prema svim žrtvama, ali da se od komemoracije u Srebrenici pravi politička priča. Ona je istakla da se instrukcijama, koje je uputila Turkovićeva, ne pokazuje pijetet prema žrtvama, već pokušavaju da prikupe jeftini politički

Hrvati u školi uče o Diani Budisavljević

Film o spasavanju srpske dece od NDH uvršten u nastavni program u susednoj državi. Preporuka ministarstva da ga vide đaci od 13 do 18 godina. Film “Dnevnik Diane Budisavljević”, o hrabroj ženi koja je u vihoru rata spasavala srpsku decu, uključen je u nastavni program u Hrvatskoj i moći će ga videti učenici već naredne školske godine. Ministarstvo nauke i obrazovanja Hrvatske ocenilo je da film rediteljke Dane Budisavljević ima jasnu vaspitnu-obrazovnu ulogu i preporučilo nastavnicima da ga, u okviru projektnog dana, prikažu učenicima starim od 13 do 18 godina. Ovaj potresni igrano-dokumentarni film istinita je priča o državljanki austrijskog porekla udatoj za lekara pravoslavne veroispovesti u Zagrebu, koja je

USTAŠE U AUSTRIJI NE ŽELI NI RADIKALNA DESNICA: Odbor austrijskog parlamenta usvojio rezoluciju protiv Bleiburga

Odbor za unutarnju politiku Nacionalnog vijeća austrijskog parlamenta jednoglasno je usvojio neobvezujuću rezoluciju protiv održavanja komemoracije kod Bleiburga. Rezoluciju su pokrenule stranke ÖVP-a (narodnjaci), SPÖ-a (socijalisti), Zeleni i liberalni NEOS, a podržao ju je, na iznenađenje mnogih, i FPO (Slobodarska stranka), da bi se kasnije pozvao na pogrešku u glasanju. Priliku da jasno kažu svoj stav imat će i sutra kad se o rezoluciji bude glasalo na plenarnoj sjednici tog zastupničkog i zakonodavnog doma austrijskog parlamenta. Odbor za unutarnju politiku već je raspravljao o tome kako se postaviti prema tradicionalnoj godišnjoj komemoraciji kod Bleiburga, a sada je postignut i nadstranački sporazum, izvijestili su iz parlamenta. Od ministra unutarnjih poslova Karla

Rajilić: Sudske presude ne mogu pisati istoriju

Predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić izrazila je žaljenje zbog toga što razni mediji i dalje prenose neistine o stradanju u Srebrenici, gdje su stradali i Srbi i Bošnjaci, i što se u svemu tome pozivaju na presude Haškog tribunala, izmišljenog suda stvorenog da bi prvenstveno sudio Srbima. Ona je izjavila Srni da istoriju ne mogu pisati sudske presude, pogotovo ne presude Haškog tribunala, koji nije uvažio mnoga dokumenta koja o događajima govore onako kako su se oni stvarno i desili. – Žao mi je što razni mediji i dalje prenose neistine o stradanju u Srebrenici. Na tom području stradali su i Srbi i Bošnjaci i

Ivanišević: Srebreničko mezarje memorijal dželata, a ne civila

Poznati srpski istoričar i istraživač Milivoje Ivanišević rekao je Srni da je srebreničko mezarje memorijal dželata, a nikako žrtava i da je riječ o bezočnoj zloupotrebi mrtvih u interesu obmane živih. – Ovo je samo apel da se Memorijalni centar i mezarje sklone sa prostora na kome se nalaze. Ili, ako postoji iskrena želja da dođe do trajnog pomirenja, onda najmanje što se mora učiniti jeste da se bar identifikovani dželati premjeste na neko mjesto gdje će biti samo dželati – istakao je Ivanišević. Ivanišević ističe da neuspjeh “lova” za činjenicama o navodnom “velikom zločinu” koji su počinili Srbi nisu mogla da shvate državna rukovodstva ne samo u Sarajevu, već

