arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Obilježeno 27 godina od stradanja Srba iz Čardaka

U spomen-kompleksu Čardak u opštini Derventa danas je obilježeno 27 godina od stradanja 37 Srba iz ovog naselja, koje su na Mali Vaskrs ubili pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane i paravojnih hrvatsko-muslimanskih formacija. Tim povodom u Crkvi Svetog apostola Tome, koja je sastavni dio spomen-kompleksa, služena je Sveta liturgija, a potom i parastos, nakon čega su položeni vijenci i prislužene svijeće za stradale. Obilježavanju 27 godina od stradanja derventskih Srba prisustvovao je i izaslanik predsjednika Republike Srpske Miladin Dragičević, koji je rekao da je na Mali Vaskrs 1992. godine nad srpskim stanovništvom Čardaka napravljen veliki pokolj. “Stanovništvo Dervente tada još nije bilo ni shvatilo da će biti rata. To je bio

Dodik: Nećemo dozvoliti prekrajanje istorije

Predsjedavajući predsjedništva BiH Milorad Dodik podsjetio je na zlo ustaškog režima i monstrouzna stradanja u Jasenovcu i Donjoj Gradini, prije svega srpskog, ali i svih ostalih naroda. POGLEDAJ VIDEO Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da zločin u jasenovačkim logorima ne smije biti zaboravljen i da je zato srpska država sinonim za slobodu srpskog naroda. – Tek 27 godina obilježavamo ovo strašno stradanje koje se dogodilo prije više od 70 godina u Drugom svjetskom ratu. To govori da se htjelo sakriti strašno stradanje Srba, Jevreja i Roma, među kojima je bilo i 20.000 djece – rekao je Dodik na obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u

Narodni heroji u fabrikama Vermahta

Strateški cilj Bašića bilo je odvraćanje Cvijinog odreda od protivustaških akcija tako što će ga uvući u borbu protiv drugih srpskih ustanika i Italijana: „Trebalo je iskoristiti prvu priliku da ga dovedemo u sukob, najpre s okupatorom, a zatim s četnicima, da se s njima nepomirljivo zakrvi!!!” Svedočanstvo pukovnika JNA Duja Bašića, španskog dobrovoljca i partizanskog prvoborca, objavljeno pre više od pola veka, podriva dogme oficijelne istoriografije o angažmanu i doktrini KPJ posle sloma Kraljevine Jugoslavije Mnogi španski dobrovoljci, istaknuti članovi Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), oni koji su ratni slom svoje zemlje dočekali u francuskim logorima, nisu se probijali ka okupiranoj Jugoslaviji već su, po nalogu KPJ, otputovali u srce

Dan kad su „saveznički“ avioni sravnili Podgoricu sa zemljom

Iako je u Drugom svjetskom ratu imala jedva 16 000 stanovnika, Podgorica je bombardovana čak 84 puta Ni manjeg grada, ni više bombi koje su pale na njega u 20. vijeku. Na Podgoricu su i agresorski i saveznički avioni istresali smrtonosni teret, na njene žitelje, kuće, zgrade, mostove, mlinove, vodenice, ostavljajući pustoš. Najteže je bilo ono 5. maja 1944. godine kada se na grad sručilo 600 bombi teških preko 400 tona. Tom prilikom, poginulo je 600 građana, a više od 200 teže ili lakše ranjeno. Iako je u Drugom svjetskom ratu imala jedva 16 000 stanovnika, Podgorica je bombardovana čak 84 puta! U tim napadima poginuo je svaki osmi stanovnik

Godišnjica zločina nad Srbima u Grahovištu kod Sarajeva

Selo Grahovište, smješteno na padinama Sarajeva, danas je pusto. POGLEDAJ VIDEO Ostaci zapaljenih kuća svjedoče o stravičnom zločinu nad Srbima tokom proteklog rata. Prvo je 4. maja 1992. zarobljeno devet muškaraca i streljano kod stadiona Koševo. Mjesec dana kasnije u novom napadu muslimanskih snaga ubijene su žene i starci. Zajedničko za oba zločina osim da nisu procesuirani, jeste da su žrtvama odsjecane glave. Nakon sveopšteg napada na JNA u Sarajevu koji je kulminirao zločinom u Dobrovoljačkoj, 4. maja 1992. Zelene beretke i naoružani muslimani iz Kobilje Glave upali su u Grahovište, kod komšija Srba. Civile su zarobili, njihovo oslobađanje uslovili predajom muškaraca koji su se brojčano nadjačani i slabo naoružani

