arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Kako su harali “naši dečki”

13.11.2016

Dok se hrvatska javnost s užasom pita kako je moguće da hrvatski vojnici moraju u pritvor samo zato što su navodno pobili nekolicinu civila, oni koji bolje poznaju situaciju u Posavini čude se da se optužnice za ratne zločine spominju tek sada, jer su se zločini dogodili prije 24 godine Nakon vijesti o hapšenju desetorice pripadnika HVO-a iz Orašja hrvatske medije ispunili su brojni tekstovi i prilozi u kojima se iz raznih uglova pokušalo odgovoriti na pitanje kako je moguće da se to uopće dogodilo i tko je za taj ‘propust’ kriv. Jedino na što se zaboravilo, kao i mnogo puta ranije, jest razlog zbog kojeg su ‘naši dečki’ trenutno

HRVATSKA VOJSKA IZVRŠILA MASOVNO ETNIČKO ČIŠĆENjE SRBA

12.11.2016

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je provokativnom izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da je hrvatska vojska bila angažovana na “oslobađanju teritorija BiH od velikosrpske agresije na čelu sa Slobodanom Miloševićem”, te istakao da je ona u Republici Srpskoj izvršila masovno etničko čišćenje Srba. “Hrvatska vojska zajedno sa HVO u zločinačkim operacijama `Maestral` i `Južni potez` okupirala je zapadne delove Republike Srpske i tom prilikom izvršila masovno etničko čišćenje i brojna ubistva Srba na području opština Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Ključ i Mrkonjić grad”, naveo je Linta u saopštenju. Linta je pozdravio odluku Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske da podigne krivične prijave protiv 16 hrvatskih generala, uključujući

ZAPLAKALA JANjA GORA CIJELA

05.11.2016

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN 1991. DA SE NE ZABORAVI! ZAPLAKALA JANjA GORA CIJELA Krenili su pre zore rane da u Dabru kupe konje vrane. Svoju zemlju da bi obradili familiju milu prehranili. A kada ih kući nije bilo cjelo selo na njih je mislilo. Mili Bože što ih kući nema nešto crno kao da se sprema. Iz Kapele crni glas se vije i u sebi tužne slutnje krije. Maglovita skrila je Kapela što ostade od tri muška tela. Isečeni ustaškim rukama umirali u strašnim mukama. Zvjerski su ih mučili i klali na komade tjela komadali! Oj Kapelo goro naša mila gde si tjela njih trojice skrila. Već tri dana

Dr Milan Bulajić: Karlina zamka genocida

31.10.2016

Pokojni Dr Milan Bulajić (1928. – 2009.) bio je doktor međunarodnog prava, međunarodni stručnjak za genocid, autor brojnih knjiga iz te oblasti, čovek čije se mišljenje poštovalo, a stavovi prihvatali u međunarodnim organizacijama i institucijama. Ovaj intervju je Dr Bulajić dao 2005 godine. • Gospodine Bulajiću, svakodnevno se u medijima govori o genocidu, a Vas, stručnjaka za tu oblast, nema u javnosti. – Pravo da Vam kažem, ne znam šta da odgovorim na to pitanje. Normalno bi bilo da moja vlada, stručni organi, da se interesuju. Ja sam iz međunarodnog prava – istorije diplomatije, doktorirao 1953. godine i više od pedeset godina aktivno sam se bavio međunarodnim pravom, pitanjem genocida –

parastos_bilogora_grubisno-polje.jpg

Parastos za stradale Bilogorce 29. oktobra u Beogradu

28.10.2016

U subotu, 29 oktobra 2016. u Hramu sv. apostola u evangeliste Marka u Beogradu, sa početkom u 11 časova, služiće se parastos za stradale civile i poginule borce u građanskom ratu u Hrvatskoj 1991-1995, porijeklom iz Bilogore. Parastos sa sasluženjem protojereja-stavrofora Trajana Kojića organizuje Zavičajno udruženje „Bilogora“. Izvor: BILOGORA