Mastilović: Neozbiljno je upotrijebiti riječ genocid, a ne pomenuti Jasenovac

Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović izjavio je da kultura sjećanja ne može i ne smije biti kultura kratkog i selektivnog pamćenja i naglasio da je neodgovorno olako upotrebljavati riječ genocid, a ne pomenuti Jasenovac, Jadovno, Brod na Drini, Garavice, hercegovačke jame bezdanice i ostala stratišta. Nakon što je profesor Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Zlatiborka Popov Momčinović na N1 televiziji rekla da se “ono što se desilo ne naziva pravim imenom, a postoji međunarodna presuda da je riječ o `genocidu` u Srebrenici” i da određenim strukturama smeta da to javno priznaju, Mastilović je istakao da su stavovi izneseni u toj emisiji lični stavovi Momčinovićeve, a ne

Dragan Popović: Revizionizam Srđe Trifkovića ili o broju stradalih Srba u Jasenovcu

Reagovanje povodom publikovanja “naučne“ polemike Srđe Trifkovića u časopisu Istorija 20. veka. Prilog je objavljen na engleskom jeziku, a pod naslovom: “Ustaški zločini, srpske žrtve, brojevi i politika: ka racionalnoj raspravi“(Ustaša crimes, Serbian victims, numbers and politics; toward rational debate, br.1.2020, 203-222).          Od početka tekuće godine srpski, medijski prostor, preplavljen je revizionističkim tekstovima kojima se na nenaučan i tendeciozan način prekraja istorija dvadesetog veka i razara kultura sećanja. Reč je prevashodno o srpskim revizionistima koji svojim tekstovima u istoriografiji i publicistici sizifovski pokušavaju da „demistifikuju“ i „rasvetle“ skoro zaboravljeni Genocid koji je izvršen nad Srbima tokom Drugog svetskog rata, na prostoru dezintegrisane Kraljevine Jugoslavije, a posebno na teritoriji marionetske

POTOMCI PRIDVORAČKIH ŽRTAVA: Komercijalizacijom grobnih mjesta srpskih mučenika negira se ustaški zločin

Na adresu redakcije Slobodna Hercegovina stiglo je saopštenje koje je u ime Odbora za podizanje spomen obilježja Pridvoračkim mučenicima potpisala Slobodanka Tanović Škoro. U saopštenju se podsjeća da su ustaše počinile brutalan zločin na Pridvoračkoj jami 23. juna 1941.godine. Tom prilikom ubijeno je 13 civila pravoslavnih Srba ( Boško Šakota, Obren Stijačić, Jakov Miljanović, Mihajlo Andrijašević, Božo Pidžula, Milorad Pidžula, Blagoje Đurić, Đorđe Ćurić, Jovo Madžar, Trifko Babić, Stevo Miljković, Lazar Kukurić i Aleksa Sokolović). Odbor podsjeća da je doktor Novica Kraljević organizovao vađenje posmrtnih ostataka iz Pridvoračke jame 6. oktobra 1941. godine. – Stradalnici su jedan pored drugog sahranjeni 6. oktobra 1941. godine u groblju Podglivlje, na lokaciji od

Draga Mastilović

Mastilović o “novinama” u udžbenicima TK: Namjera političkog angažovanja istoriografije

Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović rekao je da najava uvođenja sadržaja iz perioda 1992-1995. godine u istorijske udžbenike u Tuzlanskom kantonu, uz sadržaje poput “agresija na BiH”, “genocid u Srebrenici”, “opsada Sarajeva”, “etnocid”, “kulturocid” jasno ukazuje na namjeru političkog angažovanja istoriografije koja podrazumijeva smišljeno formiranje kolektivne nacionalne svijesti jednog naroda. Mastilović za Srnu pojašnjava da je ta angažovana istoriografija opasnija nego što se obično smatra, posebno ako se ima u vidu da se na taj način nastoje cijele generacije odgojiti u okovima nametnute, iskonstruisane istorijske svijesti, ispolitizovane i religiozno fanatizovane, sa predstavama o prošlosti koje su često u permanentnom sukobu sa elementarnom istinom, pa ponekad i