Srbi bez struje u Teslinom kraju

Na mestu uništenom tokom operacije “Medački džep”. Dom roditelja slavnog genija sravnjen do temelja. Divoselo pusto, u Počitelju žive samo dve žene. Za električni priključak Srbima traže 90.000 evra Sela su ostala, ljudi više nema. Tako danas izgledaju podvelebitska mesta gde su živeli Srbi pre ratnih strahota devedesetih godina, kada su im kuće zapaljene i srušene, a oni naterani da napuste ognjišta. U Medaku, smeštenom između reka Like i Glamočnice, nekoliko kilometara od Gospića, pre devedesetih tu je živelo 850 Srba, danas ih je pedesetak. U Čitluku ih je desetak, Počitelju samo dve žene, a u Divoselu nema doslovno – nikoga. Ona šačica preostalih Srba, pre svega staraca, životari u

„Mali Hitler” iz prvomajskog sokaka

Kadar u kom Titov pionir, na zaprepašćenje učiteljica salutira u maniru Hitlerjugenda, jedan je od onih koji nepogrešivo hvata duh epohe u kojoj je nastala, ocenjuje istoričar dr Srđan Cvetković Prvi maj, 1946. godina, centar Pančeva. Glavna gradska ulica, svečani defile, vijore se zastave države i partije, u skoro svakoj ruci transparent. Izašli na ulice, radnici, napredni omladinci, skojevci, narod pančevački, u najboljim odelima i obaveznim šeširom, đaci u ispeglanim belim bluzama, narodnim nošnjama – proslava Dana rada u slobodi… Svečanim defileom se ori, odjekuje: „Da nam živi, živi rad…” Dokumenta i fotografske zapise prepoznatljive ikonografije čuva pančevački Arhiv. Čuva i jedan kadar nastao zahvaljujući oštrom oku i hitroj ruci

Promocija knjige “Gospar Mato Gracić nastanak i nestanak Srba rimokatolika u Dubrovniku”

Knjiga „Gospar Mato Gracić Nastanak i nestanak Srba rimokatolika u Dubrovniku” u izdanju izdavačke kuće „Narodna prosveta” autora Predraga Savića i Saše Nedeljkovića novi je doprinos istraživanju prošlosti Srba u Dubrovniku. Srbi rimokatolici nisu pristali da njihovu nacionalnost određuje vera. U knjizi se prikazuje razvitak i rad srpskih društava u Dubrovniku pre i posle Prvog svetskog rata. Zahvaljujući njihovoj aktivnosti Dubrovnik je bio centar Srba u Dalmaciji. Najvažnija srpska kulturna ustanova Dubrovnika bila je Matica srpska u Dubrovniku. Od dubrovačkih društava društvo Srpska Zora bilo je centralno privredno i prosvetno društvo Srba u Dalmaciji. Gracić je bio veleposednik i vlasnik Srpske štamparije u kojoj su štampane knjige Matice srpske i

Dragoslav Bokan: Strašna je i jeziva hrvatska sudbina

Ma kako možda nekom čudno zvučalo, ja ne mrzim hrvatski narod. I pored svega što danas znam o stradanju moje porodice, ”tamo”; i pored toga što sam, zgrožen i zauvek potresen, saznao toliko toga o užasima kroz koje su prolazili Srbi u hrvatskoj ”tisuću leta sanjanoj” državi, ja nisam nikada zamrzeo ”sve Hrvate”, niti poverovao u to da tamo žive sve od reda vampiri, monstrumi i krvoločne ubice u pokušaju. Pa, nisam lud, ni oboleo od neizlečivog gneva i mržnje. Odrastao sam, delom (preko letnjih ferija), i u maminoj Baniji i tatinoj Lici, pa sam tamo, u školskoj biblioteci u banijskoj Maloj Gradusi, saznavao sve nijanse i važnost borbe Zrinjskih

Sutra obilježavanje 27 godina od stradanja Srba iz Čardaka

U spomen-kompleksu Čardak u opštini Derventa sutra će biti obilježeno 27 godina od stradanja 37 Srba iz ovog naselja, koje su na Mali Vaskrs ubili pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane i paravojnih hrvatsko-muslimanskih formacija. Program obilježavanja počeće u 10.00 časova Svetom liturgijom u Crkvi Svetog apostola Tome, koja je sastavni dio spomen-kompleksa. U 11.00 časova biće služen parastos, zatim položeni vijenci i prislužene svijeće za stradale, a planirano je i obraćanje zvanica. U okviru Spomen-kompleksa “Čardak”, koji je izgrađen pored magistralnog puta Derventa-Doboj, nalaze se spomen-ploča i spomenik, kao i spomen-crkva. Obilježavanje 27 godina od stradanja Srba u ovom naselju organizuju opština i Udruženje ratnih zarobljenika Derventa. Izvor: SRNA