U ponedeljak u Beogradu otvaranje izložbe: A Bog samo ćuti i gleda

23.10.2016

Svečano otvaranje izložbe biće u ponedeljak 24. oktobra 2016. godine u 18 časova u izložbenom holu Narodne banke Srbije, Nemanjina 17, Beograd. U okviru izložbe održaće se i promocija istoimene knjige autora Dušana Jelića. Izložba će biti otvorena do 26. oktobra a može da se pogleda od 10 do 18 časova. Izložbu, promociju knjige i video-prezentaciju o Bilogori organizuje Zavičajno udruženje „Bilogora“sa sedištem u Beogradu, a u saradnji sa Narodnom bankom Srbije i Savezom Srba iz regiona. Događaj je deo šire manifestacije posvećene 25. godišnjici egzodusa sa Bilogore. Autor izložbe je likovni pedagog, slikar i koautor udžbenika za likovni odgoj u Republici Srpskoj, Milan Dijaković, koji živi i radi u Grockoj, a rođen

Najava – Milo Lompar: ,,Srpski narod posle raspada Jugoslavije“

22.10.2016

Pozivamo vas, da u ponedeljak, 24. oktobra 2016. godine, u 19 časova, u velikoj sali parohijskog doma Hrama Svetog Save (Krušedolska 2/A) prisustvujete predavanju na temu „Srpski narod posle raspada Jugoslavije“. O ovoj temi govoriće: Prof. dr Milo Lompar (Filološki fakultet, Beograd) Predavanje se održava u organizaciji Hrama Sv. Save na Vračaru i Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Ulaz je slobodan. Izvor: SOZ Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke

Kao značajno delo ostaje Milanova vredna knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941–1991.

15.10.2016

U Beogradu se 07. oktobra 2016. upokojio Milan Bastašić. Na njegovom posljednjem ispraćaju, govorio je i Prof. dr Veljko Đurić Mišina, Milanov prijatelj i vd direktora Muzeja žrtava genocida u Beogradu. Dragi prijatelji, braćo i sestre Danas je dan kada se opraštamo od pokojnika, kada trebamo da se podsetimo najvažnijih činjenica iz njegova života, pomenemo njegove zasluge. Zato molim malo pažnje kako bih mogao da kažem nekoliko takvih rečenica i tako ispunim deo amaneta koji je ostavio iza sebe. Milan Bastašić rođen je 1931. godine u Grubišnom Polju, u kraju koji je svojevremeno u austrijskim kartama bio upisan kao Mala Vlaška to jest Mala Srbija. Otac Luka bio je solunski

Dušan Bastašić: Besjeda na očevom ispraćaju

14.10.2016

Stari, Predviđeno je da se oprostim od tebe ispred udruženja Jadovno 1941. Tvoje i moje, naše Jadovno ja ne mogu da odvojim od tebe i mene, od oca i sina. Jadovno je iz temelja, brutalno promjenilo i odredilo tvoj ovozemaljski put.   A onda i moj, i živote cijele naše porodice. Ta jadovnička rana otvorena ljeta 1941, nasljeđuje se, prenosi se kroz generacije. Ona je utkana u naš genetski kod. Nije se lako sa njom nositi. Ćutio sam je još u djetinjstvu, posebno u našem Grubišnom. Crni rupci, crne šamije, od suza crvene oči, od tereta pognuta leđa, kvrgavi prsti baka i tetaka. Veoma rijetko, tiho bi izustile: Naši su oćerani.. Nije

Umro je Milan Bastašić

12.10.2016

U petak, 7. oktobra 2016. u Beogradu je umro Milan Bastašić. Posljednji ispraćaj biće na Novom groblju u Beogradu, u srijedu 12. oktobra u 15 časova. Rođen je u Grubišnom Polju 30. januara 1931. godine u porodici Luke i Evice (r. Đukić), kao treće dijete. Otac mu je bio solunski dobrovoljac. Tadašnju četvorogodišnju osnovnu školu je završio u Grubišnom Polju. Krajem aprila 1941. godine hrvatske ustaše mu hapse oca i osamnaestogodišnjeg brata Stevu i potom ih ubijaju u Jadovnu na Velebitu. Poslije masovnog masakra srpskog naroda na Bilogori i u Grubišnom Polju koncem septembra i početkom oktobra 1942, Milana su sa muškarcima ustaše otjerale u Jasenovac, a majku i sestru