Bradina: Srpska imovina porušena i oteta

Prije 28 godina muslimansko-hrvatske vojne i paravojne formacije ubile su 48 srpskih civila u selu Bradina kod Konjica, a preživjele mještane otjerali u logore i raselili. Danas, skoro tri decenije nakon zločina, u Bradini živi samo dvoje starijih Srba, a ostali, i kada bi htjeli, ne mogu da se vrate jer im je imovina porušena i oteta. Milka Bjeloglav, penzionisana medicinska sestra, u Bradinu se vratila nakon rata. Živi sama od skromne penzije bez ikakve pomoći. I mnogi drugi Bradinjani vratili bi se da penzionerske dane provedu na svojim imanjima, ali kuće su im porušene i opljačkane, a zemlja uzurpirana. Mirko Đorđić tvrdi da mu je onemogućeno da raspolaže sa

FILIP RODIĆ: Bolest, a nije korona

Svaki put kada pomislim da me ne mogu više iznenaditi, prvaci “druge Srbije” me demantuju. Dok Samardžić opravdava Jasenovac, Čongradinova tvrdi da vlast u Srbiji epidemiju koristi za nastavak “genocida” nad novopazarskim Bošnjacima. Kolumnisti opozicionog tabloida Danas (epitet “tabloid” u ovom slučaju nije moj nego Dragana Đilasa) odavno su nadaleko čuveni po svom razuzdanom (auto)šovinizmu. Taj šovinizam je nekad autošovinizam, a nekada je čist, pravi šovinizam, blistav poput dijamanta, jer njegovi nosioci nisu Srbi, iako su građani Srbije i iako su u ovoj državi ostvarili sve što imaju u životu. Kao da se utrkuju iz nedelje u nedelju, iz dana u dan, ko će otići dalje u pljuvanju naroda čiji

Nikola Milovančev: O srpskoj deci u Švajcarskoj 1942.

Povodom članka Veljka Đurića Mišine „Nepoznata epizoda iz Drugog svetskog rata – srpska deca na oporavku u Švajcarskoj“, prenetom i na „Stanju stvari“ . Dr Veljko Đurić Mišina objavio je članak „Nepoznata epizoda iz Drugog svetskog rata – srpska deca na oporavku u Švajcarskoj“, o višemesečnom oporavku preko 500 dece iz Srbije u Švajcarskoj, 1942. godine. Treba spomenuti da je Crveni krst Srbije tada vodio dr Petar Zec (Kuruzari na Baniji, 1881. – Beograd, novembar 1944), kojeg je časno vođenje Crvenog krsta koštalo glave i ubijen je od titovaca, posle njihovog ulaska u Beograd (dr P. Zec nije video razlog zašto bi trebalo da se skloni). Mnogo lepog o radu

Spomen ploča Milanu Gačiću

Kao da je juče bilo, a davno je, sredina prošloga veka. Otvaram ovu masivnu, lepu, kapiju, pa iz hodnika ulazim u pretsoblje kuće pred kojom danas stojimo. Visok, stasit, uspravan, sa odlučnim, a toplim pogledom, u dotrajalom sivom, dugom kaputu, stoji pred kuhinjskim vratima Milan Gačić, otac mog druga Saše. Čovek koji je u Prvom velikom ratu sve izgubio, dočekuje dečaka koji je u Drugom velikom ratu sve izgubio. Ja u njegovom oku vidim i oca i majku, a on u mom, možda, nalazi prerano ugasli sjaj njegova tri brata koji su svoje mlade živote uzidali u štit za Srbiju.                     I tako iz generacije u generaciju. Gotovo da nema

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.