arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Kapetan Dragan osnovao fondaciju za pomoć NEPRAVEDNO OSUĐENIM SRBIMA (VIDEO)

Fondacija „Kapetan Dragan“ juče je zvanično počela sa radom u Beogradu. Baviće se svim slučajevima nepravedno osuđenih Srba u celom svetu. Ujedno je pokrenuta i televizija koja će se baviti radom fondacije, ali i kulturno-obrazovnim programom. Glavni i odgovorni urednik televizije će biti voditelj Radomir Počuča. „Sva snaga fondacije će biti usmerena da se izborimo sa nepravdom nad Srbima koji robijaju, a nevini su. Jedini greh im je što su Srbi pa zato trunu po kazamatima u svetu. Biće borba za svakog pojedinca“ – rekao je Počuča. Organizacija će se takođe baviti socijalnom i civilnom zaštitom i pružaće pravnu pomoć svim diskriminisanim i osuđenim pripadnicima našeg naroda. Okupljenima se obratio

Zvornik: Osveštane spomen-ploče stradalima u Drugom svjetskom ratu

U zvorničkom naselju Čelopek danas su osveštane spomen-ploče za 50 boraca i civila koji su u Drugom svjetskom ratu poginuli ili odvedeni u logore, a služen je i parastos za 25 poginulih srpskih boraca u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Spomen-ploče izgrađene su u okviru spomen-kompleksa i čine jednu cjelinu, a izgradnju je pomogla Gradska uprava Zvornik. Parastos je služilo mjesno sveštenstvo, a vijence su položile porodice poginulih boraca, predstavnici Gradske uprave i Gradske boračke organizacije Zvornik. Predsjednik Gradske boračke organizacije Zvornik Lazar Ristić rekao je da je veoma važno što je Mjesni odbor Boračke organizacije izgradio spomen-ploče za borce iz ovog mjesta koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu ili su odvedeni

Položeni vijenci u Spomen-kompleksu Stari Brod

U Spomen-kompleksu Stari Brod danas su, povodom predstojeće krsne slave opštine Višegrad – Male Gospojine, položeni vijenci za više od 6.000 Srba koje su ubile ustaše u Drugom svjetskom ratu. Vijence su položili i sjenima stradalih se poklonili načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević i narodni poslanik Pero Petrović. Đurević je istakao kako tragedija koja se dogodila srpskom narodu ove regije 1942. godine obavezuje na sjećanje i odavanje počasti stradalnicima. – Stari Brod je tragična priča, pokolj srpskog naroda koji ne smijemo zaboraviti i o kome treba govoriti mladim ljudima kako žrtve ne bi pale u zaborav – napomenuo je Đurević. On se nada da će ovo mjesto biti mjesto uvršteno u

Radivoje Kerović: Samobitnost i dostojanstvo

Pojmovi samobitnosti i dostojanstva treba da nas podsjete na osnovnu prirodnu ustrojenost ljudskog bića kao ličnosti. Dr Radivoje Kerović je profesor istorije filozofije i filozofske antropologije Filozofskog fakulteta u Banjaluci. Pored mnogobrojnih knjiga napisali ste i knjigu Samobitnost i dostojanstvo (Bernar, 2015). Šta podrazumevate pod tim pojmovima? Nije lako na krajnje sažet način objasniti značenje nosećih filosofskih pojmova. Pojmovi samobitnosti i dostojanstva ovdje zaista jesu noseći pojmovi i njima je posvećena cijela knjiga. Zašto? Baš zato što mi je izgledalo da njihova značenjska polja mogu da obujme i izraze moje shvatanje ljudske prirode, načina našeg prebivanja u svijetu, smisla i svrhâ ljudskog života, do kojeg sam došao sopstvenim misaonim zrenjem

Milo Lompar (Foto: Medija centar)

Predavanje: prof. dr Milo Lompar: “Drama prečanskih Srba između nestajanja i opstajanja”

Milo Lompar (Beograd, 1962) srpski je istoričar književnosti, profesor i predsednik Zadužbine Miloša Crnjanskog. Milo Lompar je diplomirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, (Grupa za jugoslovenske književnosti i Opštu književnost). Doktorirao je na istom fakultetu tezom o Istorijskom, poetičkom i književnom nasleđu XVIII i XIX veka u poznim delima Miloša Crnjanskog. Na Filološkom fakultetu u Beogradu profesor je predmeta Srpska književnost XVIII i XIX veka i Kulturna istorija Srba. Bio je generalni direktor Politike a.d. u periodu 2005–2006. godine. Veliki uticaj na njegov rad imaju Petar II Petrović Njegoš, Miloš Crnjanski i Nikola Milošević. Najznačajnija su mu dela “Moralistički fragmenti” i Duh samoporicanja”. Izvor: JuTjub kanal Dani slovenske pismenosti i

