U Hrvatskoj prvi srpsko-hrvatski rječnik

Na Interliberu, međunarodnom sajmu knjiga koji počinje za sedam dana u Zagrebu, među novitetima koji će sasvim sigurno izazvati najviše komentara je i srpsko-hrvatski rječnik profesora zagrebačkog Filozofskog fakulteta Marka Samardžije, piše Večernji list.

Riječ je o izdanju Matice hrvatske, čija je najava prije dvije godine izazvala brojne kritike, primjedbe, kolumnističke humoreske i političke optužbe.

Medijska buka bila je, ocjenjuje zagrebački list, intenzivna kao da se ne radi o stručnom jezičkom priručniku koji je plod dugogodišnjeg rada uglednog hrvatskog jezikoslovca, nego o “nekakvoj policijskoj potjernici kojom će se iz hrvatske jezičke prakse istjerivati riječi srpskog porijekla”.

Profesor Samardžija u predgovoru ističe da su dvadesetak godina nakon raspada zajedničke države na hrvatskoj strani odrasli naraštaji s hrvatskim jezičkim osjećajem, drugačije odškolovani, koji u dodiru sa srpskim jezikom “zastaju nesigurni i zbunjeni”, jer im je velik dio toga razumljiv, dio sličan vlastitom, “ali i jedan dio nepoznat i nerazumljiv, pogotovo kad su posredi nazivi i nestandardnojezični leksemi”.

Upravo zato je, objašnjava autor, odlučio da sastavi rječnik po načelima dvojezične leksikografije, prvenstveno kao praktični priručnik pripadnicama hrvatske jezičke zajednice za što potpunije, ispravnije i cjelovitije razumijevanje srpskog jezika.

Samardžija tvrdi da mu namjera nije bila da “povuče crtu” ili popiše sve razlike između hrvatskog i srpskog jezika, nego da olakša razumijevanje srpskih opšteleksičkih i češćih terminoloških posebnosti.

Profesor otvoreno ističe da je do početka devedesetih godina prošlog vijeka u Hrvatskoj vladao “brižno politički podupiran serbokroatizam koji je razlike hrvatskog i srpskog jezika sistemski minimizirao i ignorisao”. Ističe i da je život u jugoslovenskom komunikacijskom prostoru sa zajedničkim dijelom nastavnih programa, zajedničkim radijskim i televizijskim emisijama, pozorišnim predstavama (za muški dio hrvatske populacije i službom u JNA), ublaživao i umanjivao uticaj razlika između hrvatskog i srpskog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.

Pri tome, naglašava da se poneki jezikoslovac znao da posluži i doskočicama poput one o grahu i pasulju: “Naime, nije važno da li je grah ili pasulj, važno je da ga ima”.

Sada se pred hrvatskim čitaocima nalazi pregledni rječnik s više hiljada riječi na gotovo 600 stranica, a diskusija o njegovim prednostima i manama sigurno će biti i glasna i duga, zaključuje Večernji list.

Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

Vezane vijesti:

„(H)ISTORIJA OSUŠENE ZBILjE“ – O STRATEGIJI „NOŽA I KRIŽA“

Promovisana izdanja Spomen područja „Donja Gradina“

Sr­bin u Za­gre­bu