Darko Momić: Pokolj i genocid

A nad Srbima je počinjen genocid. I tačka. Jedna od žrtava, iako je živ, jeste i pukovnik VRS Dane Lukajić, koji skoro deset mjeseci čami u zatvoru u Zagrebu Predsjednik udruženja građana „Jadovno 1941” Dušan Bastašić cijeli život gaji sjećanje na svoje pretke i još desetine hiljada Srba koje su ustaše umorile i pobacale u jame u kompleksu ustaških logora Jadovno. Posljednjih deset godina to radi kroz „Jadovno 1941”, čija osnovna svrha je, kako je navedeno na portalu udruženja, „da pokuša stati u kraj zaboravu besprimjernog zločina koji se dogodio u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj početkom Drugog svjetskog rata u kompleksu ovog logora”. Zahvaljujući njegovom i entuzijazmu članova udruženja i

Bombe i danas razaraju život

U granatiranju autobusa „Niš-ekspresa” poginulo je 46 putnika „Leži ugljenisano telo s podignutim rukama, prilaze da ga odnesu i kako ga dodirnu ono se raspadne. Ničeg nije bilo što nije sagorelo”, kaže Boban Sekulić, snimatelj RTV Priština. On je zajedno s kolegom Goranom Koprivicom, među prvima, došao na mesto zločina. Dok su dolazili i njih je gađala avijacija, preživeli su napad i nastavili, a Boban govori da je čuo zastrašujući huk treće bombe i da su se od njene detonacije otvorila vrata na njihovim kolima dok su bili u pokretu, a da je ambulanto vozilo nestalo i da su ga nekoliko trenutaka kasnije primetili survano ispod puta. Zlokobne eksplozije učinile

Milan Ružić: Srpski krst

Šta će ostati iza Srba kad nas ne bude, trebalo bi da bude ono po čemu bismo morali živeti. Ne treba da ostavljamo iza svog naroda ono što oni koji nas zatiru žele da ostavimo, već ono što će prkositi i njima i celom svetu, kao što je naš narod oduvek prkosio. Mislim da je nas Srba rođeno mnogo više nego bilo kojih drugih naroda, ali smo skoro najviše i ubijani, a sa tim se trendom nije prestalo ni do dana današnjeg. Zamislite samo kada bismo svi sišli sa kočeva, svukli se sa bajoneta, skinuli se sa noževa, izašli iz plamena, ispuzili iz jama, povadili metkove iz košulja, pokupili glave

Sjećanje na prve žrtve i 27 godina od početka oslobođenja Modriče

 Služenjem pomena poginulim borcima i polaganjem cvijeća pred centralnim spomen-obilježjem i u spomen-sobi danas je u Modriči obilježeno 27 godina od početka oslobađanja i odbrane ove opštine u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Na ovom skupu, koji je organizovalo Udruženje “Veterani” iz Modriče, podsjetili su da su u zoru 3. maja 1992. godine jedinica od 230 dobrovoljaca iz okupirane Modriče i Srbi sa slobodne teritorije na Trebavi ušli u ovu opštinu i oslobodili srpsko stanovništvo koje je od 11. aprila bilo u okruženju muslimanskih i hrvatskih snaga. Predsjednik Udruženja “Veterani” Modriča i učesnik operacije Novak Objedović naglasio je da je to bio početak oslobođenja i odbrane Modriče i Republike Srpske. Prve žrtve u

Dani(j)el Simić: POKOLj ILI KAKO PREIMENOVATI NEŠTO ŠTO NEMA IME?