Umanjivanjem broja srpskih žrtava Jasenovca negira se Pokolj

Teško pada kada se neka zvučna imena iz sastradalne jevrejske zajednice, javno slože sa hrvatskom procjenom broja žrtava kompleksa logora smrti Jasenovac – Donja Gradina. Piše: Dušan J. Bastašić Hrvatski istoričar Dragan Markovina se opet oglasio na portalu Peščanik . Baš nešto „zaredao“ ove godine. Sjećate se, to je jedan iz malobrojne ekipe hrvatskih povjesničara koji pored Hrvoja Klasića, Tvrtka Jakovine i Ive Goldštajna, interpretirajući istorijske činjenice vezane najčešće za srpsko – hrvatske odnose u prošlom vijeku, godi srpskom uhu naspram notornih Josipa Jurčevića, Igora Vukića, Zvonimira Despota, Stjepana Razuma i (ima ih još) da ne nabrajam dalje. Slovi kao umjeren, odmjeren i jugonostalgičan pa ga mediji iz Srbije rado

Američki Srbi, dobrovoljci na Solunskom frontu

Na dan, 15. septembra 1918. godine, počeo je proboj Solunskog fronta

Solunski front u Prvom svjetskom ratu je nastao kao pokušaj Saveznika da pomognu Srbiji u jesen 1915. protiv združenog napada Njemačke, Austrougarske i Bugarske. Ekspedicija je došla prekasno i u nedovoljnom broju da spriječi pad Srbije, a ekspedicija je bila otežana unutrašnjom političkom krizom u Grčkoj (Nacionalna šizma). Na kraju je stvoren stabilan front, koji se prostirao od albanske obale Jadranskog mora do rijeke Strume, u kom su se međunarodne savezničke snage borile sa Centralnim silama. Solunski front je ostao prilično stabilan, uprkos lokalnim akcijama, sve do velike savezničke ofanzive u septembru 1918, koja je rezultovala kapitulacijom Bugarske i oslobođenjem Srbije. Napredovanje Srpske pješadije prema otadžbini bilo je tako munjevito

Srbija i RS danas obeležavaju Dan srpskog jedinstva

Datum 15. septembar izabran jer je tog dana 1918. godine probijen Solunski front Foto: Fejsbuk stranica Grad Banja Luka Srbija i Republika Srpska danas prvi put obeležavaju zajednički praznik, Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave. U svim opštinama u Srbiji i Republici Srpskoj trgovi i centralne ulice biti okićene zastavama. Ovaj praznik će biti zajednički obeležavan u Srbiji i Republici Srpskoj i u svim sredinama u kojima Srbi širom sveta, simbolizujući jedinstvo srpskog naroda. Datum 15. septembar je izabran jer je tog dana, 1918. godine, probijen Solunski front, prenosi Tanjug. Oprema: Stanje stvari (Politika, 15. 9. 2020)

Konkurs „ZAVIČAJ MOJIH PREDAKA“

U uverenju da kod mladih treba razvijati odnos pripadnosti zavičaju predaka, te negovati kulturu čuvanja svekolike zaostavštine Srba na područjima na kojima su danas malobrojni i na kojima preti opasnost zatiranja tragova srpskog vekovnog prisustva, Udruženje OML, u želji da podstakne mlade da u svoje navike i ponašanje uključe i interes za zavičaj predaka, nastavlja sa konkursom za dodelu nagrade za rad o zavičaju predaka. Podsticajem mladih na interes za zavičaj utiče se i na njihovo bolje upoznavanje narodnog života, nacionalne kulture, narodnog predanja i patriotizma, kao i istinsku i živu vezu sa narodom, istorijom i pejsažem zavičaja. Svoj doživljaj zavičaja predaka mladi mogu iskazati kroz forme kojima razvijaju lični

Hrvatski ministar najavio ekshumacije Srba koje su ustaše pobile 1942.

Nakon zahtjeva Veljka Džakule, čija je porodica stradala kraj Pakraca, ministar branitelja Tomo Medved najavio da će započeti pripreme za ekshumaciju Srba koje su ustaše likvidirale u Drugom svjetskom ratu. Piše: Nenad Jovanović Ministar hrvatskih branitelja i vicepremijer Tomo Medved najavio je da će u narednim mjesecima krenuti pripremne radnje za ekshumaciju Srba koje su ustaše u avgustu 1942. bacali u bunare u selima Dereza i Kusonje kod Pakraca. Po pisanju ‘Novog lista‘, okidač za tu odluku bio je dopis koji je njegovom Ministarstvu poslao nekadašnji srpski aktivist Veljko Džakula koji je zatražio ekshumaciju leševa na tom području, među kojima je i 12 članova njegove porodice. Medved je potvrdio da