U HRVATSKOJ PROCESUIRANjE RATNIH ZLOČINA NIJE NA POTREBNOM NIVOU

07.10.2016

Hrvatska treba da učini više u procesuiranju ratnih zločina i obezbjeđivanju prava povratnika, te slobodi medija i borbi protiv govora mržnje, stoji u izvještaju povjerenika Savjeta Evrope za ljudska prava Nilsa Muižnieksa. U izvještaju se pozdravlja “važnost koju je zemlja dala regionalnoj saradnji u kažnjavanju ratnih zločina počinjenih tokom devedesetih godina”. Istovremeno, izražena je zabrinutost zbog nedavnog nazadovanja te saradnje. Upozoreno je na “nepostojanje odgovornosti za neka ozbiljna kršenja međunarodnih ljudskih prava, te na pristrasnost u sudskim procesima”. Povjerenik poziva hrvatske vlasti da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se “stalo na kraj nekažnjavanju i efikasno sprovelo procesuiranje ratnih zločina u skladu sa evropskim standardima”. Muižnieks pozdravlja uvođenje zakona kojim

SDP – najveći poraz Srba u Hrvatskoj!

05.10.2016

Kada smo u noći izbora čuli prve zvanične rezultate bilo je jasno da SDP, omiljena stranka Srba u Hrvatskoj (ne zna se zašto i zbog čega je to tako), po drugi put u godinu dana mora u opozicione klupe. Samo najveći zaljubljenici u lik i delo Zorana Milanovića nadaju su se da bi on mogao da ostane predsednik SDP-a i nakon narednih unutarstranačkih izbora. Piše: Bogdan Pantić Međutim, sve nade tog malog broja ljudi su raspršene, a narod u Hrvatskoj, ali i u regionu, bez obzira na nacionalnu pripadnost, bio je zadovoljan, kada je Zoran Milanović sledećeg dana objavio da se neće kandidovati na sledećim izborima za predsednika SDP-a. U

Pare za spomenik malom Slobi otišle niz Drinu

04.10.2016

Priča o stradanju Slobodana Stojanovića i Mehmedalije Ahmića u Podrinju mora da ostane kao antiratna opomena. Vajar Miodrag Živković: Čekam borce Srpske da se jave, da konačno postavimo to obeležje. SUDBINE našeg dečaka Slobodana Stojanovića, koga su susedi “predali” pod nož Elfete Veseli jula 1992, i spasavanje života Mehmedalije Ahmića (12) iz Srebrenice desetak meseci kasnije od strane srpskih boraca, kao i njegovo lečenje na VMA, ne smeju da se zaborave upravo jer u Bosni i Hercegovini malo-malo “zvecka” oružje. Narod u Podrinju, Bratuncu, Zvorniku i Srebrenici, muslimani i Srbi, odavno su se pomirili uprkos strašnim žrtvama devedesetih godina, na obe strane. Spomenik malom Slobodanu Stojanoviću, koji je odavno trebalo

Novi impulsi u obnovi Prebilovaca

03.10.2016

Na Tribini u Kulturnom i duhovnom centru ”Sveti kralj Milutin”, izgradnja Prebilovačke kuće u ovom selu (koju planira podići Udruženje ”Jadovno 1941.”), kao i prijedlog Pavla Buluta da se formira Fond za obnovu svake kuće u naselju dobili su punu podršku.  U posljednje vrijeme, posebno nakon prošlogodišnjeg svještanja hrama Vaskrsenja Hristovog, sve je više znakova života u ovom srpskom naselju u kojem je u avgustu 1941. godine ubijeno preko 800 čeljadi a u potonjem ratu svaka od 118 kuća zapaljena a imovina prognanog naroda opljačkana. Od maja mjeseca do kraja septembra, prema riječima paroha čapljinskog jereja Marka Gojačića, hram Vaskrsenja Hristvog i selo Prebilovce posjetilo je 5500 gostiju iz Srbije,

Dane Čanković: Na ljutu ranu dobrota i ljepota

03.10.2016

Posvećeno Andreju. Potrebno je samo da donesemo odluku. Izbor je isključivo naš, i u zavisnosti od njega ishod je izvijestan. Biti spasen ili ne… Kakva muka, patnja ili nečije lukavstvo i sila može navesti čovjeka da se okrene protiv sebe, svoga identiteta, protiv svojih predaka u sebi? Svoju slabost da opravda ružnom kritikom naroda iz kojeg je. Koje nezadovoljstvo sobom treba da ima, pa da poželi da bude neko drugi. Da govori, da su Srbi najgori narod… Srpski narod je vijekovima bio izložen ogromnim stradanjima, pritiscima, ne samo da bi ga porobili, već i da bi ga učinili suštinski drugačijim. Ogroman broj Srba žrtvovao se da bi odbranio svoj identitet.