Inicijativa UG Jadovno 1941, o davanju imena genocidu nad Srbima u vakat Drugog svjetskog rata, dočekana je na nož od strane nekih državnih ustanova. Otkud tolika agresija? Piše: Dani(j)el Simić Na početku treba reći da ovaj tekst pišem sa osjećajem teške sramote. Zađite po osnovnim i srednjim školama, djeca neće znati gotovo ništa o Jadovnu, Jasenovcu i njihovom tvorcu NDH. Starija populacija još i manje. Sve su to neke nejasne predstave i maglovita poluubjeđenja, a tek u inostranstvu ni toga nema. Krajnje neznanje. U tim uslovima, kada posla ima preko glave za sve koji se toga žele prihvatiti, ovako rasprenim tonom i nekonstruktivnom reakcijom na inicijativu, dokazujemo izreku: Dva Srbina,

Bojanić: Zna se gdje je mjesto zločincima

Slobodan Bojanić koji je ranjen na današnji dan prije 27 godina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, kada se povlačila kolona pripadnika JNA, ocijenio je da ne postoji volja da taj zločin bude procesuiran, te izrazio žaljenje što ne može na mjestu stradanja prislužiti svijeće svojim drugovima Zdravku Tomoviću, Miodragu Đukiću i drugim nastradalima. “Imam utisak da se niko ne trudi da se ovaj događaj spomene, da se neke stvari iznesu na vidjelo i da zločinci budu kažnjeni. Nisam nacionalista, nisam za rat, ja sam za pomirenje sa ljudima, a zločincima se zna gdje je mjesto”, rekao je Bojanić novinarima u Istočnom Sarajevu. On je izrazio žaljenje što porodicama stradalih u

STRAVIČNA ISPOVIJEST VOJNIKA IZ DOBROVOLjAČKE: Valjali su nas po asfaltu, nož i puške pod grlo stavljali

Napad na kolonu JNA koja je izlazila iz Sarajeva u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine bio je planiran, i to je jedina istina, a istovremeno 27 godina svakodnevno slušamo laži zbog kojih niko ne odgovara, rekao je Danilo Beribaka, pripadnik vojne policije JNA koji je bio u koloni. – Najbolje bi bilo da se mi koji smo napadnuti i oni koji su nas napali suočimo, da bi konačno prestali sa lažima – rekao je Beribaka za “Glas Srpske” i dodao da je vrijeme da se te stvari konačno raščiste. On je istakao da je sramota to što nema sudskog epiloga. – Izgleda da čekaju da svi biološki nestanemo i da umre

Ustaška ideologija i profit od oružja

Bivši hrvatski ministar odbrane Gojko Šušak, na čiju godišnjicu smrti podsjećaju hrvatski mediji, naređivao je i sam činio zločine nad Srbima, a da nije umro bio bi procesuiran u Haškom tribunalu. Rođen u ustaškoj porodici u Širokom Brijegu u Jugoslaviji, Šušak je u mladosti emigrirao u Kanadu, gdje je bio član ustaške emigracije koja je rušila Jugoslaviju svim sredstvima. Najpoznatija Šuškova propagandna akcija dogodila se 1979. godine, kad je ispred tadašnje jugoslovenske Ambasade u Otavi pokušao da postavi mrtvački sanduk sa svinjom na kojoj je bilo napisano “Tito”. S obzirom na to da je svinja bila živa, cijeli slučaj doveo je do istrage koju su sprovele kanadske vlasti zbog kršenja

U nedjelju obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina

U Donjoj Gradini kod Kozarske Dubice u nedjelju, 5. maja, biće održana centralna manifestacija povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini. Obilježavanje počinje u 8.30 časova služenjem Svete arhijerske liturgije u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici. Program će biti nastavljen u Spomen-području Donja Gradina, gdje će u 11.15 časova biti položeni vijenci na grobnom polju Topole. U 12.00 časova na grobnom polju Hrastovi biće služen parastos i pomen žrtvama ustaškog zločina – genocida, a vjerski obred podrazumijeva molitvu – pravoslavnu, jevrejsku i romsku, dok je u 13.00 časova planirano obraćanje zvaničnika. Uoči parastosa

Obaranje F-16 – pad sokola u Ždralovac (FOTO)

Kako je 2. maja 1999. godine sudbina spojila raketaša Tiosava Jankovića, danas komandanta 250. raketne brigade VS, i pilota Dejvida Goldfejna, sadašnjeg komandanta Vazduhoplovnih snaga SAD aj ratni događaj je podjednako važan kao i obaranje „nevidljivog” aviona F-117A, ali se o njemu gotovo i ne govori. U godini kada obeležavamo dve decenije od agresije NATO-a navršava se 20 godina i od podviga tadašnje Vojske Jugoslavije – obaranja američkog aviona F-16 kod Nakučana 2. maja 1999. godine. Ovaj avion oborili su pripadnici Trećeg raketnog diviziona 250. raketne brigade protivvazdušne odbrane (PVO), iste jedinice koja je prethodno oborila F-117A. Rukovalac gađanja bio je major Boško Dotlić, koji je bio na čelu tima