Gideon Grajf: Srbija vraća Svetog Savu u Svetu zemlju

Trilogija na 2.500 stranica koju sam predstavio nedavno u Kragujevcu, plod je ideje da ne pravim knjige, već da sagradim spomenik protiv neoustaškog revizionizma. Monumentalni belezi istine, “Jasenovac, Aušvic Balkana”, “Ustaško konačno rešenje, pre nacističkog konačnog rešenja” i “Alojzije Stepinac, preobrati se ili umri – 101 razlog zašto ne može da bude svetac”, plod su višegodišnjeg rada koji svedoči o karakteru države i režima u Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. Otkriće da su ustaše čak šest meseci pre Nemaca počele sa konačnim rešenjem srpskog pitanja – preko istrebljenja čitavog naroda – revolucija je u istoriografiji. Ovim rečima razgovor, za “Novosti”, počinje istoričar dr Gideon Grajf, jedan od najpoznatijih svetskih

Bozica_Zivkovic_Rajilic.jpg

Rajilić: Bošnjaci još žive u ratnim devedesetim godinama

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić ocijenila je kao krajnje neprihvatljiv pokušaj stotinjak Bošnjaka da na platou Vlašića spriječe obilježavanje stradanja 21 ubijenog srpskog borca, i istakla da to samo pokazuje da Bošnjaci izgleda i dalje žive u ratnom vremenu devedesetih godina prošlog vijeka. – Neprihvatljiv je bilo kakav pokušaj obilježavanja stradanja Srba na Vlašiću i nošenje ratnih zastava takozvane Armije BiH. Bošnjaci traže priliku i povod kada će ponovo napraviti nemire na ovim prostorima koji bi mnogo koštao oba naroda, ali oni toga izgleda nisu svjesni – rekla je Rajilićeva Srni. Rajilićeva je rekla da treba omogućiti svuda da se dostojanstveno obilježava stradanje srpskih boraca u

Parastos na Vlašiću pokušali spriječiti Bošnjaci sa ratnim zastavama

Parastos na platou Meokrnje na Vlašiću za 21 srpskog borca koje su ubili pripadnici muslimanskih snaga u proteklom ratu danas je pokušalo da spriječi stotinjak Bošnjaka, koji su stigli sa ratnim zastavama Armije RBiH. Do većih incidenta nije došlo zbog pribranosti učesnika okupljanja i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, koji nisu nasjeli na provokaciju Bošnjaka jer su donijeli ratne zastave na mjesto velikog stradanja srpskih boraca, javio je dopisnik Srne. Ovo mjesto na platou Vlašića pripada Republici Srpskoj i tu se već drugu godinu služi parastos za 21 srpskog borca koji su stradali u muslimanskim ofanzivama na ovu kotu 1992. i 1994. godine. Međutim, danas su se pojavili i

Parastos za 13 srpskih boraca, ni danas se ne zna kako su stradali 1995.

Za 13 srpskih boraca stradalih na planini Klekovači u poslednjem odbrambeno-otadžbinskom ratu služen je parastos u Crkvi Svetih mučenika i besrebrenika Kozme i Damjana na Ataševcu kod Drvara. Budući da su stradali vojnici bili i planinari, Planinarsko društvo „Trinaest runolista” organizovalo je memorijalni uspon na Klekovaču, prenosi RTRS. Sveštenik Saša Crljić izjavio je ranije da je tih 13 srpskih boraca nestalo na toj planini u septembru 1995. godine, posle pada Drvara. Posmrtni ostaci 12 boraca pronađeni su nekoliko godina kasnije i identifikovani, a za jednim se još traga. Način na koji su zarobljeni i stradali nije poznat, ali porodice traže da se utvrdi kako su izgubili živote, prenosi Tanjug. Izvor:

Momčilo Pavlović: Savezničko razaranje Leskovca 1944. godine

Zašto je bombardovan Srpski Mančester, koji do dana današnjeg neće povratiti slavu i glas prosperitetnog industrijskog centra čitave Južne Srbije. Ne postoji tragičniji dan ni sat u istoriji Leskovca, od srede 6. septembra 1944. Između 12 i 13 časova, tog sunčanog dana, na rođendan kralja Petra, 542 aviona poletelo je iz južne Italije da bombarduje ciljeve u Rumuniji, Mađarskoj i Jugoslaviji: ranžirnu stanicu u Novom Sadu, most na Savi u Beogradu i tenkove i trupe u Leskovcu. Leskovac je iznenada sa velike i bezbedne visine zasut tepih bombama iz bombardera B-24 američke 15. vazduhoplovne armije. U trenu grad je odleteo u vazduh, „kao da si teškim maljem udario orah”, a

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.