Pravda za Slobodana

30.09.2016

Elfeta Veseli, osumnjičena za svirepo ubistvo srpskog dečaka 1992. godine u Zvorniku, uhapšena u švajcarskom kantonu Nešatel, javljaju mediji u BiH. Elfeta Veseli se protivi izručenju Bosni i Hercegovini. Elfeta Veseli je pod istragom i osumnjičena je da je zajedno sa drugim osobama, u leto 1992. godine u blizini mesta Donja Kamenica kod Zvornika, na izuzetno svirep način, hladnim oružjem usmrtila dečaka srpske nacionalnosti Slobodana Stojanovića (12), prenosi Fena. Tužilaštvo BiH je sprovelo opsežnu istragu tokom koje je prikupilo dokaze kojima sumnjiči navedenu, i došlo do saznanja da se osumnjičena duže vremena nalazi na području Švajcarske i da su pokrenute aktivnosti za njeno lociranje, hapšenje i izručenje pravosuđu BiH. Tužilaštvo

PONOSNI NA MAJORA MILANA TEPIĆA

29.09.2016

Polaganjem cvijeća i prisluživanjem svijeća na spomen-obilježju u Komlencu u Kozarskoj Dubici danas je obilježeno 25 godina od stradanja narodnog heroja majora Milana Tepića. “I poslije 25 godina tradicionalno se okupljamo na ovom mjestu i odajemo počast majoru Milanu Tepiću, zasigurno jednom od najvećih heroja u srpskoj istoriji. Kozarska Dubica je ponosna što je iznjedrila takvog čovjeka, a ovo je mali simboličan čin u odnosu na djelo koje ostalo iza pokojnog majora, našeg sugrađanina”, izjavio je načelnik opštine Kozarska Dubica Mile Zlojutro. On je izrazio očekivanje da će u vremenu koje dolazi u Komlencu biti izgrađeno odgovarajuće spomen-obilježje. Predsjednik Boračke organizacije opštine Kozarska Dubica Dragoljub Ćibić izjavio je da su

Dušan J. Bastašić: Treba nam novo Načertanije

29.09.2016

Dušan J. Bastašić već godinama se nalazi na čelu UG Jadovno 1941. Ovo udruženje je svojim radom uspjelo da okupi oko sebe veliki broj potomaka žrtava ustaškog terora i zajedničkim snagama postigli su zavidne rezultate u objelodanjivanju istine o strašnim zločinima, koji su počinjeni u vrijeme zloglasne NDH. Posao koji bi trebalo da radi država sveo se na entuzijazam i volju nekolicine pojedinaca. U razgovoru za Srpsko Kolo Bastašić otkriva genezu srpskog ćutanja, ali i kritički posmatra realnost u kojoj se se često sami odričemo očuvanja nacionalnog identiteta. Koliko danas, 75 godina nakon zločina, uopšte znamo o Jadovnu ali i o drugim stratištima iz vremena NDH? – O prvom likvidacionom

OBILjEŽAVANjE 25 GODINA OD STRADANjA MAJORA MILANA TEPIĆA

28.09.2016

Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na spomen-obilježju u Komlencu u Kozarskoj Dubici sutra će biti obilježeno 25 godina od stradanja narodnog heroja, majora Milana Tepića. Predsjednik Boračke organizacije opštine Kozarska Dubica Dragoljub Ćibić potvrdio je da će pomen Tepiću, u okviru programa obilježavanja “Septembarskih dana odbrane”, biti održan u 10.00 časova na mjesnom groblju u Komlencu. Major Jugoslovenske narodne armije Milan Tepić poginuo je 29. septembra 1991. godine u bjelovarskoj kasarni na Bedeniku, nakon što je digao u vazduh vojno skladište i sebe, ne želeći da prepusti neprijatelju oružje kojim bi ubijao njegove vojnike. Za taj junački čin major Tepić je odlukom Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije posthumno odlikovan Ordenom