Iz života Svetog Vladike Nikolaja: Iz logora Dahau

U logoru Dahau jednoga dana, patrijarh Gavrilo i vladika Nikolaj, nosili su na podužoj motki, zatvorsku kiblu punu ljudskog izmeta, da je isprazne. Patrijarh, budući snažniji, primicao je kiblu bliže sebi, pošto je vladika bio bolešljiv i iznemoćao. Tako, noseći preko zatvorskog kruga, Nikolaj posrne i padne na kolena, kibla udari o zemlju, pljuskajući se. Nemci, koji su se zadesili u krugu, smejali su se govoreći:” Vidite, vidite šta rade srpski popovi”. Oficir Nemac, koji ih je pratio, opominjao je bičem i ironično zapitao – Kako vam je? Patrijarh se unese u lice Nemcu, govoreći: “Slepče, zar ne vidiš da ste propali!”[[1]] Nemac stavi ruku na pištolj i zapita vladiku:

Obilježavanje 27 godina od stradanja u Dobrovoljačkoj

U mjestu Miljevići u Istočnom Sarajevu danas će biti obilježeno 27 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, kada su ubijena njih 42, ranjen 71, a 207 zarobljeno i mučeno u logorima. Prema programu obilježavanja, koje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, u 11.00 časova u Spomen-crkvi u Miljevićima biće služen parastos ubijenim. U 11.30 časova biće položeni vijenci kod centralnog Spomen-krsta kod Spomen- kosturnice, a za 11.45 časova predviđeno je obraćanje zvaničnika. Obilježavanju će prisustvovati predsjednik Odbora Vlade Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Duško Milunović, koji je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite. U napadu paravojnih muslimanskih naoružanih formacija na pripadnike

Marš živih u Aušvicu

Marš se održava svake godine na Izraelski dan sećanja na Holokaust Hiljade mladih Jevreja iz celog svijeta pridružilo se danas preživelima Holokausta i političarima u godišnjem maršu sećanja na Holokaust na jugu Poljske, koji se fokusira na borbu protiv antisemitizma i mržnje. Oko 10.000 ljudi koji su nosili zastave Izraela i transparente na kojima je pisalo „Reci ’ne‘ antisemitizmu“ učestvovalo je u godišnjem Maršu živih, koji prati trasu od tri kilometra između dva dijela bivšeg logora smrti Aušvic—Birkenau kojim su upravljali njemački nacisti, prenio je AP. Na nekadašnjem mestu logora Birkenau, gdje su Jevreje iz čitave Evrope dovozili vozovima i ubijali u gasnim komorama od 1942. do 1945. godine, učesnici marša su

U Gacku obeležen Dan stradanja Srba iz Konjica

Povodom Dana stradanja Srba iz Konjica položeni su venci na Centralnom spomeniku, na kojem su uklesana imena 383 srpskih vojnika i civilnih žrtava. Pre 27 godina u porti hrama Svetog Vasilija Velikog ubijen je Đorđo Magazin, prva srpska žrtva u Konjicu. Usledila su ubijanja, zatvaranja u logore, zlostavljanja i progon konjičkih Srba, prenosi RTRS. Konjičani kažu da su dvostruko stradali, u ratu, a potom i u miru, kada je njihov grad Dejtonskim mirovnim sporazumom pripao Federaciji BiH. Osim toga, posle 27 godina samo je nekoliko počinilaca zločina pravosnažno osuđeno i to na male zatvorske kazne. U Konjicu je, od predratnih oko 7000 Srba, ostalo 270, uglavnom staraca. Izvor: B92

U Liješću služen pomen za osmoricu srpskih boraca

Kod spomen-obilježja u porti Crkve Svete Trojice u naselju Liješće u opštini Brod danas je služen pomen za osmoricu srpskih boraca poginulih prije 27 godina tokom agresije hrvatske vojske. Predsjednik Odbora ratnih vojnih invalida koji djeluje u sastavu Boračke organizacije Brod Goran Mičija naglasio je da je osam boraca poginulo 2. maja 1992. godine, braneći najmilije od hrvatske agresije. “Buduća pokoljenja moraju učiti o stvarnim i istinskim događajima na prostoru Broda i šire. Sjećanje i organizacija pomena na hrabre borce i sve srpske žrtve u proteklom ratu je naša obaveza i dužnost”, rekao je Mičija. Vijence su položile porodice poginulih boraca, načelnik opštine Brod Ilija Jovičić, delegacija lokalne Boračke organizacije

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala