arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Zaboravljene ima ko da pamti

Fond dijaspore u veku svog trajanja pomogao je mnogima kojima je pomoć bila životno važna, a o radu ove institucije srpskog naroda malo se ili nimalo zna

Skupština Fonda dijaspora za maticu
Skupština Fonda dijaspora za maticu

Piše: Nataša Francisti

Potrebe za pružanjem humanitarne pomoći sve su veće dok su prihodi humanitarnih organizacija sve manji. Ovo zapažanje bi moglo proći bez nekog značajnijeg osvrta (budući da predstavlja opšte mesto u razmatranju naše sveukupne posrnule društvene stvarnosti) da ne dolazi od strane Udruženja koje je za 17 godina postojanja u humanitarne svrhe u zemlji uložilo više od pet miliona evra.

POMOĆ NAJUGROŽENIJIMA

Treću godinu zaredom Fond dijaspore svakog meseca izdvaja po 100.000 dinara za nabavku osnovnih namirnica za Narodne kuhinje na Kosovu i Metohiji. Obezbeđeno je takođe i vozilo za decu sa posebnim potrebama u Varvarinu, u vrednosti od 10.000 evra, a pružena je pomoć i Centru za kolektivni smeštaj raseljenih lica na Brezovici, u vrednosti od 3.000 evra. Fond je takođe pomogao više humanitarnih i patriotskih udruženja, uključujući udruženje ,,Jadovno 1941.“ u Banjaluci.
Otuda je na sednici 18. Skupštine Fonda dijaspora za maticu, održanoj 6. avgusta 2016. u zdanju ranijeg Ministarstva za dijasporu i Srbe u regionu, pored predstavnika rasejanja iz raznih delova sveta, prisustvovao i lični izaslanik Njegove svetosti episkop toplički Arsenije koji je odao priznanje Fondu za dobru saradnju sa SPC, za pomoć izbeglicama i raseljenim licima, kao i za pomoć narodnim kuhinjama na KiM.
Kao trajna, humanitarna institucija srpskog naroda, Fond će, rečeno je, nastaviti svoj rad uz poštovanje utvrđenih kriterijuma i prioriteta, uvek vodeći računa da pomoć dobiju najugroženiji pojedinci i porodice. U tom smislu, prioritet će i ubuduće imati izbeglice i raseljena lica, porodice s troje i više maloletne dece. Takođe, treću godinu zaredom biće nastavljeno pružanje stalne pomoći narodnim kuhinjama na Kosovu i Metohiji.

POVERENjE A NE JAZ

Jedna od tema koja se nametnula na ovom skupu jeste problem nevraćenih sredstava što je, po rečima prisutnih, stvorilo sasvim opravdano nepoverenje između rasejanja i matice. Prisutni su podvukli i da je Ministarstvo spoljnih poslova, posle 15 godina, vratilo Fondaciji ,,Sanja Milenković“ iznos od 30.000 evra koji se nalazio u depozitima diplomatskih i konzularnih predstavništava, ali da Uprava Fonda treba da uloži napor kako bi i ostatak nevraćenih sredstava Fonda, kao i sredstava Fondacije ,,Sanja Milenković“, za stipendiranje talenata iz matematike i tehničkih nauka, blokirana 2000. bila vraćena i preusmerena u humanitarne svrhe.
Uz ocenu da je nelogično i suprotno evropskim standardima da se sredstva za humanitarne potrebe oporezuju (20 odsto) apelovano je na nadležne državne organe da oslobode Fond i sve humanitarne organizacije obaveze plaćanja poreza i da na taj način doprinesu širenju humanitarnih aktivnosti.
Skupština je podržala predloge o osnivanju Memorijala žrtvama genocida nad srpskim narodom u 20. veku (Srpski memorijal) i odobrila učešće predstavnika Fonda u Inicijativnom odboru Memorijala.

DOM RASEJANjA U BEOGRADU

Ideja o otvaranju Srpskog doma u Beogradu koja je pretočena u odluku Sabora matice i rasejanja avgusta 2000. počela je da dobija obrise realnog poduhvata.
Na održanoj Skupštini formirana je radna grupa sa zadatkom da izvrši pripreme za realizaciju ove ideje i da na narednom zasedanju podnese izveštaj i predloge.
U Domu bi, kako je planirano, bili smešteni Biblioteka srpskog rasejanja, Fond dijaspora za maticu, Fondacija ,,Sanja Milenković“ i druga udruženja sličnih ciljeva. Srpski dom treba da bude institucija povezivanja i saradnje matice i rasejanja, stecište svih inicijativa za jačanje povezanosti srpskog nacionalnog bića na kulturnom, duhovnom i nacionalnom planu. Po oceni Skupštine, ovaj projekat može se uspešno realizovati u saradnji s institucijama Vlade Republike Srbije i Skupštinom Grada Beograda.

Izvor: PEČAT

 

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​