Milojko Budimir: Istjerani, ali i opljačkani

28.09.2016

Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske u Srbiji: Od registrovanih povratnika srpske nacionalnosti u Hrvatskoj živi oko 38 posto, izvan Hrvatske oko 45, dok ih je umrlo oko 17 posto. Piše: Paulina Arbutina Da li je u posljednjih godina bilo naznaka pozitivnije klime za Srbe u Hrvatskoj? Smatralo se da će ulaskom Hrvatske u EU i dolaskom socijaldemokratskih političkih snaga na vlast njihova prava biti poboljšana. Međutim, to se nije dogodilo. Od završetka građanskog rata, iako se na izborima u Hrvatskoj mijenjala vlast, odnos prema Srbima se nije promijenio. Na osnovu diskriminatornih zakona koje je donio Hrvatski sabor, nasilno su im oduzeta imovinska i sva druga građanska prava i pretvoreni

Najava: Tribina u Prebilovcima

27.09.2016

Pozivamo mještane sela Prebilovci ali i one iz Klepaca, Tasovčića i okolnih sela da u petak, 30. septembra 2016. u 19. časova dođu u Dom Kralja Milutina u Prebilovcima, na tribinu: „Memorijalni centar – Prebilovačka kuća“ Dušan J. Bastašić, predsjednik udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke, predstaviće projekat izgradnje, uređenja i predviđene namjene Prebilovačke kuće. U razgovoru sa prisutnima ovo je prilika da se razmjene mišljenja, čuju prijedlozi i kritike. Očekujemo vas. UG Jadovno 1941.

Umro jevrejski osvetnik Jozef Harmac

27.09.2016

Poznati jevrejski osvetnik Jozef Harmac, koji je preživio holokaust i organizovao jedan od najvećih napada Jevreja na bivše nacističke mučitelje, umro je u 91. godini. Njegov sin Ronel Harmac, potvrdio je da je Harmac umro juče. Harmac je jedan od nekolicine preostalih jevrejskih “Osvetnika” koji su izvršili masovno trovanje bivših oficira SS u američkom logoru za ratne zarobljenike 1946. godine, kada se razboljelo više od 2.200 Nijemaca, ali niko nije umro. Harmac, koji je rođen u Litvaniji i kojem je tokom holokausta pobijena skoro cijela porodica, branio je u izjavi agenciji AP prošlog mjeseca postupke svoje grupe Nakam /na hebrejskom “osveta”/. “Nije nam bilo jasno zašto ne može da dođe

Serbia calls on UK and other governments to condemn Ustasha resurgence

06.09.2016

Institutions within Serbia start a campaign of intergovernmental lobbying targeting the rise in neo-Nazi ideology in modern Croatia. Materials describe describe what effectively amounts to a rehabilitation of the Ustasha movement, fuelling “anxiety and fear” among minority Serbs, Jews and Roma in Croatia. The despatch to various capitals refer to damning examples which have thus far remained unanswered by UK and EU authorities. These started in 2012 and have only accelerated since. The unofficial “non paper” paints a historical picture for foreign officials describing the “Independent State of Croatia” (NDH) as a Quisling state. With Hitler’s help, the Ustasha became Croatia’s Nazis perpetrating genocide, ethnic cleansing and crimes against humanity

Izložba o Jasenovcu

Najava: Izložba „Moje Jadovno“ u Prijedoru

05.09.2016

U prostorijama Muzeja Kozare u Prijedoru, u ponedeljak 5. septembra 2016. godine, u 20 časova biće otvorena izložba „Moje Jadovno“. Izložba će biti postavljena do 15. septembra 2016. godine a posjetioci će je moći pogledati svaki radni dan od 7:30 do 15 časova, a subotom od 9 do 13 časova. Prva izložba, 75 godine nakon stradanja 38.000 Srba u kompleksu logora smrti NDH Jadovno-Gospić-Pag, nakon premijere u Novom Sadu postavljena je i u Ruskom domu u Beogradu, Banjaluci, Trebinju, Derventi, Istočnom Sarajevu, Bijeljini i još nekoliko gradova Srpske i Srbije. U inostranstvu, izložba je postavljena u Njujorku, Filadelfiji, Londonu, Lesteru, Kišinjevu i Oslu. Izložba je projekat Kulturnog centra Novog Sada

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: